Marcos 8
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH
1 Renge nabong nen nir, delung elep nga elep armot rrale Iesu; ko nanu san ejki nga parurroi. Ko Iesu everus jinibb sen nir arini jin ko owrai tevir owra
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “Nurrorrmi lenglengen e delung ngel nir elep, suri arlik tevik nabong itul le pa, ko sete artori jere mun nanu san nga parurroi.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Ko poro bokoni twenir re nga numer m̃iajir mirpok, ko tara-maob renge sel, suri nir sopon arivel wor ngasu ko vini.”
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Ko jinibb sen nir arwerai lweni tevi ni arwera “Po! Nabla niv ngabe le nga pivtere lartul ngel nir parurroi parup e? Suri iel evi lolo merwer le!”
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Ko ni osusi tevi nir owra “Ko kami kamtori niv evis?” Ko nir arwera lweni tevi ni arwera “Mmmm...ebut bbölbböl lebbong!”
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Ko ni owrai tevi delung nir owra parlik ngatan renge dan, ko ni ela niv nga ebut nga nir, ko olot owra erres tevi Atua surir. Ko otpoir ko elair tevi jinibb sen nir, ko jinibb sen nir arselsaler van ji jinibb nir.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Ko nir artori nai nga wowarreng sopor, ko ni erij erres kele suri nai nga nir, ko owrai tevi nir parselsaler kele van ji jinibb nir.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Ko nir jile arurroi, ko arup. Ko arsersere lululweni bebjen nga marjipon van renge narr ebut arwun saut.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Nir totoklai nga marurroi ejpari nuvasngavöl vavij (4000) sopon. Ko ni okoni twenir arivel.
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 Ko esaro ngavilvil esa renge drrav tevi jinibb sen nir, aran devjen e renge Dalmanuta e.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Ko Parasi sopor arini ji ni, arwera parrowrrowe ni; arsusi kerkerasi tevi ni, armerreni parlesi nelesien ne melrin san nga ni puloli.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Ko Iesu engavsi lenglengen e ko owra “Erpese dul ngel nir arpej nelesien? Nuwretun nga nuwretun lengleng nuwrai tevi kami, sete mara-lai nelesien san tevi dul ngel nir.”
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Ko ni evel lingir ean kele esa renge drrav aran renge devje nuwito e.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Nir armalie parla nanen sopon nga partor mas e, artotori suri bbong niv sansan bbölbböl renge drrav.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Ko Iesu osur terter tevir owra “Kapkulkulu metmet p̃irres renge is ne Parasi ko is ne Erot, tulokloksi kami.”
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Ko nir arwerwera lululweni tevir arwera “Suri kerr sete rramtori niv te, niko muwrai mirpok ngok.”
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Iesu orongwose norrorrmien ser ko owrai tevir, “Kamok-werwera lululweni kami e sev ko? Suri sev norrorrmien se kami oto re niv bbong, ko sete kamlesi wose, ko sete kamrongwose? Norrorrmien se kami sete otoe?
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 Mete kami otoe pa, ko sete kamlesi? Boro kami otoe pa, ko sete kamrunge e?
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 Renge wosenen nga inu motpoi otvi niv elim tevi nir nuvasngavöl nuvalim, ko kami kamsersere lululweni bebjen nga marjijpon van renge narr evis nga marwun saute?” Ko nir arwera “Esngavöl drromon eru.”
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 “Ko renge niv nga ebut nga m̃elai tevi nir nuvasngavöl vavij, kami kamsersere lululweni bebjen van renge narr evis arwun saute?” Ko nir arwera “Ebut.”
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Ko ni owra lweni tevir owra “Ko ngok kami setewor kamrongwose derteren suk?”
21 Então Jesus perguntou:
22 Iesu ko jinibb sen nir arini renge Betsaeta, ko jinibb sopor arpitevi jinibb san nga meten murrorr vini ji Iesu, ko arngoni ni nga ni p̃ilngi nevren renge m̃ernen.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Ko ni orrul totkoni metrrorr nen nevren ko eptevi tweni renge ngaim van vare e, ko evrae meten e nolton ko elngi nevren nuru rengen. Ko osusi tevi ni owra “Kuleslesi nanu san?”
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Ko ni okluklu emteni rrale ni, ko owra “Nulesi jinibb nir, nulesir arirpe duru nai arivel.”
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Ko Iesu elngi kele nevren nuru renge mete metrrorr nen nuru, ko metrrorr emet teretre oklu luwi erres vajin, emteni nanu jijle arres.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Ko Iesu owrai tevi ni owra “Kupluwi ko pa van renge naim som e, setemun kupiel limjer re ngaim,” ko okoni tweni.
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Iesu nir jinibb sen nir arivel aran renge ngaim jile ne Sisaria Pilipae nir. Ko renge sel ni osusi tevi jinibb sen nir, owrai tevir, “Jinibb nir arwera inu nuvi isi?”
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Ko nir arwerai tevi ni, “Sopor arwera Jon Baptaes, ko sopor arwera Elaeja, ko sopor arwera propet san.”
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Ko ni osusi tevi nir kele, “Ko kami, kamwera inu nuvi isi?” Pita owra lweni tevi ni, “Nik kuvi Mesaea nen ko, nga namok-tirive.”
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Ko Iesu ewer orer owra “Sete kapwerwerai tevi jinibb pisan, pijki.”
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Iesu etipatun evisviseni jinibb sen nir, owrai tevir nga ni Jinibb Mawos purnge wor p̃isij ko renge nanu pilep lengleng. Ko b̃irterawarreng ko batu jinibb ne sulsulen nir ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir parungasi ni, ko parevji pini. Ko nabong p̃itul ko pimaur luwi.
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Ni owrai tweni nale ngel limjer, ko niko Pita eptevi taleve ni ko erij terter tevi ko ewer ore ni.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Ko ni erieni emteni jinibb sen nir, ko otortori Pita ewer ore owra “Kupini renge durek e, nik Demij! Suri nik sete kurrorrmi nanu nga marivi se Atua, kurrorrmi nanu nga marivi se jinibb bbong.”
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Ko Iesu everus jinibb sen nir ko delung nir vini jin, ko owrai tevir owra “Poro jinibb san puwra pivijurik, ni putor ore nanu nga ni bbong mimrreni, ko puwosi nai pelaot sen ko pivijurik.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Poro san puwra putor totoni mauren sen, mian ko pia-tor jabble; ko poro nga san pimaronge mauren sen suri mivijuri inu ko suri nosp̃en nga m̃irres, ko mian ko pia-lai vajin mauren nga m̃irres.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Poro jinibb pisan p̃ilai p̃etp̃eti nanu ne iel ngatan ngel nir, ko putor jabble mauren sen pijijki, ko p̃ilesi sev ko p̃irres rengen?
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Jinibb p̃ila isev p̃ikle lweni mauren sen e?
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Ko isi san poro pimanune inu ko nale suk renge dul nga muloli karkar nanu nga m̃isij ngel, inu kele Jinibb Mawos bemanune ni renge daron nga bea-vini e renge nosrövien se Tata suk tevi anglo on nir.”
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.