Mateus 12
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NVT
1 Renge daron nen, renge nabong ne Sapat san, ko Iesu ko jinibb sen nir arivel rrurrngi orsel ne wit
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Ko daron nga Parasi marlesi, ko arlesi esij, suri evi nabong ne Sapat. Ko arwerai tevi Iesu: “E, kuplesi, jinibb som nir artor otvi nesesreien ne nabong ne Sapat!”
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Ko ni owrai tevi Parasi nir, “Nurrorrmi sete kammeteni suri nanu nga Numal Devet muloli nabong san tuwi, daron nga numer m̃iaji ni ko jinibb sen nir.
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 Ko ean loloim se Atua ko elai niv nga jinibb ne sulsulen marlai pa tevi Atua musuw, ko ni ko jinibb sen nir nga marpitevi ni arurroi. Ngok nale nesesreien ewer orer nga sete parurroi, jinibb ne sulsulen kis kobbong parurroi. Ko nosp̃en nen ejkie ji Atua.
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Ko rreknga sete kammeteni kele renge nale nesesreien nga renge nabong ne Sapat nir, ko jinibb ne sulsulen nir ne Naim On se Atua arok-tor ototvi nesesreien ne nabong ne Sapat daron nga marmajing majingen ser, ko nosp̃en nen ejkie ji Atua. Kammeteni ko pa, ko kamrrelenge.
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Ko nuwrai tevi kami, inu ngel, nulep asi Naim On.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Ko poro nga kaprongwose mining ne nale ngel nga muto kele re Naul On, ‘Atua owra sete kaprrorrmi sulsulen ko nanu nga marirpok nir, ko kaprrorrmi suri jinibb,’ ko sete kapsup̃e suri nir ngok nga nosp̃en ser mijkie.
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Ko inu Jinibb Mawos nuvi numal ne Sapat.”
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Ko Iesu evel rujruj kele sopon, ko ean re naim gortien ser san.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Ko jinibb san nga nevren mimij elik iok. Ko Parasi nir armerreni parloli Iesu puloli nanu san nga nosp̃en nen putoe. Ko arsusi tevi, arwera “Erpese? Evi nanu nga m̃irres nga parloli jinibb p̃irres luwi re nabong ne Sapat, rreknga ejki?”
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 Ko ni owrai lweni tevir, “Poro nga kami san sipsip sen san otoe, ko sipsip nen pivitan re bbulwil san re nabong ne Sapat, ko ni sete mia-van mia-rrul ren ko pirvei tweni, ko p̃ilngi kurtweni kobbong, puto iok? Ejki, pian ko wor, pirvei tweni.
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Ko jinibb elep asi wor ean mare re sipsip. Ngok, erres ko pa nga parloli p̃irres re nabong ne Sapat.”
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Vitunen, ko ni owrai tevi jinibb nga nevren mimij, “Kup̃ete nevrem.” Ko ni ete nevren emetet, ko nevren erres luwi erpe nevren devjen.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Ko Parasi nir arlolarsi, ko arivare ko armurri suri sel nga parevji pini Iesu ren.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Iesu orongwose norrorrmien ser, ko evel lingi ie. Ko delung arvijuri ni, ko ni ololi nir jijle nga marmesi arres luwi.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 “Ko ni ewer ore nir nga nir sete parsup̃sup̃e ni.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Ngok eplari osorsan tevi nale san se Atua nga propet Aesea muwrai tuwi:
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 “M̃erel evi jinibb ne majingen suk nga motobbtobbue ko nga memrreni, ko nurnge erres elep suri ni. Bea-loli Nem̃ik pia-silvi ni, ko ni pia-van pia-wer tweni nesesreien suk nga mimawos tevi m̃eri vare nir.
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Sete orongwos p̃ilat, ko sete orongwos p̃ikail vijajeng p̃elak; ko sete san orongwos purnge drrelan re sel nga marlelep nir nga nir elep marivel asasi ren.
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Ni pivi jinibb malum tevi nir nga marmeljakov ko tevinir nga derteren ser mijkie. Ko ni pok-loli pirpok pijpari daron nga ni pia-loli jile pa nesesreien nga mimawos nga pia-asi ko pia-to p̃iterter jer.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Ko jinibb ne vare nir parlingi nolor p̃iterter re ni.”
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Ko vitunen arpitevi jinibb san nga demij m̃isisilvi ko mivi metrrorr ko nabbut vini ji Iesu. Ko ni ololi erres luwi, ko erij vajin ko okluklu.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Ko delung nir bbösa elair e, ko arwera “A, rreknga ni evi metka mawos se Numal Devet nga rramok-teravi!”
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Ko Parasi nir daron nga marunge, arwera “M̃erel elai derteren nga pok-ojoji demij e ji Bielsepal kobbong, numal se demij nir.”
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Ko Iesu orongwose norrorrmien ser, ko owra tevir: “Poro vanu p̃isan jinibb nen nir parteri wukari meling nen p̃ieru e, ko vanu nen pivitan p̃isij. Ko poro nga ngaim p̃isan rreknga niaken p̃isan jinibb nen nir parteri wukari devjen p̃ieru e, ko ngaim nen rreknga niaken nen setete orongwos porlik p̃irres, porvitan ko.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Ko poro nga Demij pok-ojoji demij sen nir, ko ololi meling eru e, ko ortertere lweni nuru, ko batun vanu sen p̃irres pirpese? Pivitan ko. Ngok kamsarr nga kamwerai inu nulai derteren suk ji Bielsepal, numal se demij nir.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Ko poro nga pivi weretunen nga inu nomok-lai derteren suk nga boji tweni demij e nir ji Bielsepal, ko pirpese kele re jinibb se kami nir? Suri nir kele arok-ojoji demij nir. Ko arok-lai derteren ser ngabe ko? Erres nir parlesi suri nale se kami nga kamwerair ngok.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Ko poro nga b̃elai derteren suk nga boji tweni demij e nir ji Nem̃in On se Atua, ngok batun vanu se Atua eplari le pa ji kami. Kaprrorrmi p̃irres suri nanu ngok.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Ko erpok kele, sete jinibb san orongwos pian nawon lolo naim se jinibb nga m̃iterter san ko p̃ila nijor sen nir. Ejki, pian puwomu ko p̃isre totoni m̃ernen, ko vitunen vajin pia-lai p̃etp̃eti nijor sen jile nir. Ko m̃ernen erpe Demij, nga Nem̃in On esre totoni pa osuw.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 Ko poro san sete p̃imajing tevi inu, erpe etre inu ko; ko poro san sete p̃iser kortoni tevi inu, ngok erpe ewirrwirr sisamis nir.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Niko nuwrai tevi kami, nololien jile nir ko nale nga m̃isij jile nir, Atua orongwose p̃itlasi tweni renge jinibb nir. Ko nale nga marsopsop̃e ma Nem̃in On e, Atua sete orongwose p̃itlasi tweni rragrrage renge jinibb.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Ko poro san p̃irij p̃isij ko pusopsop̃e inu Jinibb Mawos, ko Atua orongwose p̃itlasi tweni rengen. Ko poro san p̃irij p̃isij ko pusopsop̃e Nem̃in On, ko Atua sete orongwose p̃itlasi tweni rengen lelingen ngel, ko tuwi ngok vini. Ngok kapmetmet nga sete kapwerai nga inu nula derteren suk ji Demij.
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 “Poro nai san p̃irres, ko wenen kele p̃irres. Ko poro nai san p̃isij, ko wenen kele p̃isij. Suri nai jijle arlesi wose renge wenen.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Kamivi jinibb nga kamsij, kamivi metka ne num̃et. Kapwera nanu nga parres sopon pirpese? Suri, sev nga muwun saut re nolor, niko jingor marwera tweni.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Jinibb nga m̃irres okwera tweni nanu nga m̃irres kobbong nga muto renge nolon; ko jinibb nga m̃isij okwera tweni nanu nga m̃isij kobbong nga muto renge nolon.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Nuwrai tevi kami, bebje nale jijle nga jinibb sete murrorrmi muwomue, ko muwra tweni, Atua pia-lesi suri nir jijle renge nabong nga puwra suri lat nga puto suri tevi jinibb nir.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Renge rijen som ko nir, Atua pia-werai ko nik kurres, rreknga kusij.”
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Vitunen ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien sopor ko Parasi sopor arkerkerasi Iesu, ko arsusi tevi, arwera “Jinibb nevisvisenien, nammerreni kupviseni nelesien san tevi kem, nablesi. Ko ngok nabrongwose nga weretunen nik kuvel ji Atua vini.”
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 Ko ni owra lweni tevir, “Kamivi dul nga m̃isij, kamok-loli esij tevi Atua erpe nesevin san nga mok-loli m̃isij tevi diwen sen. Erpese kammerreni beviseni nelesien san tevi kami kaplesi? Kapa-lesi kobbong nelesien p̃isan, nga pusorsan tevi nelesien se propet Jona nga miplari tuwi.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Erpe Jona elik nutrin itul ko nutpong itul renge depai nai nga milep nen, pirpok ko inu Jinibb Mawos bea-lik nutrin p̃itul ko nutpong p̃itul renge lolo dan.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Ko renge nabong nga Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir, jinibb nir ne Nineve para-tur imare ko para-sup̃e suri kami. Suri nir nolor arlululwi daron nga Jona m̃iwerwer tuwi. Ko kaplesi inu ngel, nulep asasi Jona, ko kami sete nolo kami olululwi daron nga inu m̃ewerwer tevi kami.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Ko renge nabong nga Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir, nesevin nga tuwi nga mivi kwin se nir ne Saot pia-tur imare ko pia-sup̃e suri kami. Suri ni evel ngasu p̃elak renge bongsi vanu vini, owra purongwose norongwosien se Numal Solomon. Ko kaplesi inu ngel, nulep asasi Solomon. Ko suri sev kami sete kamini ji inu?
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 “Moro nga nem̃in nga m̃isij san nga m̃isilvi jinibb san mivel lingi ni, ko evel rrurrngi lat nga nuwi mijki e, epejpej lat nga p̃ilik p̃irres ren; ko sete otor sweri san.
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 Mian ko owra ‘O, bolwi kele van re naim suk, lat nga mevel lingi vini.’ Ko daron nga mijpari, elesi naim sen obbubbil, ko elesi aruruk vaseni pae osuw, ko arjuroi erres.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Elesi jile naim sen musuw, ko olwi van ko elesi nem̃in ebut kele nga marsij asie ni, ko nir jijle aran loloim ko arlik iok. Ko morok vajin nga nem̃in nga marsij marsilvi elik esij easi re nga m̃ilik womu. Ko pirpok kele ko tevi kami nga kamivi dul nga kamsij.”
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Daron nga m̃irij malum mirpok tevi delung nir, ko tasu sen ko tasin nir arini. Ko artur vare ko arngoni tevi jinibb sen nir nga parij tevi Iesu.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Ko san owrai tevi Iesu, “Tasu som ko tasim nir nir le vare, ko arngoni nik nga parij tevi nik.”
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Ko Iesu owra lweni tevi ni nga muwrai tevi ni, “Isi evi tasu suk, ko isi arivi tasik?”
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Ko ni esareni nevren mawos jinibb sen nir ko owra “Nir ngel le arivi tasu suk ko tasik nir.
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Suri si nga puloli marongen se Tata suk nga m̃ilik re melrin mare, ni ko evi pa tasik ko jojik ko tasu suk osuw.”
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.