Tiago 2
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Tasik ko jojik nir, kamosuri pa Numal se kerr nga mivi Numal ne nosrövien. Ko niko sete kaploli murrun nga kamtori jinibb nga joror milep nir, ko nga kamok-meteni jinibb nga joror muwelili nir arirpe nanu nawon kobbong.
1 Taitu kwa i ata Regah Jesu Keriso marakaw ana Regah kwabitumitum. Imih sabuw men ufuhine hai itininamaim kwanabuwih hai merar kwanayimih.
2 Ko niko, poro jinibb pieru porini loloim re naim loten se kami, tuwen nga mujokjok m̃irres ko m̃ilngi nasum nga mivi gol renge bbös nevren, ko tuwen nga joron marmerrerrerr, ko esij poro norrorrmien se kami pieru e re laru ngok nuru.
2 Veya ta orot sawar wairafin boro na’abur gewas uman gold ring niyoun nan a kou’ayamaim narun; naatu orot ta yababan wairafin auman boro ana sawar kakafih na’osen nan narun.
3 Sete erres nga kaposuri m̃er nga mujokjok m̃irres ngok, ko kaprrorrmi p̃isij suri m̃er nga joron m̃isij ngok. Sete osorsan nga kaplai m̃erwomu van lat nga m̃irres p̃elak ngok, ko kapwera “Numal, ngel evi lat nga nik, kupini kupsakel rengen”, ko tevi m̃ervitu nen, kapwera “Kuptur pa iok ko!”, rreknga “O, ejki, rrek kupini ma kuplik iel ngatan”.
3 Kwa orot e’abur gewas enan boro kwanab ana merar kwanay kwanao, “Aro, efan gewasin iti kumare kuma.” Baise orot yababan wairafin isan boro kwanao, “Aro nati haw kumare kuma o nati’imaim kubat.” Nati na’atube kwanasisinaf na’at
4 Daron nga kamok-loli mirpok, ko kamok-teri wukari vajin kalesia se kami evi meling eru e, ko kamok-wer lokloksi jinibb renge norrorrmien nga setete mumomsawos m̃irres.
4 kwa i kouseb wanawanamaim kwaimatar. Orot ta efan gewasin kwaitin, orot ta efan kakafin kwaitin, afufunen nati na’atube i men gewasin.
5 Tasik ko jojik nir, numrreni kami elep. Kapmurrong p̃irres. Jinibb nga joror muwelili renge iel ngatan, Atua otobbtobbue tweni nir nga parimare parwun saut renge nosurien. Ko elai derteren tevi nir ngok nga paran loloim renge batun vanu sen, erpe nga muwrai pa tevi jinibb nga marmerreni ni milep.
5 Imih taitu au yabow, kwananowar gewas, sabuw iyab iti tafaramamaim yababan wairafih God rubinih baitumatum wairafih himatar God ana aiwob boro ninowah hinab, sabuw iyab God hibiyabuw eomatanih bairi.
6 Ko kami ma kamok-meteni b̃eres nir nir arirpe nanu nawon kobbong. Weta, ko jinibb si nga marok-lokloksi kami, ko marok-lai kami van re nosp̃en se numal nir? Ngok sete jinibb nir nga joror muwelili, ko jinibb nga joror milep kobbong.
6 Baise kwa i yababan wairafih kwabi’orot bai’ibih. Sabuw sawar wairafih hibokwarakwarar baibatiyenamaim teyaya’i kwa’itih kwasoso’ob ai en?
7 Ko nir kele kobbong marok-rij m̃isij tere nais nga m̃irres ngok nga Atua muloli kamwajie, nga jinibb nir parveruse kami ‘Jinibb se Kristo’.
7 Sabuw nati i kwa Jesu wabin gewasin kwabaib isan tur kakafin hio tibi’ibi kwa’i’itin ai en?
8 Renge Naul On, nale nesesreien san oto nga mivi batu nale nesesreien m̃inij kele se Atua, nga muwra ‘Kupmerreni ko wor selem nir, kuploli p̃irres ko wor tevir pirpe nik komok-loli lweni m̃irres tevi nik.’ Poro kapok-vijuri nale nesesreien ngok, ko kamok-vijuri sel nga musorsan ko.
8 God ana obaiyunen tur ofafar bukamaim iti na’atube hikirum, “Taituwa iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.” Iti ofafar i anababatun turobe’emaim kwanabi’ufunun na’at, nati i ef gewasin kwasisinaf.
9 Ko poro kapok-osuri jinibb nga joror milep ko kapok-meteni jinibb nir nga joror muwelili parirpe nanu nawon kobbong, ko ngok kami kamok-loli nololien ko, ko nale nesesreien se Atua puwrai nga kamivi jinibb nga kamok-tor otvi nale nesesreien.
9 Baise sabuw ufuhine hai itininamaim ta efan gewasin kwanitin, naatu ta efan kakafin kwanabitin, nati i bowabow kakafin kwasisinaf, imih kwa i ofafar asto’obenayah.
10 Suri jinibb nga putor otvi nale sansan kobbong re nale nesesreien ngok ololi nololien, osorsan erpe nga poro putor otvi nale totoklai ren.
10 Orot yait ofafar etei ebobosiyasiyar, baise wanawanahimaim ofafar ta’imon ea’astu’ub, ofafar etei i ea’asto’oben.
11 Suri Atua nga muwra ‘Sete kapvenae nesevin’, Atua nen kele kobbong muwra ‘Sete kaprevji pini jinibb’. Poro sete kapvenae nesevin ko kaprevji pini ma jinibb, kamivi ko wor jinibb nga kamtor otvi nale nesesreien.
11 Anayabin ofafar eo, “Taituwa aawan ufun men inan.” Naatu eo maiye, “Taituwa men ina’asabun.” Naatu o tura aawan ufun men inamih, baise tura i’asabun momorob o i ofafar etei i’asto’oben.
12 Renge nabong nga Atua pia-wer sesesre lat nga puto suri tevi jinibb nir, ko ni puloli kami kapa-asi kobbong. Ko niko lelingenok kami kaploli murru kami p̃irres p̃etp̃eti.
12 Sabuw iyab roufamen ana ofafar ebibatiyih na’atube o auman boro nibatiyi, imih mata toniwa’an abisa kubowabow naatu abisa kuo ina’itin gewas.
13 Suri daron nga Atua pia-wer sesesre lat nga puto suri tevi m̃er nga sete mokrrorrmi jinibb, ni kele sete orongwose purrorrmi m̃ernen. Ko jinibb nga ma mokrrorrmi jinibb, Atua sete mia-wer lokloksi ni.
13 Anayabin o yait taituw men kukakabibirih baibabatiyen ana veya God boro men nakabibirimih. Kabeberamaim boro God dogoron inabotabir baibatiyen boro inisnowah.
14 Tasik ko jojik nir, poro jinibb san pokwera okosuri Kristo, ko sete okloli majingen nga m̃irres san suri, ni p̃ia-lesi sev ko p̃irres rengen? Nosurien nga mirpok sete orongwose p̃ilai ni van re mauren nga m̃irres.
14 Taitu, orot ta nao, ayu i baitumatumayan, baise men nabi’a’it na’at ana gewasin boro abistan namatar? Baitumatum nati na’atube men karam boro niyawasi.
15 Poro tasi kerr rrek joji kerr sopor sunsun ko nanen ser pijkie,
15 Ana itinin ta i iti, taituwa aurih ar faifuw en naatu mar etei ana fofonin isan aurih bay en.Taituwa aurin sawar en inibais|src="C069.tif" size="span" loc="Jas 2.15" copy="Illustration used with permission of New Tribes Mission." ref="2.15-16"
16 ko kerr san sete mia-van mia-lai ser, erpese ko? Ko poro kerr san puwrai tevi nir “Atua p̃irij p̃irres suri kami. Kapluwi van, kaptutun ko kapaan p̃irres”, ko sete p̃ilai sunsun rrek nanen tevir, ko iok sete ewilwil ser rragrrag. Nale ngok evi nanu nawon kobbong.
16 Nati ana veya’amaim o bay men initih naatu ar faifuw men initih, baise ina’uwih. “Kwana’abur gewas biya hinafora’ab naatu bay kwanaa ya hinagadid, God nigegewasini kwanama.” Tur nati na’atube inao ana gewasin boro abisa namatar?
17 Ko nosurien se kerr erpok: poro pisan bbong putur, ko majingen nga m̃irres san sete putur tevi, ko ngok erpe emij jile ko pa osuw.
17 Itininaban nati na’atube, imih baitumatum akisin nabin nabat, aurin bai’a’it en nati baitumatum i murubin.
18 Ko poro nik kupwera, “Morok nosurien sen otoe, ko m̃erak ma okloli majingen nga marres”, ko inu bowra lweni tevim, “Eterter wor nga nosurien putoe renge jinibb san poro nga majingen sen ejkie. Suri majingen sen ko wor eviseni nga nosurien sen mutoe.”
18 Baise orot boro iti na’atube nao. “Orot ta i baitumatumayan, naatu orot ta bai’a’aitayan, hairi’ika i karamam,” baise ayu abibatiy, “Orot baitumatumayan aurin bai’a’ait en kwi’obaiyu aitin, baise ayu karam boro au baitumatum abi’a’it ani’obaiy kwana’itin.”
19 Nik kuosuri nga Atua esan kobbong otur? Erres, ko demij kele arosuri erpok, ko aririr elep suri!
19 Kwa kwabitumatum God i ta’imon? Gewasin! Demon auman hitumatum hibir ah umah teo’oror.
20 Jinibb nga muosuri ko sete mokloli majingen nga marres, nosurien sen ngok evi nanu nawon kobbong. Jinibb lenglengen, kumrreni beviseni nanu ngok tevim?
20 Kwabikoko’aw! Ani’obaiyi kwana’itin baitumatum aurin bai’a’it en ana ub i murubin.
21 Erres, ko kuprrorrmi ta b̃irtera ngok se kerr Epram. Atua ololi evi jinibb momsawos renge non suri sev? Suri majingen sen kobbong, nga m̃ilai natun Aesak ko m̃ikai totkoni renge nawot nga pivi sulsulen van ji Atua.
21 Kwaso’ob aisim ata agir Abraham yamutufuren bai God nanamaim tit? Ana bai’a’itamaim taiyuwin natun Isaac bai gem tafanamaim siboromih yara’ah.
22 Kuplesi, nosurien sen ko majingen sen orto korti erres, ko niko muloli nga nosurien sen m̃irres jijle vajin.
22 Imih kwana’itin Abraham ana baitumatum naatu ana bai’a’it hairi hai bowabow i ta’imon, imih ana bai’a’itamaim ana baitumatum in yomanin easa’ub.
23 Ko nanu ngok ololi nale nga muto renge nale on errmali, nga muwra ‘Epram osuri Atua, ko suri muosuri Atua, Atua ololi ni evi jinibb mawos renge non’. Ko jinibb arok-veruse ni ‘Sele Atua’.
23 Imih Bukamaim iti na iturobe eo, “Abraham God itumitum naatu ana baitumatumamaim God Abraham bai ana orot mutufurin matar.” Naatu ana begon rouw eaf.
24 Kaplesi ta suri: Atua ololi jinibb evi jinibb mawos renge non suri majingen sen, sete erpe nosurien sen kis kobbong.
24 Imih kwana’itin baitumatum naatu bai’a’it hairi i tanita’imon ata ef boro namutufor God matanamaim, men baitumatum akisin nabin nabat.
25 Ko osorsan kobbong tevi nesevin san ne sel nga tuwi ngok, Reap. Atua ololi evi nesevin nga mimawos renge non suri sev? Suri emetmete m̃eri Isrel ngok nuru erres, nga morini silveni porlesi wose Jeriko. Ko ni etkai nuru oran orteptepi renge naim sen, mian ko vitunen okoni tweni nuru orluwi van sise nuru e renge sel m̃inij, nga m̃eri Jeriko nir sete parrul re nuru.
25 Ana’itinin ta kwana’itin. Efamaim baiwa’an kwanekwaneyan babin wabin Rahab Israel sabuw hai rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih, naatu ibaisih ef ta’awat iuwih hibihir. Imih ana bowabowamaim yamutufur God matanamaim.
26 Niben nga nem̃in mijki ren sete mia-maur, pimij ko wor. Ko osorsan kele, nosurien nga majingen nga marres sete marpitevi, ni sete mia-maur, pimij kele ko wor.
26 Biya aurin ayubin en, biya i murubin na’atube baitumatum aurin bai’a’it en baitumatum i murubin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.