Romanos 9

Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Inu nuvi jinibb se Kristo weretunen. Sete nukrekris ko, ejki. Ko norrorrmien suk kele, Nem̃in On owowomue ko owrai tevik, ko nurongwose nga inu sete nukrekris ko.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Norrorrmien suk nga morrorrmie ololi tetajer nurnge esij elep temijpal. Ololi nolok erpe p̃iap nawone.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Suri nga m̃eri Isrel ngok nir arivi inu metka suk nir, drra sansan, ko arlik malum ngasue Kristo. Inu nurrorrmi poro bololi nanu san ko puloli nga nir parongwos parini ji Kristo e. Rrek poro mijki, ko parla twenik ma ji Kristo, puloli Atua pulolarsik e, poro pirpok orongwos bololi sel ser san.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Suri nir arivi pa Atua jinibb sen, ko Atua ololi pa nir arivi ni natun ko eviseni pa nosrövien sen tevir. Ko ololi pa rijrijen sen nga marterter milep tevir osuw, ko ela nale nesesreien tevir, ko loten weretunen.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Ko nir arivi metka se jinibb se Atua nga tuwi pa nir. Ko Kristo kele renge mauren sen nga mimaur e iel ngatan, ni evi metka ser nen san. Ko ni elep asi wore nir ko jinibb jijle, suri evi pa Atua. Ko kerr rrapsusi nisen van mare tetajer tuwi ngok vini. Pirpok ko!
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Ko bosusi ta: Suri m̃eri Isrel arlik ngasue Atua erpok ngok, ngok rijrijen se Atua suri m̃eri Isrel nir evitan? Ejki, suri sete m̃eri Isrel jijle nir arivi m̃eri Isrel weretunen se Atua.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Erpok kele, sete nir jijle nga marivi metka se Epram arivi Atua natun, ejki. Suri Atua owrai tevi Epram owra ‘Renge Aesak kis kobbong, metka som nir nga m̃erijrij ngel e tevi nik para-iak jin.’
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Ko niko, renge bipi nga mariak, sete nir jile arivi Atua natun, ejki, bipi nga bbong mariak ko renge rijrijen se Atua arivi ni natun mawos.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Atua ololi rijrijen sen erpel le, owra ‘Renge daron mawos nen ko, inu bea-luwi vini e. Ko ngok ko Sera pia-wosi bipi norman sen san.’ Ngok niko rijrijen se Atua suri Aesak.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Ko sete ngok ko pa ko osuw, ejki. Suri Repeka natun norman eru nga morivi m̃elew, nuru kele tata se nuru mawos ko apu se kem Aesak.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Erpe nale on se Atua muwrai, ‘Numrreni Jekop ko nungasi Iso’.
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Ko pirpese, rrapwera Atua ololi esij? Ejki rres nawon, ololi wor erres ko.
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Suri owrai pa tevi Moses osuw, owra ‘Poro nga inu borrorrmi jinibb san, ko inu bololi ko wor pirpe morrorrmi. Ko poro nga inu b̃erres tevi jinibb san, ko inu bololi ko wor pirpe morrorrmi.’
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Ko niko lat nga puto suri tevi jinibb nir sete evijuri sev nga nir marmerreni rrek marloli, ko sansan kobbong, evijuri norrorrmien se Atua nga murrorrmi jinibb e.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Renge Naul On Atua owrai tevi numal ne Ijip, owra ‘Inu nulngi nik suri nanu sansan kobbong, nga nabong sopon, bololi nanu nga marlelep tevi nik, beviseni derteren suk, nga jinibb nga iel ngatan totoklai parlesi wose derteren suk.’
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Ko niko Atua orrorrmi si nga ni murrorrmi ko wor, ko Atua ololi esij tevi si nga ni mimrreni puloli p̃isij ko wor tevi.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Poro kami san puwrai tevik, puwra ‘O, poro nanu ngel pirpok, ko Atua puwra jinibb san esij pirpese? Isi purongwos p̃iwer ore nanu nga Atua mimrreni puloli? Sete san orongwos p̃iwer ore marongen se Atua!’
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Ko inu bowra lweni: ‘Ko isi ko nik selek, nga kumrij weli Atua mirpok? Sete sospen dan san orongwos p̃irij tevi m̃er nga mumoli tweni ni renge dan pirpel, “Erpese nik kumlolik merpel?”
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Suri ewretun lenglengen, m̃er nga mokmoli dan mivi sospen esansan kobbong elesi suri lat nga puloli surie. Orongwos pumoli tweni sospen p̃ieru renge dan san. Pumoli tweni tuwen pumomsen p̃irres p̃elak nga pivi ne nabong nga milep, ko pumoli tweni tuwen pivi ne nabong jijle.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Ko erpok kele, sev nga Atua muloli, sete san orongwos pususi kele. Suri emrreni nga piviseni lolaren sen, ko puloli parongwose derteren sen. Ko ni ololi nolon epriv tevi nir nga mulolarsir nga paran renge mijen nga pia-vini.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Ko ni emrreni piviseni kele batun ne mete nosrövien sen nga muwun saut piplari, nga pimejivjiv vini renge kerr nga murrorrmi kerr, ko rraplai nosrövien sen.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Suri kerr rramivi jinibb nga ni miveruse. Sete renge m̃eri Isrel kis kobbong, ko ejki, renge kele jinibb ne vare nir.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Ngel evi nale nga muwrai renge Osea: ‘Jinibb nga sete marivi suk, inu bea-verus nir ‘jinibb suk’; ngaim nga sete memrrenir inu bea-verus nir ‘Inu numrreni lengleng nir’.
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Ko renge vanu jijle nga mowra ‘Kami sete kamivi jinibb suk te’, renge ie bea-wera ‘kami kamivi jinibb suk’; renge ie bea-veruse nir arivi Atua nga m̃ilik tuwi ngok vini natun.’
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Ko Aesea osp̃e suri m̃eri Isrel nir, owra ‘Poro nir pimaur pilep lengleng pirpe dep̃inan nga ngalu renge dis, ko nir pievis kobbong Atua pia-lai ser para-maur.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Suri oto mori pa nga Atua putor m̃eljeni iel ngatan p̃etp̃eti nir nga marsij, sete pisansan pijpon.’
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Erpe Aesea nale sen nga muwrai tuwi pa renge daron nga nanu ngok nir setewor marini marpelari e, ko owra ‘Poro Atua ne drromsen mare nga derteren jijle muto jin sete p̃ilingling metka se kerr sopon parmaur jer, ngok rrapmij p̃etp̃eti pirpe jinibb ne Sotom ko jinibb ne Komora nir. Ko ejki, suri ni orrorrmi kerr.’
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Ko niko vajin kerr rramwera jinibb ne vare nir nga sete marp̃elak tweni parloli nir lweni parres re no Atua, nir arres vajin renge no Atua renge bbong nosurien ser ko.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Ko m̃eri Isrel nir nga marp̃elak milep nga parloli lweni nir parres renge no Atua renge sel ne nale nesesreien se Moses, sete artor wos.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Ko suri sev nga nir sete martor wos mirpok? Suri sete armajil renge nosurien, ko armajil bbong renge sev nga nir kobbong marloli. Ko niko marjilaklak renge nevöt nga marok-jilaklak e.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Ngok Atua osp̃e suri pa renge nale on, owra ‘Inu nusi nevöt san renge Saeon nga puloli jinibb parjilaklak ren, ko nir pilep parvitan ren. Ko jinibb nga puosuri nevöt ngok, ko nevöt ngok sete orongwos pulokloksi rragrrage.’
33 Bukamaim hikikirum na’atube,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.