Marcos 10
Uripiv New Testament (UPV_WBT) vs NVI
1 Ko Iesu otur imare evel lingi lat nen, ko evini renge vanu ne Jutia renge devjen nga muto roroni van renge Jortan e. Ko delung elep kele arini korti jin, ko ni evisvisenir kele erpe nga momori mok-loli pa.
1 Então Jesus saiu dali e foi para a região da Judéia e para o outro lado do Jordão. Novamente uma multidão veio a ele e, segundo o seu costume, ele a ensinava.
2 Ko renge ie Parasi sopor arini jin arwera parrowrrowe ni. Ko arsusi tevi ni arwera “Erpese, renge nale nesesreien evi nanu nga m̃irres nga jinibb p̃ilinglingi kurtweni nesevin sen?”
2 Alguns fariseus aproximaram-se dele para pô-lo à prova, perguntando: "É permitido ao homem divorciar-se de sua mulher? "
3 Ko ni owrai lweni tevir owra “Ko Moses owra sev ko tevi kami?”
3 "O que Moisés lhes ordenou? ", perguntou ele.
4 Ko nir arwera lweni tevi ni arwera “Moses owra jinibb puli naul nga pukur tweni nesevin sen ko p̃ilai tevi, ko p̃ilngi kurtweni vajin.”
4 Eles disseram: "Moisés permitiu que o homem desse uma certidão de divórcio e a mandasse embora".
5 Ko Iesu owrai lweni tevir, “Suri nolo kami nga m̃iterter ko, niko muloli Moses muli nale nesesreien ngel nga puwomue kami.
5 Respondeu Jesus: "Moisés escreveu essa lei por causa da dureza de coração de vocês.
6 Ko renge womu jer m̃itipatun, Atua ololi iel ngatan ko nanu jile, ko ‘ololi jinibb eru, norman san ko nesevin san.
6 Mas no princípio da criação Deus ‘os fez homem e mulher’.
7 Ko ngok niko suri mirpel ngel ko, norman pivel lingi tata sen ko tasu sen, pian vajin piptevi nesevin sen.
7 ‘Por esta razão, o homem deixará pai e mãe e se unirá à sua mulher,
8 Nuru nga eru ngok porivi vajin niben sansan ko metka sansan.’ Ko ngok niko nuru setemun orivi eru, ko orivi vajin niben sansan ko metka sansan.
8 e os dois se tornarão uma só carne’. Assim, eles já não são dois, mas sim uma só carne.
9 Sev nga Atua mijipteni kortoni nuru, sete erres jinibb san p̃ila tweni kele.”
9 Portanto, o que Deus uniu, ninguém o separe".
10 Daron nga marlik vajin loloim ko jinibb sen nir arsusi lweni kele nanu nga tevi ni.
10 Quando estava em casa novamente, os discípulos interrogaram Jesus sobre o mesmo assunto.
11 Ko ni owrai tevir, “Poro isi san p̃ilngi kurtweni nesen sen ko p̃ilesi kele nesevin m̃inij kele san, ngok olokloksi lenglengen e nesevin sen nga womu, ololi butterter sen tevi.
11 Ele respondeu: "Todo aquele que se divorciar de sua mulher e se casar com outra mulher, estará cometendo adultério contra ela.
12 Ko poro nesevin p̃ilngi kurtweni diwen sen p̃ilik kele ji jinibb m̃inij san, ni kele ololi kobbong erpok, olokloksi diwen sen.”
12 E se ela se divorciar de seu marido e se casar com outro homem, estará cometendo adultério".
13 Ko jinibb sopor arpitevi bipiwarreng sopor vini ji Iesu nga ni p̃ilngi nevren renger. Ko jinibb sen nir artortori nir nga marpitevi nir vini.
13 Alguns traziam crianças a Jesus para que ele tocasse nelas, mas os discípulos os repreendiam.
14 Ko daron nga Iesu m̃ilesi e ko ololar lengleng, ko owrai tevir, “Kaplinglingi bipiwarreng parini jik, sete kapwer orer te. Suri batun vanu se Atua evi se nir nga nolor marirpe bipiwarreng ngok nir.
14 Quando Jesus viu isso, ficou indignado e lhes disse: "Deixem vir a mim as crianças, não as impeçam; pois o Reino de Deus pertence aos que são semelhantes a elas.
15 Nuwretun nuwrai tevi kami, m̃er nga sete puloli nolon pivini pirpe bipiwarreng, ni sete orongwos pia-van renge batun vanu se Atua.”
15 Digo-lhes a verdade: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança, nunca entrará nele".
16 Ko ni erake totoni bipiwarreng nen nir, ko elngi nevren renger, ko erij erres surir.
16 Em seguida, tomou as crianças nos braços, impôs-lhes as mãos e as abençoou.
17 Ko daron nga mivel suri sel, ko jinibb san owlu van jin, ko ejipa jin ngatan, ko osusi tevi ni owra “Numal nga m̃irres, inu bololi sev, ko b̃elai mauren nga muto tuwi ngok vini?”
17 Quando Jesus ia saindo, um homem correu em sua direção, pôs-se de joelhos diante dele e lhe perguntou: "Bom mestre, que farei para herdar a vida eterna? "
18 Ko Iesu owrai tevi m̃ernen owra “Erpese nga nik kumwera inu nurres? Sete san erres, Atua kobbong esan.
18 Respondeu-lhe Jesus: "Por que você me chama bom? Ninguém é bom, a não ser um, que é Deus.
19 Nik kurongwos pae nale nesesreien se Atua, ‘Sete kuprevji pini jinibb, sete kupvevna, ko sete kupkerasi san kupvenae, ko sete kupvenae nesevin, sete kupkerkeris, kuposuri tata som ko tasu som nuru p̃irres.’”
19 Você conhece os mandamentos: ‘não matarás, não adulterarás, não furtarás, não darás falso testemunho, não enganarás ninguém, honra teu pai e tua mãe’".
20 Ko m̃ernen owra lweni tevi Iesu, “O numal, nanu ngel nir nulolir pa renge daron nga mevi nanwarreng malum e ko, mivini mijpari lelingen ngel.”
20 E ele declarou: "Mestre, a tudo isso tenho obedecido desde a minha adolescência".
21 Ko Iesu oklu emteni, ko emrreni elep ko owrai tevi ni, “Nanu sansan kobbong setewor kuloli. Kupan kupwulwule jorom nir ko kuplai nowlir tevi b̃eres nir. Ko nik nowlim puto renge melrin. Ko nik kupini vajin kupvijurik.”
21 Jesus olhou para ele e o amou. "Falta-lhe uma coisa", disse ele. "Vá, venda tudo o que você possui e dê o dinheiro aos pobres, e você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me".
22 Ko ni non eta dan e Iesu muwrai mirpok, ko evel, ornge lengleng esij. Suri ni evi jinibb nga joron milep.
22 Diante disso ele ficou abatido e afastou-se triste, porque tinha muitas riquezas.
23 Iesu erieni oklu emteni jinibb sen nir, ko owrai tevir, “Evi nanu nga m̃iterter milep san renge nir nga joror milep paran renge batun vanu se Atua.”
23 Jesus olhou ao redor e disse aos seus discípulos: "Como é difícil aos ricos entrar no Reino de Deus! "
24 Ko nale sen ngok nir bbösa ela jinibb sen e nir, ko arp̃erp̃er nawon. Ko Iesu owrai suri lweni kele tevir owra “Nanwarreng nir, evi nanu nga m̃iterter milep nga san pian renge batun vanu se Atua.
24 Os discípulos ficaram admirados com essas palavras. Mas Jesus repetiu: "Filhos, como é difícil entrar no Reino de Deus!
25 Erpe nato, eterter temijpal renge liwen pietiv. Ko nga jinibb nga joron milep p̃isil asi van renge batun vanu se Atua eterter temijpal wor asie ngok.”
25 É mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus".
26 Jinibb sen nir arong wonwon nawone nale ngok, bbösa nga milep elair e. Ko arwerwera lululweni tevi nir lweni, “Po! Ko ngok isi le ma orongwos pian renge mauren?”
26 Os discípulos ficaram perplexos, e perguntavam uns aos outros: "Neste caso, quem pode ser salvo? "
27 Iesu emtenir ko owrai tevir, “Renge jinibb evi nanu nga m̃iterter. Ko renge Atua ejki, suri nanu jijle armalum kobbong renge Atua.”
27 Jesus olhou para eles e respondeu: "Para o homem é impossível, mas para Deus não; todas as coisas são possíveis para Deus".
28 Ko Pita etipatun owrai tevi ni, “E, kuplesi kem namlinglingi nanu ngok jile pa nir ko namvijurim vajin.”
28 Então Pedro começou a dizer-lhe: "Nós deixamos tudo para seguir-te".
29 Iesu erij weli lweni owra “Nuwretun nuwrai tevi kami, sete jinibb san nga mivel lingi naim sen rreknga tuwan nir ko tasin nir, rreknga jojin nir rreknga tata sen rreknga tasu sen, rreknga natun nir rreknga vanu sen suri inu marongen suk ko nosp̃en nga m̃irres, puwra sete orongwos p̃ila weli nanu nga mivel lingir ngok nir, ejki,
29 Respondeu Jesus: "Digo-lhes a verdade: Ninguém que tenha deixado casa, irmãos, irmãs, mãe, pai, filhos, ou campos, por causa de mim e do evangelho,
30 m̃ernen p̃ila weli pungut ko wor renge daron nga lelingen ngel pivses nir sisamis luwi, metka sen nir ko tuwan tevi tasin nir, ko jojin nir ko tasu sen nir ko natun nir ko vanu sen nir. Ko jinibb parloli p̃isij tevi suri nga muosuri Atua. Ko vitunen vajin pia-lai mauren nga muto tuwi ngok vini.
30 deixará de receber cem vezes mais já no tempo presente casas, irmãos, irmãs, mães, filhos e campos, e com eles perseguição; e, na era futura, a vida eterna.
31 Ko jinibb elep nga lelingenok marwowomu, mian ko parvivitu vajin. Ko elep nga lelingenok marvivitu mian ko parwowomu vajin.”
31 Contudo, muitos primeiros serão últimos, e os últimos serão primeiros".
32 Nir arusri sel artongsa van renge Jerusalem e. Ko Iesu ewit ko owowomue nir ie, ko jinibb sen nir bbösa elair e nga mimawose Jerusalem mirpok, ko jinibb nga marvijurir armetutu. Ko ni eptevi tweni jinibb sen esngavöl drromon eru, ko osp̃e suri nanu nga para-pelari renge ni tevi nir.
32 Eles estavam subindo para Jerusalém, e Jesus ia à frente. Os discípulos estavam admirados, enquanto os que o seguiam estavam com medo. Novamente ele chamou à parte os Doze e lhes disse o que haveria de lhe acontecer:
33 Owra “Kaplesi, rraptongsa le pa van renge Jerusalem. Ko partekai inu Jinibb Mawos van ji batun numal ne sulsulen nir ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir. Ko nir parwera erres renge bemij, ko partekai inu van ji jinibb ne vare nir.
33 "Estamos subindo para Jerusalém e o Filho do homem será entregue aos chefes dos sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte e o entregarão aos gentios,
34 Ko nir parsopsop̃e inu, ko parverae noltor e inu, ko parvirrvirrali inu, ko parevji pini inu. Ko vitunen renge nabong p̃itolin ko inu bemaur luwi kele.”
34 que zombarão dele, cuspirão nele, o açoitarão e o matarão. Três dias depois ele ressuscitará".
35 Jemes ko Jon, Sepeti natun nuru, orini ji Iesu ko orwerai tevi ni, “Numal, komru nomor-marong nga nik kuploli tevi komru sev nga nobor-ngoni tevi nik.”
35 Nisso Tiago e João, filhos de Zebedeu, aproximaram-se dele e disseram: "Mestre, queremos que nos faças o que vamos te pedir".
36 Ko ni owra lweni tevi nuru, “Kamru komor-marong nga inu bololi sev le tevi kamru?”
36 "O que vocês querem que eu lhes faça? ", perguntou ele.
37 Ko nuru orwera lweni tevi ni, “Komru nomor-marong nga nik kuploli komru tuwen p̃isakel renge nevrem rres, ko komru tuwen p̃isakel renge nevrem mair, renge daron ne nosrövien som.”
37 Eles responderam: "Permite que, na tua glória, nos assentemos um à tua direita e o outro à tua esquerda".
38 Ko Iesu owrai tevi nuru, “Kamru sete komor-rongwose sev nga komor-ngoni. Kamru komor-viter kopor-minmin renge biles ne norongen nga m̃isij nga inu beminmin rengen? Rreknga komor-rongwos kopor-paptaes renge baptaesen ne norongen nga m̃isij nga inu bepaptaes rengen?”
38 Disse-lhes Jesus: "Vocês não sabem o que estão pedindo. Podem vocês beber o cálice que eu estou bebendo ou ser batizados com o batismo com que estou sendo batizado? "
39 Ko nuru orwerai lweni tevi ni, “O-o, nomor-viter.” Ko Iesu owrai tevi nuru, “Biles nga inu beminmin rengen, kamru kele kopor-minmin rengen. Ko baptaesen nga inu bepaptaes rengen, kamru kele kopor-paptaes rengen.
39 "Podemos", responderam eles. Jesus lhes disse: "Vocês beberão o cálice que estou bebendo e serão batizados com o batismo com que estou sendo batizado;
40 Ko nga kopor-sakel renge inu nevrek rres ko renge nevrek mair sete evi nga inu b̃elai, evi se nir bbong nga Atua muloli terai nir e ko.”
40 mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não cabe a mim conceder. Esses lugares pertencem àqueles para quem foram preparados".
41 Ko daron nga jinibb sen esngavöl marunge, ko arlolarsi lenglengen e Jemes ko Jon.
41 Quando os outros dez ouviram essas coisas, ficaram indignados com Tiago e João.
42 Iesu everus nir vini jin, ko owrai tevir, “Kami kamrongwos pae murru jinibb nga marwera marivi numal nga marwowomu renge jinibb ne vare. Nir arwer orer eterter ko arrowrrowe derteren ser renger.
42 Jesus os chamou e disse: "Vocês sabem que aqueles que são considerados governantes das nações as dominam, e as pessoas importantes exercem poder sobre elas.
43 Ko kami sete kapirpok. M̃er nga mimarong pivi jinibb nga milep renge kami, ni pivi jinibb ne majingen se kami ko wor.
43 Não será assim entre vocês. Pelo contrário, quem quiser tornar-se importante entre vocês deverá ser servo;
44 M̃er nga pimarong pivi jinibb nga puwomu renge kami, ni pivi demij maur se kami jile ko wor.
44 e quem quiser ser o primeiro deverá ser escravo de todos.
45 Ngok nuwretun, inu Jinibb Mawos kele sete nuvini nga jinibb parmajing suk, ejki. Ko nuvini ma nga b̃emajing se jinibb nir, ko b̃elai mauren suk pivi nowli jinibb pilep, ko bojri lwenir e.”
45 Pois nem mesmo o Filho do homem veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em resgate por muitos".
46 Ko nir aran Jeriko. Ko daron nga nir jinibb se Iesu marivel lingi Jeriko e, ko delung nga milep arvijurir. Ko Batimeas nga meten murrorr nga mok-ngun-ngun res, natu Timeas, elik renge roro sel.
46 Então chegaram a Jericó. Quando Jesus e seus discípulos, juntamente com uma grande multidão, estavam saindo da cidade, o filho de Timeu, Bartimeu, que era cego, estava sentado à beira do caminho pedindo esmolas.
47 Ko daron nga ni murnge Iesu ne doNasret m̃iasi, ko ekail van owra “Iesu nik metka se Devet, kuprrorrmi inu!”
47 Quando ouviu que era Jesus de Nazaré, começou a gritar: "Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim! "
48 Ko jinibb elep arkail ore ni, arwera ni pip̃erp̃er; ko ni ekail temijpal kele ko owra ‘Nik metka se Devet, kuprrorrmi inu!”
48 Muitos o repreendiam para que ficasse quieto, mas ele gritava ainda mais: "Filho de Davi, tem misericórdia de mim! "
49 Ko Iesu otur murrong, ko owra “Kapverus ni vini.” Ko nir arveruse metrrorr arwerai tevi “Nolom pian ngatan, kupmera! Everus nik.”
49 Jesus parou e disse: "Chamem-no". E chamaram o cego: "Ânimo! Levante-se! Ele o está chamando".
50 Ko ni ewirr tweni sunsun ne melas sen, ko otur imare kasi ko evan ji Iesu.
50 Lançando sua capa para o lado, de um salto, pôs-se de pé e dirigiu-se a Jesus.
51 Ko Iesu osusi lweni tevi metrrorr owra “Nik kumarong inu bololi sev tevi nik?” Ko metrrorr owrai tevi ni, “Numal, numarong boklu.”
51 "O que você quer que eu lhe faça? ", perguntou-lhe Jesus. O cego respondeu: "Mestre, eu quero ver! "
52 Ko Iesu owrai tevi ni, “Kupiel suri sel som ko wor. Nosurien som ololim kumrres.” Ko ngavilvil meten oklu luwi evesane, ko evijuri suri ni renge sel.
52 "Vá", disse Jesus, "a sua fé o curou". Imediatamente ele recuperou a visão e seguia a Jesus pelo caminho.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.