Mateus 9
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH
1 Ko mian ko Iesu esa luwi kele renge drrav nen, olwi kele vini renge ngaim sen e.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Ko jinibb sopor arwosi jinibb san re maling sen nga mimsie mesien nga niber mok-mij e vini jin. Ko Iesu elesi nosurien ser elep, ko owrai tevi m̃er nga mimsi, “Natuk, nolom p̃irres, b̃etlasi tweni nololien som le pa.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien sopor arwerwera lululwenir e, “Aro, m̃erel erij melmelas ko osopsop̃e pa Atua!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser, ko owra “Suri sev norrorrmien nga m̃isij muto re nolo kami ngok?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 — ausente —
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 — ausente —
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Ko ni erres luwi, ko otur imare ko evan renge naim sen e.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Ko delung nir arlesi nanu nga muloli, ko armetutue, ko arsurövi Atua renge nga m̃ilai derteren nga mirpok tevi jinibb.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Ko Iesu evel lingi lat ngok, orujruj sopon. Ko elesi jinibb san nisen Matiu esakel renge lat nga mok-lai nevöt netakis e. Ko owrai tevi, “Kupvijuri inu.” Ko ni otur imare, evijuri ni.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Ko vitunen Iesu ean loloim se Matiu ko esakel re tep nga p̃iaan. Ko nir elep nga marok-lai nevöt ne takis arini kele, ko nir nga jinibb marok-ungasir arini arsakel tevi Iesu ko jinibb sen nir.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Ko Parasi nir marlesi ko arwerai tevi jinibb sen nir, “Erpese numal se kami m̃iaan tevi lartul ngok nga marok-loli nanu nga m̃isij?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Ko Iesu ornge nale ser ko owrai tevir: “Nir nga marres sete armerreni dokta; nir nga bbong marmesi ko.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Kapan kapmeteni suri re mining ne nale se Atua ngel: ‘Nanu nga memrreni milep evi murrun nga partelasi jinibb. Murrun nga parsulsul tevi Atua evi nanu nga welili jer kobbong.’ Sete nuvini tweni nga beveruse jinibb nga marvilvil ore marsij marwera marres, ko nuvini tweni nga beveruse nir nga sete markerkeris, ko marwer limjere nga marsij.”
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Ko vitunen vajin jinibb se Jon Baptaes nir arini ji Iesu, ko arsusi tevi ni: “Erpese kem ko Parasi nir namlingi tweni nanen nga nablot van ji Atua, ko jinibb som nir sete arloli erpok?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Ko Iesu owra lweni tevir, “Daron nga nesevin muwra p̃ilik ji diwen sen, ko elik malum tevi selen nir renge nanen, sete arongwos partengsi wor. Ko daron nen pia-vini ko nga pia-ivel lingir vajin, ko arongwos parunge p̃isij vajin ko parlingi tweni nanen ser suri.
15 Jesus respondeu:
16 “Ko sete jinibb san orongwose p̃ilai bebje kalik nga mimerr puwol ore lat nga mimarrerr renge sunsun nga m̃itra e. Poro pirpok, ko kalik nga m̃imerr nen tia-sakuk ko tia-teri kele sunsun nga m̃itra, ko tia-loli lat nga m̃imarrerr tia-lep temijpal.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Ko erpok kele, sete jinibb san orongwos pujongjongi norro nga mimerr van renge botel nga m̃itra nga marloli nevlu nanikot e. Poro pirpok ko norro nga mimerr tut, tuloli nevlu nanikot nga m̃itra tirrerren ko tiap rrerrsi, suri etra p̃elak. Ko norro timejivjiv tisij, ko nevlu nanikot kele tisij. Pirpel ko, norro nga mimerr parlingi ko wor renge nevlu nanikot nga mimerr mimalum m̃irres.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Ko daron nga m̃irij mirpok tevi nir, ko numal san se m̃eri Isrel evini ji Iesu. Ko ejiol ko owra “Natuk nesenwarreng eamij bbong lelingen wolok. Ko poro nga nik kupini, kupa-jipari kobbong ni tevi nevrem, ko ni pia-maur luwi kele.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Ko Iesu otur imare ko evijuri ni, ko jinibb se Iesu nir kele arvijuri.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Ko nesevin san nga mok-mesi mesien se nesevin nir tetajer, sete orongwos pumosi ejpari sia esngavöl drromon eru (12), evini evitu suri Iesu re duren, ko ejpari bongsi sunsun sen.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Nesevin norrorrmien sen erpel: “Poro bbong bejpari bongsi sunsun sen, ko inu bea-rres ko.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Ko Iesu erieni lweni ko elesi vinnen ko owrai tevi: “Natuk, nolom p̃irres, nosurien som ololim kumrres.” Ko vinnen erres jer ko pa evesane.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Ko daron nga Iesu mivini vajin re naim se numal nen, ko elesi nir nga marok-uwi davö ne mijen, ko nir nga marting vijajeng.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Ko ni owrai tevir, “Kapiel, suri nesenwarreng ngel setete emij, ko ematur kobbong.” Ko daron nga marunge nale sen, ko armen kerajie.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Ko daron nga delung nir maran vajin vare e, ko ni evan re loloim nga nesenwarreng mimatur ren, ko erveinevre nesenwarreng nen imare, ko nesenwarreng emra.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Ko nosp̃en nen arsup̃e re lat nen jile nir.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Daron nga Iesu mivel rujruj lingi ie, ko metrrorr eru orvijuri ni. Ko orkail, orwera “Wurru, kuprrorrmi komru, nik metka se Devet!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Ko daron nga Iesu mian loloim e, ko metrrorr nuru oran jin. Ko ni owra tevi nuru, “Komor-osuri nga inu nurongwos bololi nanu ngel?” Ko nuru orwera lweni, “O-o, numal.”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Ko ejpari mete nuru, ko owra “Piplari pusorsan tevi nosurien se kamru.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Ko mete nuru orres. Ko Iesu ewer ore eterter owrai tevi nuru, “Kopor-lesi sete jinibb san purongwose.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Ko nuru daron nga morivel, ortur imare ko ortewijreni nosp̃en ne Iesu renge vanu nen jile nir.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Ko daron nga nuru morivare re naim e, ko jinibb sopor arpitevi nabbut san nga demij m̃isisilvi vini ji Iesu.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Ko Iesu oji tweni demij, ko nabbut erij luwi vajin. Ko delung nir artaole, ko arwera “Sete pa nabong san rramlesi nanu nga mirpok eplari renge Isrel.”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Ko Parasi nir arwera “Wi, ok-ojoji tweni demij suri ni elai derteren sen ji numal se demij nir.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Ko Iesu evel rrerrale ngaim nga marlelep nir ko nga wowarreng nir, ko ok-visviseni renge naim gortien ser. Ko ok-werwer suri nale nga m̃irres suri batun vanu ne melrin, ko ok-loli nir nga marmesi mesien lele, mesien ser osuw, arres vajin.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Ko daron nga m̃ilesi delung nir, ko orrorrmi elep suri nir. Suri arirpe sipsip nga sete san mok-metmeter, armaob nawon, setemun arongwose parwolu.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Ko owrai tevi jinibb sen nir, “Numös elep p̃elak, ko nir evis bbong nga partawer ko parilir.
37 Então disse aos discípulos:
38 Ngok, kapungoni tevi Atua, nga mivi numal ne numös, nga pukoni kele jinibb nga marok-tawe ko marok-ili sopon van re orsel sen.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.