Hebreus 7
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Naul ne Jenesis osp̃e suri Melkisetek. Owra ni elik re daron se b̃irtera Epram nga tuwi pa. B̃irtera Melkisetek ngok evi numal re ngaim nga Salem, ko jinibb sulsulen se Atua ne drromsen mare. Daron san b̃irtera Epram evan ololi balpalen san tevi devje nuval sen nir, nga mirevji numal nir ivij. Ko daron nga mulwi vajin ko eskai Melkisetek, ko Melkisetek erij erres suri ni.
1 Melkisedek i tafaram Salem ana aiwob, naatu God ta’imon Auyom ma’ama’anin ana Firis. Veya ta Abraham tafaram etei kwafe’en hai aiwob bairi hiyow rarouw ufunamaim, matabir nan basit Melkisedek hairi hitar, naatu Melkisedek Abraham igegewasin.
2 Ko renge joron nir nga Epram m̃ilair renge nuval, elai songovlön tevi Melkisetek. Ko nais ngok Melkisetek owra puwra ‘Numal ne murrun nga musorsan’. Ko ni evi kele numal ne Salem. Ko Salem owra puwra Demat, ko niko ni evi kele ‘Numal ne demat’.
2 Abraham sawar ana roumukur etei Melkisedek itin. Melkisedek anayabin i, “Aiwob ana yawas mutufurin.” Naatu Salem ana aiwob, imih i wabin anayabin turin i, “Tufuw ana aiwob.”
3 Ko nale san ejki nga musp̃e suri Melkisetek tata sen rreknga tasu sen rreknga apu sen nir, ejki rres. Ko sete nale san osp̃e lat nga m̃iak e rreknga mimij e. Ni erpe natu Atua nga mutori majingen sen ne jinibb sulsulen m̃irres nga sete orongwose pusuw nabong sopon.
3 Melkisedek hinah o tamah o uwahinah ana a’agir ana gin tanay boro men tanatita’ur. Naatu ana tufuw o ana morob men taso’ob, anayabin bukamaim men ta hikirum ema’am boro tana’itin. I God Natun na’atube wanatowan firis ema’am.
4 Kaprrorrmi ta Melkisetek ngok, nga mivi nais nga mian mare lenglengen. Epram nga mivi b̃irtera se kerr, daron nga m̃ilai joron nir renge nuval, ko emrreni wor p̃ilai songovlön tevi Melkisetek.
4 Imih kwana’itin, iti orot i gagamin anababatun. Ata agir Abraham i wabin gagamin, baise baiyowane mamatabir sawar roumukur etei Melkisedek itin.
5 Ko nga marok-lai songovlön mirpok evi murrun nga m̃eri Isrel marok-loli renge sia jijle. Nale nesesreien se Moses owra ‘songovlön pok-an ko wor ji metka se Livae nga marivi jinibb sulsulen.’ Ko m̃eri Isrel jijle nir arivi sansan kobbong, erpe arivi metka se Epram.
5 Naatu Israel sabuw etei i Abraham wawawan, baise ofafaramaim eo, Levi wawawan akisihimo boro hinifiris, naatu siwar roumukur i taituwah Israel sabuw biyahine hinab.
6 Ko Melkisetek sete evi metka se Livae, ko Epram elai ma joron nir nga m̃ilair re nuval songovlön tevi, ko Melkisetek erij erres suri. Ko Epram ngok ko, Atua m̃ila pa rijrijen tevi. Ko ngok evini em̃erer kele tevi kerr nga Melkisetek ean mare wor easi Epram,
6 Naatu Melkisedek i men Levi ana rara’ane tufuw, baise Abraham God ana omatanen bai ma’am biyanane sawar roumukur etei Melkisedek bai, naatu igegewasin.
7 suri oto limjer nga jinibb nga mian mare kobbong orongwose p̃irij p̃irres suri jinibb nga mian ngatan sopon.
7 Imih men tanakasiy. Orot yait uman bora’ah turan ebigegewasin nati orot i gagamin naatu orot yait baigegewasin ebaib i orot kikimin.
8 Jinibb arok-lai joror songovlön tevi jinibb sulsulen nir. Ko jinibb sulsulen nir jijle paran ko parmij kobbong. Ko Melkisetek ma sete emij, erpe nga Naul On muwrai.
8 Firis ana efamaim, Levi ana rara’ane hina hifiris, sawar roumukur hibowabow i himorob. Baise Melkisedek sawar roumukur baib i yawasin ema’am, Bukamaim eo na’atube.
9 Ko lelingenok metka se Livae nir arok-lai songovlön ngok nir ji m̃eri Isrel nir. Ko tuwi daron nga Epram m̃ilai songovlön ngok van ji Melkisetek, ko erpe Livae kele elai tevi.
9 Imih boro iti na’atube tanao, Levi wawawan i sawar roumukur hibowabow, baise Abraham Melkisedek isan sawar roumukur bitin ana veya i auman hitin.
10 Nuwrai erpok, suri Livae evi metka se Epram ko san, nga mivitu. Ko niko, daron nga Epram mutori Melkisetek, ko erpe Livae kele otori Melkisetek.
10 Nati ana veya’amaim taso’ob, Levi i men tufuw, baise Levi i uwah Abraham biyan ana rara wanawanan ma’am ana veya, Melkisedek hairi hitar.
11 Atua osusture metka ne jinibb sulsulen nir, mian ko elai vajin nale nesesreien sen tevi m̃eri Isrel nir. Ko poro majingen se jinibb sulsulen ngok nir erres pa, ko jinibb sulsulen m̃inij san pivini kele suri sev? Ko suri nir sete arviter, ko niko san pivini kele ko wor. Ko ni sete pirpe Eron, nga mivi m̃erwomu nga mutori majingen ne jinibb sulsulen re metka se Livae, ko pirpe ma Melkisetek.
11 Levi ana big akisihimo firis ana bowabow hibowabow ana veya Israel sabuw ofafar itih. Naatu iti levite firis ana bowabow hibowabow imaim tarurusouwit na’at, aisim boro firis tabo tan, Melkisedek ana rara’ane, men Aaron ana rara’ane.
12 Ko poro parlai tweni batu jinibb sulsulen nga womu ngok, ko nale nesesrien kele rrek parieni ko.
12 Anayabin firis ana bowabow hinaya’abun orot ta nabaib, ofafar auman boro hinabotabir.
13 Ko pirpok ko wor, suri iok osp̃e Numal se kerr nga miplari renge metka m̃inij. Setewor nir san renge metka nga Iesu miplari ren otur re nawot nga puloli majingen ne sulsulen se Atua.
13 Naatu Buk Atamaninamaim ata Regah isan hikikirum, i ana rara’amaim men ta firis ana bowabow bow sibor eafusaramih, iti i big ta hai bowabow.
14 Jinibb nir arongwos pae osuw nga ni eplari renge metka se Juta. Ko Moses sete osp̃e rragrrage sopon suri metka se Juta, daron nga mokjilwer suri majingen se batu jinibb sulsulen nir.
14 It etei taso’ob Regah i Judah ana bigane tufuw, naatu Moses men kafa’imo Judah ana bigane firis ana bowabow isan iuwihimih.
15 Ko eplari limjer nga batu jinibb sulsulen m̃inij ngok evi jinibb sulsulen nga murrul totkoni murrun se Melkisetek.
15 Abisa ao i bebeyan kwa’itin, anayabin firis boubun God rurubin ana bowabow i men firis mat hibowabow na’atube, baise firis Melkisedek na’atube.
16 Otori majingen ne jinibb sulsulen, sete suri nga nale nesesreien muwra ni metka sen ko wor putori majingen ngok, ejki. Otori suri derteren ne mauren sen nga bongsin mijkie.
16 Iti orot boubun na bifiris i men orot babin hai ofafar naatu hai o baiyunenamaim na ifirisimih, baise yawas wanatowan ana fairane.
17 Suri Naul On owra ‘Nik kuvi batu jinibb sulsulen erpe jinibb sulsulen ngok Melkisetek ne tuwi. Ko kuptori majingen ne jinibb sulsulen ngok tetajer pijpari tuwi ngok vini.’
17 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “O i boro wanatowan inifiris, firis Melkisedek na’atube.”
18 Nale ngok elai tweni sel nga m̃itra nga derteren nen ejkie ko sete orongwose puloli rrapmomsawos p̃irres.
18 Ofafar atamanin i hibosair nabin hiyai, anayabin ririm naatu ana fair sawar.
19 Ko nale nesesreien se Moses sete orongwose puloli nanu san pusorsan p̃irres. Ngok norrorrmien nga mimerr san eimare nga p̃ila milnge sel nga m̃itra ngok. Sel nga mimerr ngok ko vajin rraposuri p̃iterter, suri evi sel ne mauren weretunen nga p̃itkai kerr rrapan mori ji Atua.
19 Anayabin Moses ana ofafar i men karam boro sawar ta takusouw, imih boun i sawar ta gewasin hi’obaiyit, saise nuhit nafot tanan God sisibinamaim tanatit.
20 Ko Atua ololi kele nale rijrijen sen san tuwi nga puloli sel nga mimerr nen pivini mare. Ko sete ololi nale rijrijen san daron nga jinibb sulsulen re metka se Livae nir marini marlai majingen ser.
20 Naatu anao maiye kwananowar, sabuw afa hibifiris i ofafaramaim hina hifiris, men omatanenamaim.
21 Ko Iesu evini evi jinibb sulsulen suri nale nga Atua muloli m̃iterter pa nga Naul On muwra: ‘Atua ololi nale sen eterter pa, ko sete mia-rieni kele norrorrmien sen. Ni owra ‘Nik kuptori majingen se jinibb sulsulen tetajer pijpari tuwi ngok vini.’
21 Baise Jesu na bifiris, i God ana omatanen marasika eo inu’in na yabin matar. Marasika Buk Atamaninamaim, God Jesu isan eo,
22 Ko Iesu orrul totkoni majingen sen erres, ko etasi sel nga mimerr se Atua tevi kerr, nga m̃irres wor asi nga womu.
22 Imih iti’imaim ebi’obaiyit Jesu i turobe omatanen boubun gewasin.
23 Ko nanu kele san ni le: jinibb ne sulsulen ne tuwi, nir elep ko wor, suri marmajing mianan ko san emij, ko san kele p̃ilai wani milngen.
23 Firis maiyow i moumurih na’in, baise temomorob ana veya, hai bowabow nati’imaim esasawar.
24 Ko Iesu ma emaur ko sete mia-mij nabong sopon. Sete mia-lai
24 Baise Jesu i wanatowan ema’am, imih i ana bowabow boro men orot ta isan naya’abun.
25 Ko niko etipatun lelingenok ko pijpari tuwi ngok vini, ni orongwos p̃ila mauren tevi jinibb nga markorti tevi nga parini ji Atua. Ni pimaur ko pulot tetajer tevi Atua suri nir.
25 Naatu Jesu i karam boun naatu mar etei sabuw iyab i wanawananamaim hina God biyan titit boro niyawasih, anayabin Jesu i wanatowan God nanamaim bat isah eyoyoyoban.
26 Rramwerai erres wor elep tevi Atua nga mukoni jinibb sulsulen nga m̃irres p̃elak mirpel vini ji kerr nga pimetmete kerr. Ni on elep. Sete nanu san esij jin, ko nololien ejki jin. Sete erpe rragrrag kerr jinibb ne nololien nir. Nisen ean mare temijpal easi nanu jijle ne iel ngatan.
26 Imih Jesu i Firis Gagamin, kakafiyin, rousouwin, aurin kato en, bowabow kakafin wairafih, ata yababan etei so’ob, God bora’ah yen mar nasair.
27 Ni sete erpe batu jinibb sulsulen nga nabong jijle marok-revji nanu rrum nga p̃ilai tweni nololien ser puwomu, ko vitunen pia-lai tweni kele se jinibb nir. Iesu evinvini ore murrun ngok ko pa osuw daron nga mimarong ni mimij nga p̃itlasi tweni nololien se jinibb nir ne iel ngatan totoklai.
27 Naatu i men firis gagamih wan hima’am na’atube, boro men mar etei i ana bowabow kakafin isan sibor nayai, naatu sabuw hai bowabow kakafih isan nayai’imih. En. Sibor i ta’imon yai’ika, mar moumurih na’in isan mar ta’imon yai sawar. God isan taiyuwin biyan siboromih ya’iyai ana maramaim.
28 Nale nesesreien se Moses osusture jinibb nga derteren ser mijkie, ko marok-loli nololien, nga parivi jinibb sulsulen. Ko rijrijen se Atua, nga mivini vajin vitunen, osusture natun Iesu Kristo nga musorsan m̃irres tetajer pijpari tuwi ngok vini.
28 Turobe, ofafaramaim firis gagamin hirubinih i orot ririmih, baise God ana obaifaro tur i ofafar ufunamaim natit, Natun rubin. Anayabin God ana kok etei Jesu i wanatowan ebobosunusunub.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.