Lucas 23

Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ko nir nga marlik renge gortien nen nir jijle artur imare ko artekai Iesu van renge no Paelet nga ni puwra suri lat nga puto suri renge Iesu.
1 Em seguida o grupo todo se levantou e levou Jesus para Pilatos.
2 Ko arini ji Paelet vajin ko artipatun arwera nanu ngel nir: “Kem namlesi m̃erel ololi jinibb se kem nir arlengleng. Ololi artere numal se kem, ko okwer ore kem, owra sete nabwuli takis tevi Sisa, batu numal se kami m̃eri Rom. Ko ok-wera ni evi Mesaea Numal.”
2 Lá, começaram a acusá-lo, dizendo: — Pegamos este homem tentando fazer o nosso povo se revoltar, dizendo a eles que não pagassem impostos ao Imperador e afirmando que ele é o
3 Ko Paelet osusi tevi Iesu owra “Nik kuvi numal se m̃eri Isrel nir?” Ko ni owra lweni tevi, owra “Nik ko kumwerai ngok.”
3 Aí Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Ko Paelet owra lweni tevi batu jinibb ne sulsulen nir ko jinibb jijle nir, “Nulesi m̃erel sete otor otvi nale ne nesesreien san, ejki.”
4 Então Pilatos disse aos chefes dos sacerdotes e à multidão: — Não encontro nenhum motivo para condenar este homem.
5 Ko nir arij eterter arwera “Ejki, ni ololi jinibb arlik esij, evel p̃etp̃eti renge Jutia. Ko etipatun renge Galili ko evini ejpari iel nga mok-visviseni jinibb nir.”
5 Mas eles insistiram: — Ele está causando desordem entre o povo em toda a Judeia. Ele começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Ko daron nga Paelet murnge nale ngel, ko osusi owra “Ia, ko m̃erel evi m̃eri Galili le?”
6 Ouvindo isso, Pilatos perguntou: — Este homem é da Galileia?
7 Ko daron nga Paelet murnge marwera lilane nga Iesu mivel renge Galili e vini, ko okoni tweni van ji Erot e. Suri Galili evi vanu nga Erot mok-metmete, ko re daron nen Erot elik pa renge Jerusalem.
7 Quando soube que Jesus era da região governada por Herodes, Pilatos o mandou para ele, pois Herodes também estava em Jerusalém naquela ocasião.
8 Ko daron nga Erot m̃ilesi Iesu ko eir nga eir lenglenge. Suri nga ni ok-tiriv pa bonevis ko, emrreni p̃ilesi. Suri nga ni ok-runge nosp̃en nen, ko orrorrmi nga renge nabong san ko p̃ilesi Iesu puloli nanu nga m̃inijnij nawone san.
8 Herodes ficou muito contente quando viu Jesus, pois tinha ouvido falar a respeito dele e fazia muito tempo que queria vê-lo. Ele desejava ver Jesus fazer algum milagre.
9 Ko Erot osusi rongornge nale elep tevi Iesu. Ko Iesu sete owra lweni rragrrag nale san tevi ni.
9 Então fez muitas perguntas a Jesus, mas ele não respondeu nada.
10 Ko batu jinibb ne sulsulen nir ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir artur ko arwer memsi Iesu.
10 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei se apresentaram e fizeram acusações muito fortes contra Jesus.
11 Ko mian ko Erot ko jinibb nuval sen nir arongrong melas bbonge ni ko arsij tevi. Ko Erot owra parloli puri sunsun san nga nulsen m̃irres ko parpitevi lweni van ji Paelet.
11 Herodes e os seus soldados zombaram de Jesus e o trataram com desprezo. Puseram nele uma capa luxuosa e o mandaram de volta para Pilatos.
12 Ko Erot bonevis evi devje nuval sen e Paelet, ko Paelet bonevis evi devje nuval sen e Erot. Ko lelingen ngel vajin orloli sel.
12 Naquele dia Herodes e Pilatos, que antes eram inimigos, se tornaram amigos.
13 Ko Paelet everus kortoni batun ne jinibb ne sulsulen nir ko numal se m̃eri Isrel nir, ko jinibb jile nir arini arkorti lat sansan.
13 Pilatos reuniu os chefes dos sacerdotes, os líderes judeus e o povo
14 Ko owrai tevir owra “M̃er nga kami kamtekai vini jik ngel nga kami kamwera ni ololi jinibb nir arlengleng temijpal. Ko inu nurnge lilane pa nanu nen nir jin renge no kami, ko sete nulesi nanu nga kami kamwerai ngok san, nga m̃erel esij ren.
14 e disse: — Vocês me trouxeram este homem e disseram que ele estava atiçando o povo para fazer uma revolta. Pois eu já lhe fiz várias perguntas diante de todos vocês, mas não encontrei nele nenhuma culpa dessas coisas de que vocês o acusam.
15 Ko Erot kele sete elesi nanu san esij rengen, suri mukoni lweni vini ji inu. Ko ngok oto vajin limjer nga m̃erel sete ololi nanu san nga ni pimij suri.
15 Herodes também não encontrou nada contra ele e por isso o mandou de volta para nós. Assim, é claro que este homem não fez nada que mereça a pena de morte.
16 Ko inu bololi jinibb suk parvirrvirrali, ko bea-linglingi ni ko vajin pivel sisarow.”
16 Eu vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
17 [Suri renge daron ne nanen ne Asien renge murrun ser Paelet p̃ilinglingi wor jinibb ser ko san nga m̃ilik renge naim ne nekaien pivel sisarow].
17 [Na Festa da Páscoa, Pilatos tinha o costume de soltar algum preso, a pedido do povo.]
18 Ko nir jile arkail arvesane van mare jer arwera “Kuppitevi tweni m̃erel van, kuprevji pini pimij! Ko kuplinglingi ma Barapas pivel sisarow pirpe kem nammerreni.”
18 Aí toda a multidão começou a gritar: — Mata esse homem! Solta Barrabás para nós!
19 M̃erel Barapas, m̃eri Rom nir arlingi renge naim ne nekaien suri nga muloli lartul nga marlik ie marpalpal tevi numal nga m̃ilik renge ngaim nen. Ko ni erevji pini kele wor jinibb emij.
19 Barrabás tinha sido preso por causa de uma revolta na cidade e por assassinato.
20 Ko Paelet emrreni p̃ilinglingi Iesu pivel sisarow, ko erij tevi nir kele.
20 Então Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez com a multidão.
21 Ko nir arkikail lengleng van mare arwera “Kuprruloni renge nai pelaot!”
21 Mas eles gritavam mais ainda: — Crucifica! Crucifica!
22 Ko ni erij luwi kele vatolin tevir, owra “M̃erel ololi sev esij? Inu sete nulesi ololi nanu san esij renge ni pimij suri. Ko inu bololi para-virrvirrali ni, ko b̃elinglingi ni pivel sisarow.”
22 E Pilatos disse pela terceira vez: — Mas qual foi o crime dele? Não vejo neste homem nada que faça com que ele mereça a pena de morte. Vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
23 Ko nir sete armosi re markail. Arkail kele eterter lengleng, drrelar evan mare jer arvesane, arwera “Kuprruloni! Kuprruloni renge nai pelaot!” Ko Paelet ornge drrelar, ololi surie erpe drrelar muwrai.
23 Porém eles continuaram a gritar bem alto, pedindo que Jesus fosse crucificado; e a gritaria deles venceu.
24 Ko emarong Iesu tevir nga nir parloli surie nga nir marmerreni tevi ni pirpe nga nir marwerai.
24 Pilatos condenou Jesus à morte, como pediam.
25 Ko ni elinglingi Barapas, m̃er nga m̃eri Rom nir marlingi renge naim ne nekaien suri nga muloli nir marpalpal tevi numal nga m̃ilik renge vanu nen, ko erevji pini kele wor jinibb. Ko elinglingi ni evel sisarow erpe nga m̃erwomu se m̃eri Isrel nir marmerreni.
25 E soltou o homem que eles queriam — aquele que havia sido preso por causa de revolta e de assassinato. E entregou Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Ko jinibb nuval sopor arpitevi Iesu evel van nga parruloni re nai pelaot. Ko arlesi jinibb ne Saerin san renge sel, nga nisen Saemon, otutur vini nga pian renge ngaim nga milep. Ko arrul totoni ni ko arjingteni nai pelaot se Iesu renge birparin, ko aron tertere nga ni puwosi pivitu.
26 Então os soldados levaram Jesus. No caminho, eles encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, que vinha do campo. Agarraram Simão e o obrigaram a carregar a cruz, seguindo atrás de Jesus.
27 Ko delung nga milep arvijuri suri Iesu. Ko nesevin sopor arpitevir, ko arting elep armesmasor e nga martengsi erpe ni mimij pa.
27 Uma grande multidão o seguia. Nela havia algumas mulheres que choravam e se lamentavam por causa dele.
28 Ko Iesu erieni lweni ko owrai tevir owra “Kami nesevin ne Jerusalem nir, sete kaptengsi inu te, pijki. Ko kaptengsi lweni ma kami, ko natu kami nir.
28 Jesus virou-se para elas e disse:
29 Nabong nen nir para-vini nga jinibb nir para-wera ‘Neiren renge kami nesevin nga kamm̃er ko kami nesevin nga setewor kamvasus ko kami nesevin nga setewor kamloli bipi musus wor nabong san. Kami ngok ko kaprunge p̃irres.’
29 Porque chegarão os dias em que todos vão dizer: “Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos, que nunca deram à luz e que nunca amamentaram!”
30 Ko renge nabong nen nir para-rongwos parwerai tevi botwen nga marlelep nir, ‘Kapmatop ko kapvitan renge kem!’, ko arongwos parwerai tevi botwen nga marwowarreng nir, ‘Kapini kaptevni ore kem!’
30 Chegará o tempo em que todos vão dizer às montanhas: “Caiam em cima de nós!” E dirão também aos montes: “Nos cubram!”
31 Kaplesi! Ara-tipatun lebbong ngel, ko arloli erpok. Pian ko para-loli p̃isij p̃erp̃er wor p̃iasi ngel.”
31 Porque, se isso tudo é feito quando a lenha está verde, o que acontecerá, então, quando ela estiver seca?
32 Ko nir arpitevi kele nuru eru. Laru nen nuru korti orivi jinibb nga morsij, ko niko marlingi nuru pormij tevi Iesu.
32 Levaram também dois criminosos para serem mortos com Jesus.
33 Ko nir arini renge lat san nga marwera Golkota e, nga muwra mirpel, Lat ne bongur. Ko renge ie nir arwuse Iesu nevren nuru ko b̃elan nuru renge nai pelaot. Ko arwuse kele jinibb nga morsij nga nevre nuru ko b̃ela nuru renge nai pelaot eru, nuru tuwen renge Iesu nevren rres, ko nuru tuwen renge nevren mair.
33 Quando chegaram ao lugar chamado “A Caveira”, ali crucificaram Jesus e junto com ele os dois criminosos, um à sua direita e o outro à sua esquerda.
34 Ko Iesu owra “Tata, kuptelasi tweni nololien ser, suri sete arongwose rragrrage nanu nga marloli.” Ko nir artututweni sunsun sen tevir nga partuwe daes suri.
34 [Então Jesus disse: Em seguida, tirando a sorte com dados, os soldados repartiram entre si as roupas de Jesus.
35 Ko jinibb nir artur mori bbong. Ko arok-kulu arok-meteni daron nga m̃erwomu se m̃eri Isrel nir marok-men kerkerasi Iesu, arwera “Ni ela pa se jinibb elep osuw; ko rraplesi vajin ni p̃ila se ni luwi vajin ta we, poro pivi Mesaea nga Atua mutobbtobbue.”
35 O povo ficou ali olhando, e os líderes judeus zombavam de Jesus, dizendo: — Ele salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o
36 Ko jinibb nuval kele nir armen kerkerasi. Ko arini mori jin ko arla lesi norro nga mimilali pa tevi ni.
36 Os soldados também zombavam de Jesus. Chegavam perto dele e lhe ofereciam vinho comum
37 Ko arwera “Poro nik kupivi numal se m̃eri Isrel nir, ko kupla se nik luwi!”
37 e diziam: — Se você é o rei dos judeus, salve a você mesmo!
38 Nale ngel le nir nga marulir mare renge nai pelaot: M̃EREL EVI NUMAL SE M̃ERI ISREL NIR.
38 Na cruz, acima da sua cabeça, estavam escritas as seguintes palavras: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Ko laru nga mormij tevi Iesu, nuru tuwen erij esij tevi, owra “E, poro nik kupivi Mesaea, ko kupla se nik ko komru!”
39 Um dos criminosos que estavam crucificados ali insultava Jesus, dizendo: — Você não é o Messias? Então salve a você mesmo e a nós também!
40 Ko nuru tuwen erij tevi suri, owra “Nik sete kumtutue Atua rrek! Kuplesi nik ko inu, kerru rromorsere lweni wor nanu nga rromorloli ko,
40 Porém o outro o repreendeu, dizendo: — Você não
41 ko niko renge kerru, erres ko wor. Suri kerru ma, rromorla mawos wore ko nanu nga moro rroporlai renge sev nga rromorlolir. Ko m̃erel ma sete ololi nanu san esij rragrrag te.”
41 A nossa condenação é justa, e por isso estamos recebendo o castigo que nós merecemos por causa das coisas que fizemos; mas ele não fez nada de mau.
42 Mian ko ni owrai tevi Iesu owra “Iesu, poro nabong nga kupa-ivi Numal, ko warru kuprrorrmi inu.”
42 Então disse: — Jesus, lembre de mim quando o senhor vier como Rei!
43 Ko Iesu owra lweni tevi owra “Nuwretun nuwrai tevi nik, lelingen kobbong kuplik tevik renge lat nga m̃irres asi jer, nga mivi drromdrromon jer.”
43 Jesus respondeu:
44 Ko omomsawos renge mete nial esngavöl drromon eru ko nial setemun esin. Lat emalik p̃etp̃eti renge lat jijle evini ejpari mete nial itul nat mirivriv vajin.
44 Mais ou menos ao meio-dia o sol parou de brilhar, e uma escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Ko kalek nga murrul ore lat nga muon nga muon temijpal renge Naim On se Atua loloim eteri wukari devjen eru e.
45 E a cortina do Templo se rasgou pelo meio.
46 Ko Iesu everus temijpal van mare owra “Tata, nulngi nem̃ik renge nevrem!” Daron nga muwrai jile nale ngel e ko osrow pini.
46 Aí Jesus gritou bem alto: Depois de dizer isso, ele morreu.
47 Ko daron nga batu jinibb nuval se m̃eri Rom nir m̃ilesi nanu nga miplari, ko osrövi Atua suri. Ko owra “Ewretun le m̃erel evi jinibb nga mimawos m̃irres!”
47 Quando o oficial do exército romano viu o que havia acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — De fato, este homem era inocente!
48 Ko jinibb jijle nga marini ie nga parmeteni, daron nga marlesi nanu ngel nir ko arieni lwenir van renge ngaim ser e, arunge esij lengleng, arwujwuje morkor suri.
48 Todos os que estavam reunidos ali para assistir àquele espetáculo viram o que havia acontecido e voltaram para casa, batendo no peito em sinal de tristeza.
49 Ko Iesu selen wor nir ko nesevin nga marvijuri Iesu renge Galili vini, nir ngok artur wor van ngasngasu sopon, ko armeteni nanu nga marpelari nir.
49 Todos os amigos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, olhando tudo aquilo.
52 Ko m̃erel ko emawose no Paelet evan jin, sete emtutu te, ko ongoni nibe Iesu tevi. Ko Paelet emarong.
52 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus.
53 Ko Josep evan ojri tweni nibe Iesu renge nai pelaot, ko ela kalek nga mimalum m̃irres san, ko onb̃e ore e. Ko owosi van elngi renge nevöt san nga marsavi nolon mutoe nga setewor arlingi jinibb san rengen nabong san.
53 Então tirou o corpo da cruz e o enrolou num lençol de linho. Depois o colocou num túmulo cavado na rocha, que nunca havia sido usado.
54 Ko evi Praete, nabong nga marok-eseser e marok-la kortoni ngarre nanu nir. Ko otomori pa nial piwaj pini ko Sapat pivini.
54 Isso foi na sexta-feira, e já estava para começar o sábado.
55 Ko nesevin nga marvijuri Iesu renge Galili vini, nir arpitevi Josep, aran ko arlesi dubb nen, ko armeteni suri lat nga marlingi nibe Iesu muto suri.
55 As mulheres que haviam seguido Jesus desde a Galileia foram com José e viram o túmulo e como Jesus tinha sido colocado ali.
56 Mian ko nesevin ngel nir arluwi van renge naim e, ko arla roi nga mapur m̃irres ko pomat, arloli kortoni ngarre nir, mian ko para-lair van parsesei renge nibe Iesu. Ko nir armosi erpe nesesreien ne Sapat muwrai.
56 Depois voltaram para casa e prepararam perfumes e óleos para passar no corpo dele. E no sábado elas descansaram, conforme a

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.