Marcos 15
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NVI
1 Renge rorpong susu, nat murrorrorr malum, ko batu jinibb ne sulsulen nir arevei gortien san. Arkorti tevi b̃irterawarreng nir ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir, ko nir nga renge gortien ser jijle nir. Ko arloli nale san, arwera jinibb sopor paran parsere totoni Iesu, ko parevei van ji Paelet.
1 De manhã bem cedo, os chefes dos sacerdotes com os líderes religiosos, os mestres da lei e todo o Sinédrio chegaram a uma decisão. Amarrando Jesus, levaram-no e o entregaram a Pilatos.
2 Ko lartul nen nir aran arevei Iesu vini ji Paelat. Ko Paelat osusi tevi ni owra “Nik kuvi Numal se m̃eri Isrel nir?” Ko ni owrai lweni tevi, “Erpe nga kumwerai.”
2 "Você é o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos. "Tu o dizes", respondeu Jesus.
3 Ko batu jinibb ne sulsulen nir arwera gerisen elep van renge ni.
3 Os chefes dos sacerdotes o acusavam de muitas coisas.
4 Ko Paelat osusi kele tevi ni owra “Erpese nik sete kumwerai nanu san tevir? Kuplesi nir arwera nanu elep artere nik renger.”
4 Então Pilatos lhe perguntou novamente: "Você não vai responder? Veja de quantas coisas o estão acusando".
5 Ko Iesu setemun owra kele nanu san, ejki mun, ko ngok ololi Paelat etaole.
5 Mas Jesus não respondeu nada, e Pilatos ficou impressionado.
6 Renge sia jile renge nanen ne asien ngok, Paelat okmaronge jinibb san nga m̃ilik renge naim ne nekaien pivel sisarow, ngok poro parngoni isi tama san tevi ni.
6 Por ocasião da festa, era costume soltar um prisioneiro que o povo pedisse.
7 Ko jinibb sopor arlik renge naim ne nekaien, suri arevji pini jinibb sopor renge daron nga martur imare ko marval tevi Gavman. Ko san renge nir nisen Barapas.
7 Um homem chamado Barrabás estava na prisão com os rebeldes que haviam cometido assassinato durante uma rebelião.
8 Ko delung nga milep arini ji Paelat ko arngoni tevi ni nga ni puloli tevir pirpe nga tetajer mok-loli.
8 A multidão chegou e pediu a Pilatos que lhe fizesse o que costumava fazer.
9 Ko Paelat owrai lweni tevir, “Kami kammarong nga inu borpaji tweni numal se m̃eri Isrel nir tevi kami nga ni pivel sisarow?”
9 "Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos,
10 Suri ni ornge renge niben nen, ko orongwose nga batu jinibb ne sulsulen nir arlingi Iesu van renge nevren suri nalol leplep ne lolaren ser kobbong.
10 sabendo que fora por inveja que os chefes dos sacerdotes lhe haviam entregado Jesus.
11 Ko batu jinibb ne sulsulen nir aron tertere delung nir nga nir parngoni ma Barapas tevi ni nga ni pimaronge tevir.
11 Mas os chefes dos sacerdotes incitaram a multidão a pedir que Pilatos, ao contrário, soltasse Barrabás.
12 Ko Paelat erij welir kele, owrai tevir, “Ko kami kamwera inu bololi sev tevi m̃er nga kami kamveruse numal se m̃eri Isrel nir?”
12 "Então, que farei com aquele a quem vocês chamam rei dos judeus? ", perguntou-lhes Pilatos.
13 Ko nir arkail, arwerai eterter kele van mare arwera “Kuprruloni ni renge nai pelaot!”
13 "Crucifica-o", gritaram eles.
14 Ko Paelat owra lweni tevir, “Erpese? Ni ololi nanu nga m̃isij sev?” Ko nir arkail kele wor eterter van mare wor, arwera “Kuprruloni renge nai pelaot!”
14 "Por quê? Que crime ele cometeu? ", perguntou Pilatos. Mas eles gritavam ainda mais: "Crucifica-o! "
15 Paelat emrreni puloli nolo jinibb nir parres. Ko orpaji Barapas evel sisarow, ko owrai tevi jinibb nuval sen nir parvirrali Iesu. Ko ni etkai elngi renge nevrer nga parruloni renge nai pelaot.
15 Desejando agradar a multidão, Pilatos soltou-lhes Barrabás, mandou açoitar Jesus e o entregou para ser crucificado.
16 Ko jinibb ne nuval arpitevi tweni Iesu van renge naworr nga muwlu rrale naim se Paelat e nga nisen Praetoriam. Ko arverus kortoni jinibb nuval jile nir arini jir.
16 Os soldados levaram Jesus para dentro do palácio, isto é, ao Pretório e reuniram toda a tropa.
17 Ko nir arloli ori sunsun san nga nulsen musongsong mirpe sunsun se numal, ko arjali nuvan moku san erpe nuvan se numal ko arlingi renge batun ori.
17 Vestiram-no com um manto de púrpura, depois fizeram uma coroa de espinhos e a colocaram nele.
18 Ko arij kerkerasi ni arwera “Erres wor, Numal se m̃eri Isrel nir!”
18 E começaram a saudá-lo: "Salve, rei dos judeus! "
19 Ko arla mavir ko arvirrali batun e, ko arverae noltor e, ko arjipa ngatan jin arlotoe, arsopsop̃e.
19 Batiam-lhe na cabeça com uma vara e cuspiam nele. Ajoelhavam-se e lhe prestavam adoração.
20 Ko daron nga marsopsop jile ni musuw, ko arla tweni sunsun sen nga muri nga musongsong ko arla lweni sunsun sen nga mok-uri wor ko arloli ori lweni. Ko arpitevi tweni van parruloni re nai pelaot.
20 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto de púrpura e vestiram-lhe suas próprias roupas. Então o levaram para fora, a fim de crucificá-lo.
21 Ko renge sel arlesi m̃eri Saerin san nga mivi tata se Aleksanta ko Rupas, ni nisen Saemon. Evini owra pisip asi nir pian ngaim e, ko nir aron tertere ni arwera puwosi nai pelaot se Iesu.
21 Certo homem de Cirene, chamado Simão, pai de Alexandre e de Rufo, passava por ali, chegando do campo. Eles o forçaram a carregar a cruz.
22 Ko nir arpitevi Iesu van renge lat san nga nisen Golkota, nga muwra puwra mirpel, Lat ne bongur.
22 Levaram Jesus ao lugar chamado Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira.
23 Ko nir arla norro san nga markisi tevi mir nga puloli niben parpurus ko sete purnger parerer. Ko ni sete emni te, ejki.
23 Então lhe deram vinho misturado com mirra, mas ele não o bebeu.
24 Ko nir arruloni Iesu renge nai pelaot. Ko artutweni sunsun sen evses nir, ko artuw daes suri, arwera parlesi renge nir sisamis ta nir si nen pia-lai.
24 E o crucificaram. Dividindo as roupas dele, tiraram sortes para saber com o que cada um iria ficar.
25 Evi mete nial esiw renge rorpong nga marruloni Iesu renge nai pelaot.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 Ko renge niriv nga muto pelaot mare aruli tweni nale san ngel suri nga marevji pini ni: NUMAL SE M̃ERI ISREL NIR.
26 E assim estava escrito na acusação contra ele: O REI DOS JUDEUS.
27 Ko nir arruloni kele jinibb eru nga morok-vevna ko morok-revrevji jinibb orpitevi ni, arruloni tuwen renge nevren rres ko arruloni tuwen nen renge nevren mair e.
27 Com ele crucificaram dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda,
28 [Ko ngok Naul On evini eplari nga muwrai mirpel, “Ko ni arloli tevi ni erpe jinibb nga m̃isij san.”]
28 e cumpriu-se a Escritura que diz: "Ele foi contado entre os transgressores".
29 Ko jinibb nga marasasi renge sel arijrij meten ko arbbölbböleni batur, arwera “Ai! Nik nga le kumwera
29 Os que passavam lançavam-lhe insultos, balançando a cabeça e dizendo: "Ora, você que destrói o templo e o reedifica em três dias,
30 Kuploli lweni ta nik ta we kupmaur, ko kupjubbul renge nai pelaot ta we, kupini ngatan e!”
30 desça da cruz e salve-se a si mesmo! "
31 Batu jinibb ne sulsulen nir ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir, nir kele arsopsop̃e ni arwerwera lululweni tevir, “Ni okloli jinibb m̃inij nir armaur, ko ni sete bbong ololi lweni ni emaur niko!
31 Da mesma forma, os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei zombavam dele entre si, dizendo: "Salvou os outros, mas não é capaz de salvar a si mesmo.
32 Rraplesi ta Kristo Numal se m̃eri Isrel nir pujubbul renge nai pelaot vini ngatan e, ko kerr p̃ilesi ko puosuri ni vajin.” Ko laru nga marruloni nuru tevi ni renge nai pelaot, nuru kele orij esij tevi ni.
32 O Cristo, o Rei de Israel... Desça da cruz, para que o vejamos e creiamos! " Os que foram crucificados com ele também o insultavam.
33 Renge levial mawos daron nga nial muwosput e, ko nat emalik renge vanu jijle nir ejpari mete nial itul sopon.
33 E houve trevas sobre toda a terra, do meio dia às três horas da tarde.
34 Ko renge mete nial itolin nat mirivriv vajin ko Iesu ekail drrelan elep van mare owra “Eloi! Eloi! Lama sapaktani?” nga muwra puwra mirpel “Atua suk Atua suk, erpese kumiel lingik?”
34 Por volta das três horas da tarde, Jesus bradou em alta voz: "Eloí, Eloí, lamá sabactâni? " que significa: "Meu Deus! Meu Deus! Por que me abandonaste? "
35 Ko jinibb sopor nga martur renge lat nen arunge nale ngok nga ni muwrai ko arwera “Kaprunge, ni everuse Elaeja ko.”
35 Quando alguns dos que estavam presentes ouviram isso, disseram: "Ouçam! Ele está chamando Elias".
36 Ko jinibb san owlu van ela nalum, ko elngi re venika nga pujm̃i puwun ren ko elai elngi re mavir, ko esareni van mare renge jingo Iesu. Ko owra “Kaplinglingi, rraplesi ta poro Elaeja pivini ko pujri tweni vini ngatan e.”
36 Um deles correu, embebeu uma esponja em vinagre, colocou-a na ponta de uma vara e deu-a a Jesus para beber. E disse: "Deixem-no. Vejamos se Elias vem tirá-lo daí".
37 Ko Iesu ekail drrelan elep lengleng ko osrow pini, emij.
37 Mas Jesus, com um alto brado, expirou.
38 Ko kalek nga murrul ore lat nga muon renge Naim On eteri renge ngatan ejpari mare devjen erue.
38 E o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo.
39 Batun ne jinibb nuval nir otur mawose Iesu non, ko daron nga m̃ilesi ni mimij mirpok, ko owra “Ewretun m̃erel evi Atua Natun.”
39 Quando o centurião que estava em frente de Jesus ouviu o seu brado e viu como ele morreu, disse: "Realmente este homem era o Filho de Deus! "
40 Nesevin sopor nir Merri korti nuru, Merri ne Maktala ko Merri nga Jemes nga welili, ko Joses tasu se nuru, ko Salome, arok-tur ie ngasu wor sopon. Ko arok-kulu van arok-meteni.
40 Algumas mulheres estavam observando de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Salomé e Maria, mãe de Tiago, o mais jovem, e de José.
41 Nir arok-vijuri Iesu renge Galili, arok-pitevi ni renge nanu nir. Ko nesevin m̃inij kele wor elep nga marvijuri suri ni vini renge Jerusalem e.
41 Na Galiléia elas tinham seguido e servido a Jesus. Muitas outras mulheres que tinham subido com ele para Jerusalém também estavam ali.
42 Nat erivriv pa vini, nial evan ngatan. Ko suri nabong nen evi nabong nga marok-eseser ren, ko poro nial piwaj pini vajin ko osuw, nabong on ko, setemun san orongwos puloli mun nanu san, niko
42 Era o Dia da Preparação, isto é, a véspera do sábado. Ao cair da tarde,
43 Josep ne Aramatia evan loloim ji Paelat. Sete emtutu te, ongoni tevi nga p̃ilai nibe Iesu. Josep nen evi jinibb san nga nir martori renge gortien ser m̃irres, ko ni kele oktirive nga p̃ilesi batun vanu se Atua pivini.
43 José de Arimatéia, membro de destaque do Sinédrio, que também esperava o Reino de Deus, dirigiu-se corajosamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Paelat etaole nga murnge nga Iesu emij pa osuw, ko everuse batun ne jinibb nuval nir vini jin, ko osusi tevi ni owra “Emij pa pareng ko sopon, rreknga?”
44 Pilatos ficou surpreso ao ouvir que ele já tinha morrido. Chamando o centurião, perguntou-lhe se Jesus já tinha morrido.
45 Ko batu jinibb ne nuval owra “O-o, emij pa parpareng ko sopon.” Daron nga Paelat murnge lilane jile e m̃irres jin musuw ko emarong vajine nibe Iesu tevi Josep pian puwosi.
45 Sendo informado pelo centurião, entregou o corpo a José.
46 Ko Josep evan owli kalek nga miraprap nga mimalum m̃irres san, ko olwi vini ojri tweni nibe Iesu vini ngatan, ko onb̃e ore kalek nen e. Ko owosi van elngi renge nevöt san nga martai jile pa nolon mutoe, ko eitini nevöt nga milep san oto ore metali nen.
46 Então José comprou um lençol de linho, baixou o corpo da cruz, envolveu-o no lençol e o colocou num sepulcro cavado na rocha. Depois, fez rolar uma pedra sobre a entrada do sepulcro.
47 Ko Merri ne Maktala ko Merri nga tasu se Joses orlesi lat nga marlingi nibe Iesu rengen e.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, viram onde ele fora colocado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.