João 5
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NTLH
1 Vitunen renge nabong ngel, ko nanen san se m̃eri Isrel nir vajin, ko Iesu otongsa evan Jerusalem e.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Ko renge iok Jerusalem, nuwito san oto ren nga mubbun rrerrale. Renge nale se m̃eri Isrel nir, nisen ko Betsaeta. Evi lat ne lalosen, ko oto mori metali san renge naworr nga m̃irrale Jerusalem nga marveruse metali ne sipsip. Lat nen, naim salsal elim artur ren.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Ko renge iok renge naim salsal ngok nir, jinibb elep nga elep temijpal armatur rer, nir ngok armesi e mesien lele nir. Nir sopor meter arrorr, nir sopor arivi naroj, nir sopor devje niber armij. Ko arok-tiriv tera nuwi nen p̃iterringrring.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Suri nabong sopon anglo ok-jubbul vini ngatan ok-siksikeni nuwi nen, ko isi nga puwowomu van renge nuwi ngatan, m̃ernen ko erres renge mesien sev nga ni mimsi ren.
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Renge ie jinibb san nga mimsi sia ngavöl itul drromon owil (38).
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Daron nga Iesu m̃ilesi mimatur, ko orongwose nga mesien ngok ololi wor tuwi ko. Ko owrai tevi, “Nik kumarong kuprres?”
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 M̃er nga owra lweni tevi, “Numal, inu sete jinibb nga p̃uwosik van renge nuwi otoe. Moro daron nga nuwi m̃iterringrringe, ko mowun tweni nga ban, ko jinibb m̃inij san ojubbul womu van ngatan renge nuwi.”
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Ko Iesu owrai tevi, “Kupmera kupuni milngom ko kupiel!”
8 Então Jesus disse:
9 Daron nen mawos ko pa, m̃ernen erres luwi. Ko oni milngen ko evel.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 M̃eri Isrel nga marlelep nir arwerai tevi m̃er nga m̃irres luwi nga, “E, lelingen evi nabong on, sete omomsawos renge devjen ne nale nesesreien nga nik kupuni milngom ko kupiel!”
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Ko ni owra lweni tevi nir, owra “M̃er nga wor muloli inu ko m̃erres luwi owrai tevik, ‘Kupuni milngom ko kupiel.’”
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Ko nir arsusi lweni kele tevi, arwera “Ia, ko isi ko nenen nga muwrai tevim nen, ‘Kupuni milngom ko kupiel’?”
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Ko m̃er nga m̃irres luwi sete orongwose isi ko m̃ernen, suri delung elep p̃elak ie. Ko Iesu kele evel tilper ko evel pa van lat m̃inij e.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Mian ko vitunen vajin sopon, Iesu otor sweri m̃ernen renge Naim On se Atua. Ko owrai tevi, “Kuplesi, kurres pa ngok. Ko sete kuploli kele mun nololien, suri nanu nga tia-sij temijpal san tia-asi mesien som ngok tia-loli kele nik.”
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Ko m̃er nga eivare ko evan ji m̃eri Isrel nen nir, ko owrai tevir, “Iesu le nga muloli inu m̃erres luwi nga.”
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Ngel ko ololi nga m̃eri Isrel nen nir marmerreni para-rrurr otot tevi Iesu, suri ololi nanu ngok re nabong on.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Ko Iesu owra lweni tevir, “Tata suk emajing tetajer erpok sete omosi, ko niko inu m̃emajing, sete bomosi.”
17 Então Jesus disse a eles:
18 Renge muwrai mirpok ngok ko, ololi m̃eri Isrel nen nir arpej kele wor renge ni sel nga parevji pini ni rengen, sete suri kis nga mutor oti nabong on, ko suri kele nga muwra Atua evi ni Tata sen mawos, erpe ololi ni osorsan tevi Atua.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Iesu owrai kele tevir, “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi kami, sev nga m̃elesir Tata suk mok-lolir, ko niko inu nomok-lolir. Inu sete nurongwos bololi nawone nanu pisan, ejki. Sev nga Tata mok-lolir kobbong, ko inu kele nomok-lolir.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Suri Tata emrreni inu, ni natun, ko eviseni nanu jijle nga ni mok-lolir tevi inu. Ko pia-viseni kele wor renge inu majingen nga wor parlelep parasie nga ngel, nga parloli kami kapa-taoler.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Erpe Tata suk muloli jinibb nga marmij nir armaur luwi kele renge mijen, inu kele berpok, ko b̃ela lweni mauren tevi si nga memrreni.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Tata suk sete owra suri lat nga puto suri tevi jinibb san, ko elngi majingen ngok oto renge inu nevrek.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Niko puloli jinibb nir parosuri inu, nga mevi ni natun mawos, pirpe nga nir marosuri inu Tata suk. M̃er nga sete muosuri inu te mijki, ni sete osuri Tata suk nga mukoni inu, ejki.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi kami, m̃er nga murnge nale suk, ko muosuri Tata suk nga mukoni inu, elai pa mauren nga muto tuwi ngok ko vini. Atua setemun orongwos putor vitrangi, ko asi ko pa renge mijen ean renge mauren.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Nuwretun nga nuwretun nuwrai tevi kami, lelingen ngel mete nial nen evini nga jinibb nga marmij nir parunge drrela inu nga mevi Atua natun mawos; ko jinibb nga marmurronge inu, nir kele parla mauren.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Erpe Tata suk esansan bbölbböl kobbong evi batu mauren, ko erpok elai tevi inu nga inu kele b̃esansan bbölbböl bevi batu mauren.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Tata suk ela derteren tevik nga inu bowra lilane lat nga puto suri renge jinibb nir, suri inu nuvi Jinibb Mawos.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Kami sete kaptaole nanu nga mowrai ngel, suri mete nial nen evini nga jinibb nga marmij nir para-runge drrelak
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 ko para-ivare renge dobbir. Ko nir nga marok-loli nanu nga marres nir bonevis parmaur luwi ko paran renge lat ne mauren. Ko nir nga ma marok-loli nanu nga marsij nir bonevis paran renge lat ne norongen nga m̃isij.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 “Inu sete nurongwos bowra nawone lat nga puto suri tevi jinibb san renge inu derteren suk, ejki rres nawon. Nanu jijle nga nomok-werai, nurnger ko wor ji Tata suk. Ko nanu nga mowrair arivi weretunen, suri sete nomok-loli marongen suk, ko nomok-loli ma marongen se ni nga mukonik.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 “Poro inu b̃erij se inu lweni bbong, nale suk ngok sete evi weretunen.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Inu ngel, jinibb m̃inij san erij se inu. Ko inu nurongwose nale sen nga m̃irij se inu ren evi weretunen.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Bonevis nga kami kaman ji Jon Baptaes, kami kamsusi rongornge tevi ni, ko ni owra tweni weretunen tevi kami.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Inu nomok-rij erpok ngok, sete suri nubibto re nale se jinibb san, ejki. Inu nomok-wera nanu ngel nir arirpel nga puloli kami kapasi van re mauren.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Jon evi nasul san nga mimor, moron m̃irinrin wowomu bonevis; ko kami kam̃ir, kammarong kaplesi nasul sen. Ko ngok oto bbong omrrol.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 Ko inu nanu kele san nga m̃irij suk otoe. Nenen elep asie wor nga Jon ngok, nenen evi majingen nga Tata suk m̃ilair tevik nga inu b̃emajing rer, bololi jijler. Majingen jijle nga mololir ngok nir arij se inu nga Tata suk okoni inu.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Ko Tata suk nga mukoni inu, ni kele erij se inu. Ko sete kami kamrunge drrelan renge nabong san, rreknga kamlesi niben renge nabong san.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Nale se ni sete kami kamlair kamtorir renge nolo kami nir, suri sete kamosuri inu, nga ni mukonik.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Kami kamok-pejpej sel renge Naul On, ko kamok-wera kami kamok-la mauren nga muto tuwi ngok vini ren. Ko Naul On nen kele erij se inu kobbong,
39 Vocês estudam as
40 ko kammusus kapini jik ko puloli kapla mauren.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Sete numrreni jinibb nir parsurövi inu, ejki.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Ko inu nurongwose renge kami ngok, sete kamok-la merrenien se Atua kamok-tori renge nolo kami nir.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Inu nuvini renge nise Tata suk, ko kami sete kamtekai inu. Ko poro ma jinibb m̃inij san pivini renge ni kobbong nisen, ni ko ma kaptekai.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Ngok kami kaposuri pirpese, suri kami kamok-lila lululweni nosrosrövien renge kami kobbong, ko sete kamok-pej nosrövien nga mivel ji Atua nga m̃isan kis mivini.
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Sete kami kaprrorrmi nga kapwera inu bowowra tweni kami tevi Tata suk, pijki. Moses nga mivi m̃er nga kami kamosuri, ko ni ko pia-wowrai tweni kami.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Poro pivi weretunen nga kami kamosuri Moses, ko ngok kami kaposuri inu ko, suri ni oli suri inu kobbong.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Ko suri kami sete kamosuri nale se Moses, ngok kaposuri nale suk nir pirpese?”
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.