Lucas 14
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH
1 Renge nabong ne Sapat san ko Iesu evan nga p̃iaan tevi m̃erwomu ne Parasi nir san. Ko delung arujruj van mori jin, ko armeteni suri ni eterter.
1 Num sábado, Jesus entrou na casa de certo líder fariseu para tomar uma refeição. E as pessoas que estavam ali olhavam para Jesus com muita atenção.
2 Ko jinibb san nga drru nevren nuru ko drru b̃elan nuru morsosol pa nga pimij elik renge ie.
2 Um homem, com as pernas e os braços inchados, chegou perto dele.
3 Ko Iesu elesi, ko osusi tevi jinibb ne nevisvisenien ne nale nesesreien nir ko Parasi nir, owra “Renge nale ne nesesreien se kerr emarong nga rraploli jinibb p̃irres luwi renge nabong ne Sapat, rreknga ejki?”
3 E Jesus perguntou aos mestres da Lei e aos fariseus:
4 Ko nir armurrarrong nawon, sete arwera nanu san. Ko Iesu eptevi tweni m̃ernen ko ololi erres luwi, ko elngilngi ni evel.
4 Mas eles não responderam nada. Então Jesus pegou o homem, curou-o e o mandou embora.
5 Ko Iesu owrai tevi jinibb nir, owra “Isi renge kami poro nga natun rreknga buluk sen otoe, ko osobbul van ngatan renge bbulwil ne nuwi renge nabong ne Sapat, ko m̃ernen sete orongwos pian mawos pirvei tweni renge wosenen?”
5 Aí disse:
6 Ko nir armurrarrong nawon kele, sete arongwos parwera lweni kele nale san tevi ni.
6 E eles não puderam responder.
7 Iesu owra nale rrongrrongvi san tevi nir nga marsakel maraan, suri elesi nir arpejpej lat seksakel nga marto womu. Ko owrai tevir owra
7 Certa vez Jesus estava reparando como os convidados escolhiam os melhores lugares à mesa. Então fez esta comparação:
8 “Poro jinibb pisan pungoni nik nga kupan renge nanen ne totkoien sen, ko kupan, ko sete kupsakel womu renge lat seksakel nga m̃irres. Suri m̃er nga mungoni nik tungoni jinibb nga milep asie wor nik san tia-vivitu vini.
8 — Quando alguém convidá-lo para uma festa de casamento, não sente no melhor lugar. Porque pode ser que alguém mais importante tenha sido convidado.
9 Ko poro pirpok ko m̃er nga mungoni nik nen tia-vini jim ko tia-werai tevim, ‘Kuptur iok, m̃erel pivinuk p̃isakel iok re milngom,’ ko ngok nik kupan kuplik ngatan, ko kupmanun pilep.
9 Então quem convidou você e o outro poderá dizer a você: “Dê esse lugar para este aqui.” Aí você ficará envergonhado e terá de sentar-se no último lugar.
10 Ko poro daron nga parngonim e, ko nik kupan ko kuplik bbong ngatan. Ko ngok poro m̃er nga mungonim pivini ko p̃ilesim,
10 Pelo contrário, quando você for convidado, sente-se no último lugar. Assim quem o convidou vai dizer a você: “Meu amigo, venha sentar-se aqui num lugar melhor.” E isso será uma grande honra para você diante de todos os convidados.
11 Suri m̃er nga m̃ilngi lweni ni van mare, mian ko Atua puloli ni pivi jinibb nga pian ngatan jer. Ko m̃er nga muloli ni mian ngatan, mian ko Atua puloli ni pian mare.”
11 Porque quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
12 Ko Iesu owrai tevi m̃er nga miveruse ni nga p̃iaan tevi, owra “Poro nga nik kuploli nanen ne levial rreknga rivriv, sete erres kupveruse selem nir, rreknga tuwam nir rreknga metka som nir rreknga selem nga joron milep nga m̃ilik tevim bbong. Poro pirpok, ko nir parverus kele bbong nik, ko parkele lweni nanu nga kumloli tevir.
12 Depois Jesus disse ao homem que o havia convidado:
13 Ko poro daron nga nik kuploli nanen pisan, ko kupveruse b̃eres nir ko jinibb nga marus karkar nir ko nir nga b̃elar marsij nir ko metrrorr nir.
13 Mas, quando você der uma festa, convide os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos
14 Ko nik kuprunge p̃irres, suri lartul nen nir sete arongwos parkele lweni tevi nik. Ko Atua vajin pia-kele lweni tevi nik renge daron nga puloli jinibb nga marres nir parmaur luwi kele re mijen.”
14 e você será abençoado. Pois eles não poderão pagar o que você fez, mas Deus lhe pagará no dia em que as pessoas que fazem o bem ressuscitarem.
15 Ko san renge nir nga marsakel tevi nga maraan murnge nanu ngel nir e, ko owrai tevi Iesu owra “M̃er nga pian pia-aan renge batun vanu se Atua, ni purnge p̃irres pilep.”
15 Um dos que estavam à mesa ouviu isso e disse para Jesus: — Felizes os que irão sentar-se à mesa no
16 Ko ni owrai tevi m̃ernen owra “Jinibb san ololi nanen nga milep san, ko everuse jinibb elep parini renge nanen.
16 Então Jesus lhe disse:
17 Ko renge daron ne nanen vajin, ko ni okoni jinibb ne majingen sen pian puwrai tevi lartul nga ni muwrai pa tevir nga para-vini, ‘Kapini vajin, arloli nanu jile arsuw pa, arto metmet.’
17 Quando chegou a hora, mandou o seu empregado dizer aos convidados: “Venham, que tudo já está pronto!”
18 Ko nir jile norrorrmien ser evi sansan e, ko artipatun arwera orore nanu sopor. Nir san nga womunen owra ‘Inu nua-wuli bbong orsel san, ko inu numrreni bean mun b̃elesi ta; sete numa-vinuk ko, ejki.’
18 — Mas eles, um por um, começaram a dar desculpas. O primeiro disse ao empregado: “Comprei um sítio e tenho de dar uma olhada nele. Peço que me desculpe.”
19 Ko nir erwen nen kele owrai tevi, ‘Inu nua-wuli bbong buluk nga marok-revei kat esngavöl, ko inu numrreni bean borrowrrowe ta nir parmajing lesi ta. Sete numa-vinuk ko, ejki.’
19 — Outro disse: “Comprei cinco juntas de bois e preciso ver se trabalham bem. Peço que me desculpe.”
20 Ko nir itolin kele owra ‘Inu nua-lesi bbong nesevin suk, ko niko inu sete numa-vinuk ko, ejki.’
20 — E outro disse: “Acabei de casar e por isso não posso ir.”
21 Ko jinibb ne majingen nen olwi van, ko owrai suri nale nga lartul nga marwerai tevi ni, tevi numal sen. Ko numal nen ololar lengleng, ko owrai tevi jinibb ne majingen nen, owra ‘Kupsaro pingavil, kupan renge sel nga marwolu ototvi live laut ne ngaim ko sel lele kele nir. Ko kuptekai b̃eres nir, ko nir nga niber marsij, ko metrrorr nir, ko naroj nir; ko nir vajin parini renge nanen.’
21 — O empregado voltou e contou tudo ao patrão. Ele ficou com muita raiva e disse: “Vá depressa pelas ruas e pelos becos da cidade e traga os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.”
22 Ko ni evan, ololi jile, mian ko olwi ko owra ‘Numal, inu nuloli pa erpe nga kumwerai osuw, ko loloim elep malum wor oto.’
22 — Mais tarde o empregado disse: “Patrão, já fiz o que o senhor mandou, mas ainda está sobrando lugar.”
23 Ko numal owrai tevi jinibb ne majingen sen owra ‘Kupiel, kupan kele kupvijuri sel jile nga iok e nir, ko kupvijuri sel nga maran orsel e nir. Ko kupan kupsup̃e p̃irres tevi jinibb nir parini ko parsongni naim suk puwun saut.
23 — Aí o patrão respondeu: “Então vá pelas estradas e pelos caminhos e obrigue os que você encontrar ali a virem, a fim de que a minha casa fique cheia.
24 Inu nuwrai tevi kami, jinibb nga mongoni womu nir ngok, nir san sete mia-vini mia-rroi nanen suk sopon.’
24 Pois eu afirmo a vocês que nenhum dos que foram convidados provará o meu jantar!”
25 Delung jinibb nga milep arvijuri suri Iesu. Ko Iesu erieni lweni emtenir, ko owrai tevi nir owra
25 Certa vez uma grande multidão estava acompanhando Jesus. Ele virou-se para eles e disse:
26 “Poro jinibb san emrreni pivini ji inu, ko m̃ernen pimrreni inu p̃iasi jer wore mimrreni tata sen, ko tasu sen, ko ni wor nesen sen, ko natun nir, ko tuwan nir, ko jojin nir, ko ni kele wor mauren sen. Ko ngok m̃ernen orongwos pivi jinibb suk san vajin.
26 — Quem quiser me acompanhar não pode ser meu seguidor se não me amar mais do que ama o seu pai, a sua mãe, a sua esposa, os seus filhos, os seus irmãos, as suas irmãs e até a si mesmo.
27 Ko isi nga sete muwosi nai pelaot sen ko mivijurik, ni sete orongwos pivi jinibb suk san.
27 Não pode ser meu seguidor quem não estiver pronto para morrer como eu vou morrer e me acompanhar.
28 “Ko poro kami san pimrreni p̃ili naim nga muwu mare temijpal san, ko setemun p̃ilik ngatan te purrorrmi suri lat nga nowlin puto surie pirpese, ni evtere puwli jile rreknga ejki?
28 Se um de vocês quer construir uma torre , primeiro senta e calcula quanto vai custar, para ver se o dinheiro dá.
29 Poro pirpe nga ngok, ko ni titipatun bbong, ko tia-runge turrow renge ni, tuloli bbong ngatan nen ko. Ko ngok sete tivter mun tia-loli jijle; ko jinibb nir tarlesi ko tarmen keraji ni rengen,
29 Se não fizer isso, ele consegue colocar os alicerces, mas não pode terminar a construção. Aí todos os que virem o que aconteceu vão caçoar dele, dizendo:
30 tarwera ‘M̃erel emajinge naim ngel, ko setemun evtere nga p̃imajing jijle mun, omrrol ren.’
30 “Este homem começou a construir, mas não pôde terminar!”
31 “Ko poro nga numal san piptevi jinibb nuval pivi nuvasngavöl vasngavöl vesan (10,000), paran parval tevi numal m̃inij san nga miptevi jinibb nuval mivi nuvasngavöl vasngavöl varu (20,000) mivini tevir nga parval tevi nir. Numal nen p̃ilik ko wor ngatan purrorrmi suri lat nga puto surie puwomu, poro nga ni eterter evtere nga pival tevi numal m̃inij nen, rreknga ejki.
31 — Se um rei que tem dez mil soldados vai partir para combater outro que vem contra ele com vinte mil, ele senta primeiro e vê se está bastante forte para enfrentar o outro.
32 Ko poro pijki, ko ni pukoni jinibb sopon parivel ore numal nen tuwen nen, parsewute renge sel renge daron nga ni mivel malum ngasue, ko parngoni demat tevi.”
32 Se não fizer isso, acabará precisando mandar mensageiros ao outro rei, enquanto este ainda estiver longe, para combinar condições de paz. Jesus terminou, dizendo:
33 Iesu ewer otvi nale sen, owra erpel le: “Ko erpok ko, poro kami san sete pivel lingi jile nanu nga marivi sen nir, m̃ernen sete orongwos pivi jinibb suk te, ejki.
33 — Assim nenhum de vocês pode ser meu discípulo se não deixar tudo o que tem.
34 “Sol erres; ko poro dilten nga mimelmel pusuw jer rengen, ko parloli lweni pimelmel luwi pirpese ko?
34 — O sal é uma coisa útil; mas, se perde o gosto, deixa de ser sal.
35 Sete erres rragrrag mun renge parloli nanu kele e san, nanu nga m̃irres rreknga nanu nga m̃isij. Parwirre kobbong p̃irresrres. M̃er nga boron mutoe, purnge re nolo boron.”
35 É jogado fora, pois não serve mais nem para a terra nem para o monte de esterco. Se vocês têm ouvidos para ouvirem, então ouçam.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.