Mateus 6
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Ko Iesu owra “Kapmetmet, sete kaploli nanu nga m̃irres nga jinibb nir parlesi nawone. Poro pirpok, ko nowli kami nga Tata se kami nga m̃ilik re melrin pia-lai tevi kami tijkie, suri jinibb arsurövi pa kami osuw.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 “Erpok, daron nga nik kumlai nevöt tevi b̃eres, sete kupsup̃sup̃e kele tevi jinibb nir, pirpe lartul nga marivel re sel eru marok-loli re naim gortien nir ko renge sel nir, nga marwera jinibb parsurövir. Nuwretun nuwrai tevi kami, nir arlai pa nowlir ko osuw.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Ko nik ma, daron nga nik kuplai nevöt tevi b̃eres, kuplai silveni kem̃kam̃e, sete jinibb san purongwose.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Ko Tata som vajin nga m̃ilesi nanu nga muto silveni pia-lai nowlim tevim.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 “Ko daron nga kamlot e, sete kaploli pirpe lartul nga marivel re sel eru. Nir armerreni partur renge naim gortien nir ko partur ore mesakelkel ne sel nir, nga jinibb nir parlesi nir parlot. Nuwretun nuwrai tevi kami, nir arlai pa nowlir ko osuw.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Ko nik ma, daron nga nik kuplot, kupan renge naim som ko kupkikiorore metali, ko kuplot van ji Tata som nga m̃ilik silveni. Ko Tata som nga m̃ilesi nanu nga muto silveni pia-lai nowlim tevim.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 “Ko kami, daron nga kaplot, sete kapwer lululweni nanu nga kami sete kamrongwose, pirpe jinibb nga marlik vare marok-loli. Suri nir arrorrmi poro nga nir parwer lululweni pirpok, ko atua ser nir parunge loten ser.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Sete kami kaploli pirpok pirpe nir, suri Tata se kami orongwose womu pae sev nga nevre kami marmumrrol ren, vitunen ko kama-ungoni ni.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Ko ngok kami sel nga kaplot ren pirpel le: Kapwera
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Nammerreni nik batun vanu som pivini iel ngatan.
10 A aiwob tan,
11 Kupla nanen pivter tevi kem lelingen, nabaani.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Ko kuptelasi tweni nololien se kem, pirpe nga kem namok-telasi pa nanu nga marsij nga jinibb nir marok-loli tevi kem.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Ko sete kuploli nanu parini parrowrrow p̃elake kem. Ko kuptor ore Demij, sete pivini pulokloksi kem.
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 “Suri poro kami kaptelasi tweni nololien se jinibb nir nga marok-loli tevi kami, ko Tata se kami nga m̃ilik re melrin kele p̃itlasi tweni nololien se kami kele vajin.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Ko poro sete kaptelasi tweni nololien se jinibb nir, ko Tata se kami kele sete mia-telasi tweni nololien se kami kele vajin.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 “Ko daron nga kamlingi kurtweni nanen nga kaplot van ji Atua, sete kaploli pirpe lartul nga marivel re sel eru. Arloli nor ous nawon nga jinibb nir parongwose nga marlinglingi tweni nanen ser. Nuwretun nuwrai tevi kami, nir arlai pa nowlir osuw, suri jinibb arsurövir pa.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Ko nik, daron nga nik kuplingi kurtweni nanen nga kuplot, kupwirap vaseni nom ko kuploli lilane nom p̃irres pirpe bbong nabong jijle komok-loli.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Pirpok, ko jinibb nir sete parongwose nga nik kumlingi tweni nanen. Ko Tata som ma nga m̃ilik silveni, ni kobbong purongwose; ko Tata som nga m̃ilesi nanu nga muto silveni pia-lai nowlim tevim.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 “Sete nolo kami parkul, ko sete kapok-ser kortoni kis joro kami nga marres iel ngatan. Suri momom tuti ko doto nir tarurro lokloksir, ko jinibb venao tubbri lut nabbu ko tian tivevna loloim.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Nolo kami parres, ko re sel ngok, kapok-ser kortoni joro kami nga parres parto renge melrin mare. Suri momom sete orongwos puti, ko doto sete arongwos parurro lokloksir, ko jinibb venao sete orongwose pubbri lut nabbu ko pian pivevna loloim.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Ngok poro nga jorom puto renge lat nga m̃irres, ko nolom kele p̃irres, suri jorom oto pa lat nga m̃irres osuw.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 “Mete jinibb erpe moron ne niben. Poro nga metem p̃im̃erer, ko moron puwun saut re nibem totoklai. Ngok owra puwra, poro nga nolom p̃irres, ko mauren som totoklai kele p̃irres.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Ko poro nga metem p̃isij, ko nemalik puwun saute nibem totoklai, suri metem erpe moron ne nibem. Ngok owra puwra, poro nga nolom pukul, ko mauren som totoklai kele p̃isij jile.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 “Sete jinibb san orongwos p̃imajing se numal p̃ieru pivesane. Poro pirpok, ko tungasi nuru tuwen, ko timrreni nuru tuwen nen. Erpok ko, sete Atua orongwos pukonim re majingen sen poro nevöt mukonim pa renge majingen sen. Suri sete kurongwos kupmajing se nuru korti pivesane.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 “Suri nanu ngel, nuwrai tevi kami, sete kaprrorrmi p̃elake mauren se kami. Sete kapok-wera ‘O, rrapurroi sev le?’, rreknga ‘O, rrapmini sev le?’, rreknga ‘O, rrapuri sunsun sev le?’. Mauren se jinibb nir evi nanu nga milep nga Atua m̃ilai pa tevi jinibb nir. Nanen evi nanu nga welili jer kobbong—Atua orongwos p̃ilai kele kobbong. Ko nibe jinibb nir kele evi nanu nga milep nga Atua m̃ilai pa tevir. Sunsun evi nanu nga welili jer kobbong—Atua orongwos p̃ilai kele kobbong.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Kaprrorrmi ta numön nga marok-il suri mesa ngok nir. Nir sete aruw ko sete arili tweni, ko sete arlingi nanen ser renge b̃ep̃eim; ko Tata se kami nga mok-lik ko re melrin ok-wunganir. Ko kami kamrres womu nen ko wor re numön ngok nir re no Atua, ngok ni puwngani kami kele ko wor.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Kaprrorrmi ta m̃er nga murrorrmi p̃elake mauren nga mumrrol. Orongwos puloli kele mauren sen pipriv kele renge sel ngok? Ejki rres nawon!
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 “Ko suri sev kamrrorrmi p̃elake sunsun se kami? Kapmeteni wose renge nevngun nga marmaur suri orsel ngok nir. Armaur erpese? Sete armajing erpe jinibb te, ko sete arilile wose.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Ko nuwrai kele tevi kami, numal Solomon, daron nga m̃ilngi sunsun sen nga m̃irres p̃elak, ko sunsun sen emau erres, sete erpe nga m̃itra. Ko sunsun se nevngun, nulsen arres easi.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Ko mösmös ne orsel nir armaur erres, ko Atua ololi orsel emau erres e lelingen ngel; ko mevinen mun parsulir ko pa. Ko kami sete kamrrorrmi nga Atua p̃ilai sunsun se kami nga parres? O, lartul, nosurien se kami ewelili jer.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 “Setete kaprrorrmi p̃elake pirpel: ‘Rrapurro isev? Rrapmini isev?’ rreknga ‘Sunsun sev rrapuri?’
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Jinibb nir nga marlik vare arok-pej nanu nga ngok nir. Ko Tata se kami nga m̃ilik re melrin orongwos pae nanu jijle nga nevre kami mumrrol ren.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Ko nanu nga milep nen nga kami kaploli, kapp̃elak nga kapsil van renge batun vanu se Atua, ko nga kaploli suri murrun nga m̃irres sen. Ko vitunen ni pia-lai kele nanu ngok jile nir tevi kami.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Sete erres kaprrorrmi p̃elake nanu ne mevi nir. Suri mevi evi nabong nga kaprrorr
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.