João 6
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NVT
1 Vitunen renge ngel, Iesu evel rujruj kele evan renge devjen ne nuwito ne Galili, nga nisen m̃inij nen marwera nuwito ne Taepirias e.
1 Depois disso, Jesus atravessou o mar da Galileia, conhecido também como mar de Tiberíades.
2 Ko meling jinibb nga milep arvijuri arini jin, suri marlesi nelesien sen nir nga mulolir renge nir nga marmesi.
2 Uma grande multidão o seguia por toda parte, pois tinham visto os sinais que ele havia realizado ao curar os enfermos.
3 Ko Iesu otongsa van mare renge botwen san, ko elik tevi jinibb sen nir ie.
3 Então Jesus subiu a um monte e sentou-se com seus discípulos.
4 Renge daron nen, nanen ne asien se m̃eri Isrel nir dabbuen nen oruj mori.
4 Era quase tempo da festa judaica da Páscoa.
5 Daron nga Iesu muklu tawij, ko m̃ilesi meling jinibb nga milep marinini jin renge ie. Ko owrai tevi Pilip, “Kerr rrapwuli niv ngabe nga delung jinibb nga marinini ngel parurroir?”
5 Jesus logo viu uma grande multidão que vinha a seu encontro. Voltando-se para Filipe, perguntou: “Onde podemos comprar pão para alimentar toda essa gente?”.
6 Owrai erpel, owra bbong purrowrrowe Pilip ko ren. Suri ni orongwos pae sev nga ni pia-loli.
6 Disse isso para pôr Filipe à prova, pois já sabia o que ia fazer.
7 Pilip owrai lweni tevi, “Nevöt pivi pungut pivaru (200) kis ngok puwelili kele kobbong, sete pivter malum pivi nowli niv nga parurroi e; nir sisamis parurrurro bbong beblen ko.”
7 Filipe respondeu: “Mesmo que trabalhássemos vários meses, não teríamos dinheiro suficiente para dar alimento a todos!”.
8 Ko san kele renge jinibb sen, nga nisen Antru, Saemon Pita tasin, owrai tevi ni owra
8 Então um de seus discípulos, André, irmão de Simão Pedro, falou:
9 “Nanwarreng san ni le ielan otori niv wowarreng nga marloli bale e elim, ko nai wowarreng eru. Ko erpese, jinibb ngok nir elep ko wor.”
9 “Aqui está um rapaz com cinco pães de cevada e dois peixes. Mas que adianta isso para tanta gente?”.
10 Ko Iesu owra “Kaploli jinibb nir parlik ngatan.” Ko renge ie mösmös elep ren; ko jinibb nen nir arlik ngatan. Ko norman nga marlelep kis kobbong nir totoklai ejpari nuvasngavöl valim (5000).
10 Jesus respondeu: “Digam ao povo que se sente”. Todos se sentaram na grama que cobria o monte. Só os homens eram cerca de cinco mil.
11 Iesu ela niv nen nir, ko owra erres tevi Atua surir. Ko owjuwje tevi jinibb nir nga marlik iok; ko ololi erpok kele renge nai nga wowarreng nga nuru. Ko nir jijle arla nanen evter nir erpe marmerreni.
11 Então Jesus tomou os pães, agradeceu a Deus e os repartiu entre o povo. Em seguida, fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Ko daron nga maraan jile vajin musuw, ko Iesu owrai tevi jinibb sen nir owra “Kapsere lweni bebje nanen nir nga marurro linglingir marjipon, sete sopon parsij nawon.”
12 Depois que todos estavam satisfeitos, Jesus disse a seus discípulos: “Agora juntem os pedaços que sobraram, para que nada se desperdice”.
13 Ko nir aran arsere kortoni bebjen nga marurro linglingir renge niv nga elim wowarreng nga, ko arsongnir renge narr esngavöl drromon eru arwun saute.
13 Eles juntaram o que restou e encheram doze cestos com as sobras.
14 Ko daron nga delung nen nir marlesi nelesien nga muloli, ko arwera “M̃erel evi propet nen weretunen le pa nga marwera pia-vini iel ngatan!”
14 Quando o povo viu Jesus fazer esse sinal, exclamou: “Sem dúvida ele é o profeta que haveria de vir ao mundo!”.
15 Iesu ornge renge niben nen, orongwose nga parini paron tertere ni nga pivi numal ser. Ko ni evel esan evan renge botwen e.
15 Jesus sabia que pretendiam obrigá-lo a ser rei deles, de modo que se retirou, sozinho, para o monte.
16 Renge daron nga nat mirivriv e vini, ko jinibb sen nir arjubbul van ngatan e renge nuwito.
16 Ao entardecer, os discípulos de Jesus desceram à praia,
17 Ko aran arsa renge drrav, ko arwolu otvi nuwito, arluwi kele van Kapaneam e. Ko natopong pa vini, ko Iesu setewor evini jir.
17 entraram no barco e atravessaram o mar em direção a Cafarnaum. Quando escureceu, porém, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 Ko ling serser nga milep san etewut vini, ko ololi nuwito obburbbur.
18 Logo, um vento forte veio sobre eles, e o mar ficou muito agitado.
19 Ko jinibb sen arsu erpe ningaw evi nuvasngavöl valim (5000) rreknga vawon (6000) pa osuw, ko arlesi Iesu mivel renge mare ne nuwito vini, evini mori renge drrav. Ko nir aririr lengleng.
19 Depois de remarem cinco ou seis quilômetros, de repente viram Jesus caminhando sobre o mar, em direção ao barco. Ficaram aterrorizados,
20 Ko Iesu owrai tevir, “Inu lebbong, sete kapmetutu!”
20 mas ele lhes disse: “Sou eu! Não tenham medo”.
21 Ko nir armarong vajin p̃isa parengeni renge drrav. Ko drrav evesan rrese ejpari ngaut lat nga marwera paran ren.
21 Eles o receberam no barco e, logo em seguida, chegaram a seu destino.
22 Mevinen jinibb delung nga martur jer renge devje nuwito arlesi nga drrav sansan bbong nga mutur renge devje nuwito, ko arongwose nga Iesu sete m̃isa tevi jinibb sen nir mijkie, ko arsan kis bbong arsa ko arwolu. Ko arrorrmi Iesu ni ko malum iok sopon.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar viu que os discípulos haviam pegado o único barco dali e que Jesus não fora com eles.
23 Drrav m̃inij sopor ne Taepirias arwolu veut morie lat nga meling jinibb nga milep marurroi niv e nga Numal muwra erres rer womu tevi Atua, ko vitunen ko mara-urroir.
23 Alguns barcos de Tiberíades se aproximaram do lugar onde o povo tinha comido os pães depois que o Senhor os abençoou.
24 Ko mian ko meling jinibb ngok nir marlesi nga Iesu mijki iok, ko jinibb sen kele nir, ko ngok arla kele drrav sopor arwolu kele arini Kapaneam e, arpej Iesu.
24 Quando a multidão viu que nem Jesus nem os discípulos estavam ali, todos entraram nos barcos e atravessaram para Cafarnaum, a fim de procurá-lo.
25 Daron nga delung martor sweri ni renge devje nuwito e, ko arwerai tevi, “Jinibb nevisvisenien, kuvini iel e seveling le?”
25 Encontraram-no do outro lado do mar e lhe perguntaram: “Rabi, quando o senhor chegou aqui?”.
26 Ko Iesu owra lweni tevir “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi kami, kampej inu sete suri kamrongwose suri nelesien suk nir, ko suri kamrro niv, ko kamup e mirpe nga kammerreni.
26 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: vocês querem estar comigo não porque entenderam os sinais, mas porque lhes dei alimento.
27 Sete kapmajing tweni nanen nga mian ko p̃isij, ko kapmajing tweni nanen nga pia-la mauren nga puto tuwi ngok vini tevi kami, nga inu Jinibb Mawos bea-lai tevi kami. Atua elngi nabil ne derteren nen pa renge inu.”
27 Não se preocupem tanto com coisas que se estragam, como a comida, mas usem suas energias buscando o alimento que permanece para a vida eterna, o qual o Filho do Homem pode lhes dar. Pois Deus, o Pai, colocou em mim seu selo de aprovação”.
28 Ko nir arsusi tevi ni, “Kem nabloli sev ko, evi nga nammajing majingen se Atua?”
28 “Nós também queremos realizar as obras de Deus”, disseram eles. “O que devemos fazer?”
29 Iesu owra lweni tevir, “Ngel le evi majingen se Atua, nga kami kaposuri inu, nga ni mukonik.”
29 Jesus lhes disse: “Esta é a única obra que Deus quer de vocês: creiam naquele que ele enviou”.
30 Ko nir arwerai tevi ni, “Nelesien sev nga nik kupviseni nga kem nablesi, ko nabosuri nik? Kuploli majingen sev?
30 Eles responderam: “Se deseja que creiamos no senhor, mostre-nos um sinal. O que o senhor pode fazer?
31 Tata se kerr nir arurroi mana renge lolo merwer, erpe nga maruli renge Naul On, ‘ni ela niv ne melrin tevir arurroi.’”
31 Afinal, nossos antepassados comeram maná no deserto! As Escrituras dizem: ‘Moisés lhes deu de comer pão do céu’”.
32 Iesu owrai tevir, “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi kami, Moses sete ela niv ne melrin weretunen tevi kami. Tata suk ko ma ok-la niv ne melrin weretunen tevi kami.
32 Jesus disse: “Eu lhes digo a verdade: não foi Moisés quem lhes deu pão do céu. É meu Pai quem dá o verdadeiro pão do céu a vocês.
33 Ni nga mivel renge melrin vini iel ngatan evi niv se Atua, ko ok-lai mauren tevi iel ngatan.”
33 O verdadeiro pão de Deus é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo”.
34 Ko nir arwerai tevi ni, “Numal, kopok-la niv nen ko pa tetajer tevi kem.”
34 “Senhor, dê-nos desse pão todos os dias”, disseram eles.
35 Ko Iesu owrai tevir, “Inu nuvi niv ne mauren. M̃er nga pivini jik, numer sete orongwos p̃iaji kele; ko m̃er nga muosuri inu, ni sete purnge nolon pimesmes kele mun.
35 Jesus respondeu: “Eu sou o pão da vida. Quem vem a mim nunca mais terá fome. Quem crê em mim nunca mais terá sede.
36 Ko nuwrai tevi kami, kami kamlesi mete kami e inu, ko sete kamosuri inu te.
36 Mas vocês não creram em mim, embora me tenham visto.
37 Jinibb nga Tata m̃ilair tevik parini jik ko wor; ko m̃er nga mivini jik, setemun numa-oji tweni, ejki.
37 Contudo, aqueles que o Pai me dá virão a mim, e eu jamais os rejeitarei.
38 Suri inu nuvel renge melrin vini iel ngatan, ko sete nuvini tweni nga bololi marongen suk, ko nuvini tweni nga bololi marongen se ni nga mukoni inu.
38 Pois desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou, e não minha própria vontade.
39 Ngel ko evi marongen se Tata nga mukoni inu, nga jinibb jijle nga m̃ilair tevik, sete botor jabble san pijijki, bea-loli parmaur luwi kele renge nabong nga vitunen.
39 E esta é a vontade de Deus: que eu não perca um sequer de todos que ele me deu, mas que ressuscite todos no último dia.
40 Ko ngel le evi marongen se Tata suk, nga jinibb jijle nga marlesi Natun ko marosuri ni, parla mauren nga muto tuwi ngok vini. Ko inu bea-loli parmaur luwi kele renge nabong nga vitunen.”
40 Pois é a vontade de meu Pai que todo aquele que olhar para o Filho e nele crer tenha a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia”.
41 Ko m̃eri Isrel nga marlelep nir arlolare renge Iesu muwrai mirpok, nga ni evi niv nga mivel renge melrin vini, ko arok-rij latlat malum bbonge suri.
41 Então os judeus começaram a criticá-lo, pois ele havia afirmado: “Eu sou o pão que desceu do céu”.
42 Ko arwera “Po, m̃erel evi bbong Iesu le ngel, nga tata sen ko tasu sen rramrongwose nuru. Ni mivi bbong natu Josep! Ko erpese le ni muwra mivel renge melrin vini?”
42 Diziam: “Este não é Jesus, filho de José? Conhecemos seu pai e sua mãe. Como ele pode dizer: ‘Desci do céu?’”.
43 Iesu owra lweni tevir owra “Sete kaplolar kapok-supsup̃e lululweni malume pirpok renge kami lweni.
43 Jesus, porém, respondeu: “Parem de me criticar.
44 Sete jinibb san orongwose pivini jik, poro bbong Tata suk nga mukonik ko pirvei ni vini jik. Ko inu bea-loli pimaur luwi kele renge nabong nga vitunen.
44 Pois ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o trouxer a mim; e no último dia eu o ressuscitarei.
45 Propet nir aruli renge Naul On erpel, ‘Atua pia-visvisenir’, ko jinibb jijle nga murnge Tata ko murongwose nanu vajin, pivini jik ko.
45 Como dizem as Escrituras: ‘Todos eles serão ensinados por Deus’. Todo aquele que ouve o Pai e aprende dele vem a mim.
46 Sete jinibb san elesi Tata renge nabong san. Ni nga bbong mivel ji Atua ko, ni kobbong elesi Tata.
46 Não que alguém tenha visto o Pai; somente eu, que fui enviado por Deus, o vi.
47 Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi kami, m̃er nga muosuri inu ela mauren ne tuwi ngok ko pa vini.
47 “Eu lhes digo a verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Inu nuvi niv ne mauren.
48 Sim, eu sou o pão da vida!
49 Tata se kerr nga tuwi nir arurroi mana renge lolo merwer, mian ko armij.
49 Seus antepassados comeram maná no deserto, mas morreram;
50 Ko ngel evi niv nga mivel renge melrin vini iel ngatan, nga poro jinibb san purroi, ko sete pimij.
50 quem comer o pão do céu, no entanto, jamais morrerá.
51 Inu ngel nuvi niv ne mauren nga mevel renge melrin vini. Poro jinibb san purro niv ngel, ni pimaur tuwi ngok vini. Niv nga inu b̃elai pivi mauren ne iel ngatan, evi inu nibek.”
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá para sempre; e este pão, que eu oferecerei para que o mundo viva, é a minha carne”.
52 M̃eri Isrel nen nir arlolar vajin, ko arsususi lululweni tevir, arwera “M̃erel p̃ila niben tevi kerr pirpese nga kerr rraprroi?”
52 Então os judeus começaram a discutir entre si a respeito do que ele queria dizer. “Como pode esse homem nos dar sua carne para comer?”, perguntavam.
53 Iesu owrai lweni tevir, “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi kami, poro nga kami sete kaprroi nibe Jinibb Mawos, ko kami sete kapmini drran, ko ngok mauren sete oto renge kami.
53 Então Jesus disse novamente: “Eu lhes digo a verdade: se vocês não comerem a carne do Filho do Homem e não beberem o seu sangue, não terão a vida em si mesmos.
54 Ko isi nga murro nibek, ko mimni drrak, ela pa mauren nga muto tuwi ngok ko vini. Ko niko inu bea-loli pimaur luwi
54 Mas quem come minha carne e bebe meu sangue terá a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Suri nibek evi nanen weretunen, ko drrak evi minminen weretunen.
55 Pois minha carne é a verdadeira comida, e meu sangue é a verdadeira bebida.
56 M̃er nga murro nibek ko mimni drrak, ni elik renge inu, ko inu nulik renge ni.
56 Quem come minha carne e bebe meu sangue permanece em mim, e eu nele.
57 Erpe Tata nga mimaur tuwi ngok vini mukoni inu, ko inu numaur renge Tata, erpok kele m̃er nga murroi inu nibek, ni pirpok ko, pimaur renge inu.
57 Eu vivo por causa do Pai, que vive e me enviou; da mesma forma, quem se alimenta de mim viverá por minha causa.
58 Ngel evi niv nga mivel renge melrin vini iel ngatan. Sete erpe mana nen nga tata se kerr marurroi tuwi, ko mian ko marmij bbong. M̃er nga murroi niv ngel pimaur tuwi ngok vini.”
58 Eu sou o verdadeiro pão que desceu do céu. Seus antepassados comeram maná e morreram; quem comer este pão não morrerá, mas viverá para sempre”.
59 Owra nanu ngel nir renge naim kortien ser daron nga mivisviseni renge Kapaneam e.
59 Ele disse essas coisas quando ensinava na sinagoga de Cafarnaum.
60 Nir elep renge jinibb sen nir daron nga marunge nale sen ngel e, ko arwera “Nevisvisenien sen ngel eterter temijpal, isi ko orongwos pumurrarronge?”
60 Muitos de seus discípulos disseram: “Sua mensagem é dura. Quem é capaz de aceitá-la?”.
61 Iesu ni lweni orongwose nga jinibb sen nir arunge esij renge nanu nga muwrai ngok, arwerwera malum bbonge renge nir lululwi bbong. Ko owrai tevir, “Nale welel lebbong olokloksi kami?
61 Jesus, sabendo que seus discípulos reclamavam, disse: “Isso os ofende?
62 Ko pirpese ko vajin poro kami kaplesi Jinibb Mawos p̃isa tongsa luwi van mare renge lat nga m̃ilik e tuwi?
62 Então o que pensarão se virem o Filho do Homem subir ao céu, onde estava antes?
63 Nem̃in ko evi nga m̃ilai mauren, niben sete orongwos puloli nanu pisan. Nale nga mowrair tevi kami arivi nem̃in ko armaur.
63 Somente o Espírito dá vida. A natureza humana não realiza coisa alguma. E as palavras que eu lhes disse são espírito e vida.
64 Niko renge iok, kami sopor sete arosuri.” Suri Iesu orongwos wowomue pa siko nir nga sete marosuri, ko siko nga pia-tekai kerasi ni.
64 Mas alguns de vocês não creem em mim”. Pois Jesus sabia, desde o princípio, quem não acreditava nele e quem iria traí-lo.
65 Ko Iesu owrai kele: “Renge murrun ngok ko muloli nga inu mowrai tevi kami, Sete jinibb san orongwose pivini jik, poro nga bbong Tata suk ko pimarong.”
65 E acrescentou: “Por isso eu disse que ninguém pode vir a mim a menos que o Pai o dê a mim”.
66 Ngok suri iok ngok ko, ololi jinibb sen elep arlulwi, setemun arpitevi ni.
66 Nesse momento, muitos de seus discípulos se afastaram dele e o abandonaram.
67 Ko Iesu owrai tevi jinibb sen nir esngavöl drromon eru, “Erpese, kami kele kapluwi kapiel?”
67 Então Jesus se voltou para os Doze e perguntou: “Vocês também vão embora?”.
68 Ko Saemon Pita owra lweni tevi, “Numal, naban ji si kele e ko mun? Nik ko pa kutori nale ne mauren nga muto tuwi ngok vini!
68 Simão Pedro respondeu: “Senhor, para quem iremos? O senhor tem as palavras da vida eterna.
69 Kem namosuri ko namrongwose nga nik kuvi Jinibb On se Atua.”
69 Nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo de Deus”.
70 Iesu owrai lweni tevir, “Sete inu nutobbtobbue kami nga esngavöl drromon eru ngok? Ko san renge kami evi demij!”
70 Então Jesus disse: “Eu escolhi vocês doze, mas um de vocês é um diabo”.
71 Owra suri Jutas, natu Saemon Iskariot, san renge nir esngavöl drromon eru nga pia-tekai kerasi ni.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, um dos Doze, que mais tarde o trairia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.