Marcos 9

Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ko ni owrai tevi nir owra “Nuwretun nuwrai tevi kami, kami sopon renge kami nga kamtur ngel setewor kapmij, ko kaplesi batun vanu se Atua pivini tevi derteren nen.”
1 E Jesus terminou, dizendo:
2 Nabong ouwon asi osuw, vitunen ko Iesu etka Pita ko Jemes ko Jon arpitevi ni, nir kis arsan artongsa van renge botwen nga muwu van mare jer san. Maran mare vajin, ko ni niben erieni enij kele e renge nir nor.
2 Seis dias depois, Jesus foi para um monte alto, levando consigo somente Pedro, Tiago e João. Ali, eles viram a aparência de Jesus mudar.
3 Ko sunsun sen erinrin ow raprap titis lengleng; sete san renge iel ngatan orongwos puloli kalek pisan puow raprap jipari.
3 A sua roupa ficou muito branca e brilhante, mais do que qualquer lavadeira seria capaz de deixar.
4 Ko renge ie Elaeja ko Moses orpelari limjer jir ko orjiljilwer tevi ni.
4 E os três discípulos viram Elias e Moisés conversando com Jesus.
5 Ko Pita owrai tevi Iesu owra “Numal, erres kem namlik pa iel! Kem nabloli gorkoraim p̃itul, san pivi se nik, ko san pivi se Moses, ko san pivi se Elaeja.”
5 Então Pedro disse a Jesus: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Ni errerrlenge nanu nga puwrai, suri metutuen nga milep elair, armetutu elep.
6 Pedro não sabia o que deveria dizer, pois ele e os outros dois discípulos estavam apavorados.
7 Ko mian ko nabor san esal vini ko esalsal ore iok; ko renge nabor nen drrelan san eplari rengen, owra “Ngel evi natuk nga memrreni, ko ngok kami kaprunge ni.”
7 Logo depois, uma nuvem os cobriu, e dela veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho querido. Escutem o que ele diz!
8 Ngavilvilsen arienir arkulkulu pej; ko setemun arlesi san, ejki mun, Iesu kis vajin esan eptevi nir.
8 Aí os discípulos olharam em volta e viram somente Jesus com eles.
9 Ko mian ko renge daron nga marok-jubbul vajin renge botwen vini ngatan e, ko ni ewer orer nga sete parwowra nanu ngel nir nga marlesir ngel tevi jinibb pisan, pian pijpari daron nga Jinibb Mawos pimaur luwi kele renge mijen.
9 Quando estavam descendo do monte, Jesus mandou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do Homem ressuscitasse.
10 Nir artori totoni nale nga muwrai tevi nir kis ngok, ko nir arsususi lululweni tevi nir, “Owra puwra sev ko nga muwra ‘pimaur luwi kele renge mijen’?”
10 Eles obedeceram à ordem, mas discutiram entre si sobre o que queria dizer essa ressurreição.
11 Ko nir arsusi tevi Iesu arwera “Jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien arsup̃e suri arwera Elaeja pivini ko wor puwomu.”
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os
12 Ko Iesu owra “Ewretun Elaeja pivini ko wor puwomu ko puloli nanu jijle parto p̃irres puwomu. Ko erpese le maruli suri Jinibb Mawos nga nolor pijebreni ni ko ni purnge p̃isij renge nanu pilep?
12 Ele respondeu:
13 Ko inu nuwretun nuwrai tevi kami, Elaeja evini pa osuw, ko nir arloli nanu nga marmerreni tevi ni osorsan tevi nga maruli suri ni e.”
13 Eu afirmo a vocês que Elias já veio, e o maltrataram como quiseram, conforme as Escrituras dizem a respeito dele.
14 Ko daron nga marluwi vajin vini ji jinibb se Iesu e sopor nen nir, ko arlesi nga delung nga milep martur rraler, ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien marok-susi rongornge nanu sopon tevir.
14 Quando eles chegaram perto dos outros discípulos, viram uma grande multidão em volta deles e alguns mestres da Lei discutindo com eles.
15 Ko ngavilvilsen daron nga delung markulu sweri ni ko bbösa nga milep elair e, ko arwolu ore aran jin.
15 Quando o povo viu Jesus, todos ficaram admirados e correram logo para o cumprimentarem.
16 Ko ni osusi tevi nir owra “Ko kami kamok-susi rongornge sev ko tevi nir iok?”
16 Jesus perguntou aos discípulos:
17 Ko nir san nga renge delung ngok owrai tevi ni, “Numal, nuptevi natuk le ngel pivinuk jim. Nem̃in nga m̃isij esisilvi ko evi nabbut, sete erij.
17 Um homem que estava na multidão respondeu: — Mestre, eu trouxe o meu filho para o senhor, porque ele está dominado por um espírito mau e não pode falar.
18 Ko ngabe nga poro piptevi van e ko evivivrrule ko osurrngoni temijpale, ko melabbsen eplari renge jingon, ko orrliw ko erivtet ko aji nisen. Ko nuwrai tevi jinibb som nir nga nir paroji tweni, ko sete arongwos parloli.”
18 Sempre que o espírito ataca o meu filho, joga-o no chão, e ele começa a espumar e a ranger os dentes; e ele está ficando cada vez mais fraco. Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram.
19 Ko Iesu owrai tevir owra “Kami dul ngel sete kamosuri ko! Beptevi kami pijpari seveling? Bornge p̃isij suri kami pijpari seveling? Kaptekai ni pivini jik!”
19 Jesus disse:
20 Ko nir arpitevi ni vini jin. Ko moka-lesi Iesu ko nem̃in nga m̃isij evivrrule m̃er wel nen, ko ewajeni ngatan renge dan elilawij, melabbsen eplari renge jingon.
20 Quando o levaram, o espírito viu Jesus e sacudiu com força o menino. Ele caiu e começou a rolar no chão, espumando pela boca.
21 Ko Iesu osusi tevi tata se m̃er wel nen owra “Seveling le pa nanu ngel mivini rengen?” Ko ni owra “Renge daron nga mivi malum bipi e ko.
21 Aí Jesus perguntou ao pai: O pai respondeu: — Ele está assim desde pequeno.
22 Ko momori ok-wajeni van renge nabb ko renge nuwi, owra pok-tor pini. Ko poro nga nik kuprrorrmi kem, ko kurongwos kuploli nanu pisan, kupla se kem!”
22 Muitas vezes o espírito o joga no fogo e na água para matá-lo. Mas, se o senhor pode, então nos ajude. Tenha pena de nós!
23 Iesu owrai tevi m̃ernen, “E, kuwrai kuwra ‘Poro nik kurongwos kuploli,’ ko sete oto iok ko. Oto wor re nik nosurien som ko. Suri poro kuposuri, ko nanu jijle armalum kobbong renge m̃er nga muosuri.”
23 Jesus respondeu:
24 Ko tata se bipiwarreng esaro ngavilvilsen ekail owra “Nuosuri, kupla se inu nga sete mosuri!”
24 Então o pai gritou: — Eu tenho fé! Ajude-me a ter mais fé ainda!
25 Ko daron nga Iesu m̃ilesi delung marwolwolu vini korti, ko ewer ore nem̃in nga m̃isij, osur terter tevi ni owra “Nik nem̃in ne nabbut ko borwon, kupivare lingi ni, ko sete kupsilvi ni kele!”
25 Quando Jesus viu que muita gente estava se juntando ao redor dele, ordenou ao espírito mau:
26 Ko nem̃in nga m̃isij ekail lengleng, ko evirvireni m̃er wel nen elep, ko esil ivare rengen. Ko m̃er wel nen erpe mimij pa, ololi jinibb elep arwera “O, emij pa!”
26 O espírito gritou, sacudiu o menino e saiu dele, deixando-o como morto. Por isso todos diziam que ele havia morrido.
27 Ko Iesu ervei nevren, ko esa raji imare, ko m̃er wel nen otur imare.
27 Mas Jesus pegou o menino pela mão e o ajudou a ficar de pé.
28 Mian ko daron nga mivini vajin renge naim e, ko jinibb sen nir arsusi silveni tevi ni arwera “Erpese nga kem sete namrongwose naboji tweni?”
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que foi que nós não pudemos expulsar aquele espírito?
29 Ko ni owra lweni tevir owra “Nem̃in nga mirpel ngel, eterter lenglengen nga pivivare. Sansan kobbong, renge verusen.”
29 Jesus respondeu:
30 Ko nir arivel lingi lat nen, ko arivel otvi renge vanu ne Galili. Ko Iesu sete emrreni nga san purongwose.
30 Jesus e os discípulos saíram daquele lugar e continuaram atravessando a Galileia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde ele estava
31 Ko ni evisviseni jinibb sen nir, owrai tevir owra “Jinibb Mawos partekai van renge nevre jinibb nir ko parevji pimij. Ko vitunen renge daron nga marevji mimij e ko nabong p̃itolin vajin, ko ni pia-maur luwi kele.”
31 porque estava ensinando os discípulos. Ele lhes dizia:
32 Ko nir arrelenge nale nga muwrai ngok, ko armetutue nga parsusi lweni tevi ni.
32 Eles não entendiam o que Jesus dizia, mas tinham medo de perguntar.
33 Ko nir arini renge Kapaneam, ko aran arlik renge naim se Pita. Ko ni osusi tevi nir owra “Kami kamok-rij latlat lululweni kami renge sel ngok. Suri sev ko?”
33 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum. Quando já estavam em casa, Jesus perguntou aos doze discípulos:
34 Ko nir armurrarrong, suri nir arok-rij latlat lululweni tevi nir renge sel suri isi pivi jinibb nga milep jer renge nir.
34 Mas eles ficaram calados porque no caminho tinham discutido sobre qual deles era o mais importante.
35 Ko ni esakel ngatan ko everus jinibb sen nen nir esngavöl drromon eru arini jin. Ko owrai tevir, “Poro jinibb pisan puwra pivi jinibb nga milep jer nen, ko ngok ni pia-ivi jinibb nga welili jer nen, pia-ivi jinibb ne majingen ser.”
35 Jesus sentou-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Ko ni etkai bipiwarreng nga welili san ko elngi elik renge liven renge nir, ko owosi esale renge nevren nuru ko owrai tevir owra
36 Aí segurou uma criança e a pôs no meio deles. E, abraçando-a, disse aos discípulos:
37 “Isi nga p̃itkai bipiwarreng nga welili san nga mirpel ngel vini jin renge inu nisek, ko ngok erpe ni etkai inu ko pa. Ko isi nga m̃itkai inu, erpe sete etkai inu ko, ko etkai ni nga mukoni inu ko.”
37 — Aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará também me recebendo. E quem me receber não recebe somente a mim, mas também aquele que me enviou.
38 Ko Jon owrai tevi owra “Numal, namlesi jinibb san oji tweni demij renge nik nisem, ko namwer ore, suri nga ni sete evijuri kerr.”
38 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
39 Ko Iesu owrai tevi nir owra “Sete kapwer ore ni. Suri sete jinibb san orongwos puloli majingen nga milep renge inu nisek ko putur imare vajin ko p̃irij p̃isij tevi inu.
39 Jesus respondeu:
40 M̃er nga sete m̃itre kerr, ni evi kerrkerr ko san.
40 Porque quem não é contra nós é por nós.
41 Nuwretun nuwrai tevi kami, Isi nga p̃ilai bbong biles nuwi wel san tevi kami kapmini suri kami kamivi se inu Mesaea, m̃ernen setete mia-tor jabble nowlin.
41 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem der um copo de água a vocês, porque vocês são de Cristo, com toda a certeza receberá a sua recompensa.
42 “Ko isi san poro puloli bipiwarreng nga ngel nga muosurik ngel san pijilaklak, erres p̃elak poro m̃ernen parruloni nevöt nga milep temijpal san renge nowen ko parjuröni renge dis mot.
42 Jesus continuou:
43 Ko poro nevrem pulolim kupjilaklak, kuptai otvi; puloli p̃irres p̃elak nga kupasi van re mauren, p̃iasie nga nevrem korti nuru nga pulolim kupan renge lat ne nejijkien, renge nabb nga sete san orongwos pivsi pini.
43 Se uma das suas mãos faz com que você peque, corte-a fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com uma só mão do que ter as duas e ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga.
44 [Naulwij ne lat nen sete arongwos parmij ko nabb nen sete arongwos parvisi pini.]
44 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
45 Ko poro b̃elam pulolim kupjilaklak, kuptai otvi; puloli p̃irres p̃elak nga kupasi van re mauren, p̃iasie nga b̃elam korti nuru nga pulolim kupan renge lat ne nejijkien, renge nabb nga sete san orongwos pivsi pini.
45 Se um dos seus pés faz com que você peque, corte-o fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna aleijado do que ter os dois pés e ser jogado no inferno.
46 [Naulwij ne lat nen sete arongwos parmij ko nabb nen sete arongwos parvisi pini.]
46 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
47 Ko poro metem pulolim kupjilaklak, kupwirr tweni; puloli p̃irres rengem nga kupsilvi batun vanu se Atua tevi metem pisansan, p̃iasie nga metem korti nuru nga pulolim kupan renge lat ne nejijkien renge nabb nga sete san orongwos pivsi pini.
47 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o! Pois é melhor você entrar no
48 Naulwij ne lat nen sete arongwos parmij ko nabb nen sete arongwos parvisi pini.
48 Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.
49 Jinibb jijle Atua purrowrrow nir renge nabb, pusorsan tevi marsuli lesi nevöt mot. Poro nga m̃isij, ko nabb p̃iani pivi niavin. Ko poro nga m̃irres, sete nabb orongwos p̃iani lokloksi. Erpok kele marlingi sol renge nanen nga parunge lesi dilten, dilten erres, rreknga esij.
49 — Pois todas as pessoas serão
50 Sol erres, ko poro nga sol dilten nga mimelmel pusuw rengen, ko parloli pimelmel luwi pirpese? Kaptori sol renge nolo kami, ko kaploli demat tevi kami sisamis luwi.”
50 O sal é uma coisa útil; mas, se perder o gosto, como é que vocês poderão lhe dar gosto de novo? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.