Mateus 25

Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ko Iesu ela nale rrongrrongvi m̃inij kele, owra “Re daron nen, batun vanu ne melrin pia-pelari pusorsan tevi nanu ngel nga miplari ji nesenwarreng m̃elakel esngavöl ngel: Nesevin m̃elakel esngavöl arsa laet ser, ko aran arwera parivel ore jinibb san nga muwra putotko re nabong nen.
1 — Então o Reino dos Céus será semelhante a dez virgens que, pegando as suas lamparinas, saíram a encontrar-se com o noivo.
2 Nir elim norrorrmien ser ejkie, ko nir elim norrorrmien ser otoe.
2 Cinco delas eram imprudentes, e cinco, prudentes.
3 Suri nir nga norrorrmien ser mijkie arsa laet ser, ko sete artori karsin;
3 As imprudentes, ao pegar as suas lamparinas, não levaram óleo consigo,
4 ko nir nga norrorrmien ser mutoe, artori botel karsin ser oto tevi laet ser.
4 mas as prudentes, além das lamparinas, levaram óleo nas vasilhas.
5 Ko jinibb nen nga muwra putotko nen ololola malum. Mian, ko nesenwarreng nen nir meter arrurruwel, ko armatur.
5 E, como o noivo estava demorando, todas ficaram sonolentas e adormeceram.
6 “Ko muruj mori nat nga m̃irrang sopon, ko san ekail owra ‘Kaplesi, jinibb nga putotko evini. Kapiel ore!’
6 Mas, à meia-noite, ouviu-se um grito: “Eis o noivo! Saiam ao encontro dele!”
7 Ko nesenwarreng nen nir armera, ko arrowrrowe laet ser.
7 — Então todas aquelas virgens se levantaram e prepararam as suas lamparinas.
8 Ko nir nga norrorrmien ser mijkie arwera tevi nir nga norrorrmien ser mutoe, ‘E, kapla karsin se kami sopon tevi kem, suri laet se kem artep.’
8 E as imprudentes disseram às prudentes: “Deem a nós um pouco do óleo que vocês trouxeram, porque as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Ko nir nga norrorrmien ser mutoe arwera lweni tevir, ‘O, ejki rres, sete tivtere kem ko kami. Erres p̃elak kapluwi van re sto ko kapwuli wor nga pivi se kami.’
9 Mas as prudentes responderam: “Não! Porque então vai faltar tanto para nós como para vocês! Vão aos que o vendem e comprem óleo para vocês.”
10 Ko daron nga marluwi van parwuli e, ko jinibb nga putotko evini. Ko nir nga martirive aran arpitevi ni aran re totkoien, ko mian ko arkikiore metali nen.
10 E, saindo elas para comprar, chegou o noivo, e as que estavam preparadas entraram com ele para a festa do casamento. E fechou-se a porta.
11 “Mian ko vitunen vajin, nir nga norrorrmien ser mijkie nen arini arwera ‘Numal, numal, kuptasi metali tevi kem!’
11 Mais tarde, chegaram as virgens imprudentes, dizendo: “Senhor, senhor, abra a porta para nós!”
12 Ko ni owra lweni tevir, ‘Nuwretun nuwrai tevi kami, Sete nurongwose kami.’”
12 Mas o noivo respondeu: “Em verdade lhes digo que não as conheço.”
13 Ko Iesu owra kele: “Erpok, kapkulkulu, suri sete kamrongwose nabong nen rreknga mete nial nen nga inu bea-luwi vini ren.
13 Portanto, vigiem, porque vocês não sabem o dia nem a hora.
14 “Suri renge batun vanu ne melrin, Atua pia-loli pusorsan tevi numal ngelle: Jinibb san owra pivel van re vanu nga ngasu san. Ko everus jinibb ne majingen sen nir, ko elngir parmetmete joron nir.
14 — Pois será como um homem que, ausentando-se do país, chamou os seus servos e lhes confiou os seus bens.
15 Ko ela tevi nir san bebje silva nevöt nuvasngavöl valim (5000), ko tevi nir san kele ela nuvasngavöl varu (2000), ko tevi nir san kele, nuvasngavöl vesan (1000). Ngok, elai tevir osorsan tevi norongwosien ser sisamis. Elai jile tevir, ko evel.
15 A um deu cinco talentos, a outro deu dois e a outro deu um, de acordo com a capacidade de cada um deles; e então partiu.
16 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl valim nen esaro van ngavilvil ko emajing ren, ko ololi kele ejpari nuvasngavöl valim kele.
16 O servo que tinha recebido cinco talentos saiu imediatamente a negociar com eles e ganhou outros cinco.
17 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl varu nen ololi osorsan erpok kele, ko ni ololi kele ejpari nuvasngavöl varu kele.
17 Do mesmo modo, o que tinha recebido dois ganhou outros dois.
18 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl vesan evan ko eli dan ko etevni silveni ren nevöt se numal sen nen.
18 Mas o servo que tinha recebido um talento, saindo, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 “Mian ko vitu jer nen vajin, numal se jinibb ne majingen nen nir olwi vini, owra p̃ilesi suri ta nevöt sen nen ji nir, ko everuse nir.
19 — Depois de muito tempo, o senhor daqueles servos voltou e fez um ajuste de contas com eles.
20 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl valim evini; ko otori nuvasngavöl valim kele oto tevi, ko owrai tevi numal sen owra ‘Numal, nik kula nuvasngavöl valim ko tevik; ko kuplesi, nuloli kele nuvasngavöl valim kele ngel oto tevi.’
20 Aproximando-se o que tinha recebido cinco talentos, entregou outros cinco, dizendo: “O senhor me confiou cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.”
21 Ko numal sen owra tevi ni, ‘Erres p̃elak! Nik kuvi jinibb ne majingen nga m̃irres, ko komok-osuri erres. Suri kuosuri erres re nanu nga welili ngel, ko inu bea-loli nik kupa-metmete nanu pilep kele wor. Kupini re neiren se inu numal som.’
21 O senhor disse: “Muito bem, servo bom e fiel; você foi fiel no pouco, sobre o muito o colocarei; venha participar da alegria do seu senhor.”
22 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl varu evini, ko owra ‘Numal, nik kula nuvasngavöl varu ko tevik; ko kuplesi, nuloli kele nuvasngavöl varu kele ngel oto tevi.’
22 — E, aproximando-se também o que tinha recebido dois talentos, disse: “O senhor me confiou dois talentos; eis aqui outros dois que ganhei.”
23 Ko numal sen owra tevi ni, ‘Erres p̃elak! Nik kuvi jinibb ne majingen nga m̃irres, ko komok-osuri erres. Suri kuosuri erres re nanu nga welili ngel, ko inu bea-loli nik kupa-metmete nanu pilep kele wor. Kupini re neiren se inu numal som.’
23 Então o senhor disse: “Muito bem, servo bom e fiel; você foi fiel no pouco, sobre o muito o colocarei; venha participar da alegria do seu senhor.”
24 Ko ni nga m̃ila nuvasngavöl vesan evini, ko owrai tevi: ‘Numal, nurongwose, nik kuvi jinibb nga m̃iterter. Komok-tawe wenen nga nik sete kumruwi, ko komok-ser kortoni wenen nga nik sete komok-juljule tweni dokolvin ren, arivi som.
24 — Chegando, por fim, o que tinha recebido um talento, disse: “Sabendo que o senhor é um homem severo, que colhe onde não plantou e ajunta onde não espalhou,
25 Ko inu numtutu, ko nuan nusilveni nevöt som lolo dan. Kuplesi ngel, nanu nga mivi som.’
25 fiquei com medo e escondi o seu talento na terra; aqui está o que é seu.”
26 Ko numal sen owra lweni tevi: ‘Nik kuvi jinibb ne majingen nga m̃isij! Nibem emijmij temijpal. Kurongwose pae nga inu nomok-tawe wenen nga inu sete nurwi, ko nomok-ser kortoni wenen nga inu sete nomok-juljule tweni dokolvin ren, arivi suk.
26 Mas o senhor respondeu: “Servo mau e preguiçoso! Você sabia que eu colho onde não plantei e ajunto onde não espalhei?
27 Ko erpese sete kulngi nevöt suk re bang, ko re daron nga bea-luwi vini, ko bea-lai nevöt suk tevi majbböl nen nga bang mok-wuli lwenie?’
27 Então você devia ter entregado o meu dinheiro aos banqueiros, e eu, ao voltar, receberia com juros o que é meu.”
28 Ko owra tevi jinibb sen sopor, ‘Kapla tweni nevöt suk jin, kaplai tevi ni nga mutori nuvasngavöl valim ngok.
28 — “Portanto, tirem dele o talento e deem ao que tem dez.
29 Suri nir jijle nga martori pa, para-lai pilep kele ko wor tevir. Ko ni nga sete mutori milep para-la luwe ko wor jin.
29 Porque a todo o que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
30 Ko kapwirre jinibb ne majingen ngoknga sete muloli nanu san m̃irres van re lat nga mimalik jerjer. Iok ngok jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep.’
30 Quanto ao servo inútil, lancem-no para fora, nas trevas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”
31 “Re daron nga inu Jinibb Mawos bea-luwi vini tevi nosrövien suk, ko anglo nir para-pitevik. Ko bea-sakel re nai seksakel ne nosrövien suk.
31 — Quando o Filho do Homem vier na sua majestade e todos os anjos com ele, então se assentará no trono da sua glória.
32 Ko anglo nir para-ser kortoni jinibb nir ne vanu jijle renge nok. Ko inu bea-tututweni nir sisamis rer, bea-loli pivi meling p̃ieru e, pirpe jinibb nga mok-metmete sipsip mok-tututweni tweni sipsip sen nir renge nanikot nir.
32 Todas as nações serão reunidas em sua presença, e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos:
33 Ko bea-lingi nir nga marirpe sipsip nir re nevrek rres, ko nir nga marirpe nanikot nir re nevrek mair.
33 porá as ovelhas à sua direita e os cabritos, à sua esquerda.
34 Ko bea-ivi numal, ko bea-werai tevi nir nga re nevrek rres, ‘Kapini, kami nga Tata suk m̃irij m̃irres suri kami, kapla vajin batun vanu nga Tata suk muloli terai kami re daron nga womu jer nen nga iel ngatan m̃itipatun.
34 — Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, benditos de meu Pai! Venham herdar o Reino que está preparado para vocês desde a fundação do mundo.
35 Suri inu numer ajik, ko kamla nanen tevik. Nolok emesmes, ko kamloli numinmin. Nuturvitan, ko kamtekai inu van loloim e.
35 Porque tive fome, e vocês me deram de comer; tive sede, e vocês me deram de beber; eu era forasteiro, e vocês me hospedaram;
36 Numalmal, ko kami kamlai sunsun nuri. Numsi, ko kami kamini kamkulkule inu. Nulik re naim ne nekaien, ko kami kamini jik.’
36 eu estava nu, e vocês me vestiram; enfermo, e me visitaram; preso, e foram me ver.”
37 Ko nir nga marres nen para-taole, para-werai tevi inu, ‘E,
37 — Então os justos perguntarão: “Quando foi que vimos o senhor com fome e lhe demos de comer? Ou com sede e lhe demos de beber?
38 Rreknga seveling namlesi nik kuturvitan, ko namtekai nik van loloim se kem, rreknga kumalmal ko namloli kuri sunsun?
38 E quando foi que vimos o senhor como forasteiro e o hospedamos? Ou nu e o vestimos?
39 Rreknga seveling namlesi nik kumsi, rreknga kulik re naim ne nekaien, ko naminuk jim?’
39 E quando foi que vimos o senhor enfermo ou preso e fomos visitá-lo?”
40 Ko inu numal bea-werai lweni tevi nir, ‘Nuwretun nuwrai tevi kami, Erpe nga kamloli erres tevi tasik nga welili jer ngel san, ko erpe kele kamloli ko tevi inu.’
40 — O Rei, respondendo, lhes dirá: “Em verdade lhes digo que, sempre que o fizeram a um destes meus pequeninos irmãos, foi a mim que o fizeram.”
41 “Ko mian ko bea-werai kele tevi nir nga renge nevrek mair vajin, ‘Kapruj ngasu inu, kami nga Atua m̃irij pa m̃isij suri kami, ko kapan re nabb nga m̃in tuwi ngok vini, nga Atua muloli terai Demij ko anglo sen nir.
41 — Então o Rei dirá também aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, malditos, para o fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos.
42 Suri numer ajik, ko sete kamla nanen tevik. Nolok emesmes, ko sete kamloli numinmin.
42 Porque tive fome, e vocês não me deram de comer; tive sede, e vocês não me deram de beber;
43 Nuturvitan, ko sete kamtekai inu van loloim e. Numalmal, ko sete kamloli nuri sunsun; numsi, ko nulik re naim ne nekaien, ko sete kami kamkulkule inu.’
43 sendo forasteiro, vocês não me hospedaram; estando nu, vocês não me vestiram; achando-me enfermo e preso, vocês não foram me ver.”
44 Ko nir para-taole ko para-werai lweni tevi inu, ‘E, numal, seveling namlesi nik, numer ajim rreknga nolom emesmes rreknga kuturvitan rreknga kumalmal rreknga kumsi, rreknga kulik re naim ne nekaien, ko sete namloli nanu san tevi nik?’
44 — E eles lhe perguntarão: “Quando foi que vimos o senhor com fome, com sede, forasteiro, nu, enfermo ou preso e não o socorremos?”
45 Ko inu bea-wera lweni tevir, ‘Nuwretun, nuwrai tevi kami, Erpe nga kami sete kamloli tevi san nga welili jer ngel, erpe sete kamloli ko tevi inu.’
45 — Então o Rei responderá: “Em verdade lhes digo que, sempre que o deixaram de fazer a um destes mais pequeninos, foi a mim que o deixaram de fazer.”
46 Ko nir paran re lat ne norongen nga m̃isij ne tuwi ngok vini. Ko nir nga marres nen paran re mauren ne tuwi ngok vini.”
46 E estes irão para o castigo eterno, porém os justos irão para a vida eterna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.