Atos 8
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Ko Sol elesi erres kobbong nga martuwe pini Steven. Ko renge nabong mawos ngok, Sol tevi m̃eri Isrel nir artipatun nga parloli p̃isij pilep tevi kalesia nir nga marlik Jerusalem. Ko kalesia nir arwolu lingi ngaim ngok ko arwolu van renge vanu karkar nga Jutia ko Sameria, ko nir esngavöl drromon eru nga marivi aposol kobbong arlik jer Jerusalem.
1 Stephen hi’asabun momorob isan Saul auman isaito.
2 Ko m̃eri Isrel sopor nga marvijuri lilane Atua arunge esij suri Steven, ko arlai niben ko artengsi ko aran artevni.
2 Kwafirenayah sabuw afa Stephen hiyai naatu isan hiyababan rerey gagamin maiyow hima hirererey.
3 Ko Sol olokloksi torrlai kalesia nir, ko etkai jinibb sen nir arivel karkar Jerusalem renge naim nir ko arrul totoni kalesia nir, norman ko nesevin kele, ko arlingir van renge naim ne nekaien.
3 Naatu Saul ekaleisia gurusin busuruf bar awan awan run tit orot babin bow rouw fatum iteten in dibur baremaim yaririyen.
4 Ko daron nga Steven mimij, jinibb se Atua nir arwolu lingi Jerusalem, aran lat karkar ko arvisviseni suri nise Iesu.
4 Iyab hitagey nanabin hititit i God ana tur hibinan auman hinan.
5 Ko jinibb san, nisen Pilip, ean kele renge ngaim nga milep ne Sameria ko ewerwer suri nise Iesu, nga mivi Mesaea.
5 Philip re in Samaria bar merar gagaminamaim Keriso ana tur binan in.
6 Ko jinibb p̃etp̃eti renge ngaim nen armerreni parunge lilane nale se Pilip, suri arunge nale sen nga m̃irres ko arlesi nelesien nir nga ni mulolir nga marviseni derteren se Atua tevir iok.
6 Philip eo sabuw hinonowar naatu ina’inanen sinaf hi’i’itan etei hina hiyubin ana tur nowar isan.
7 Nir elep nem̃in nga marsij marsisilvir, ko nem̃in nga marsij nen arkail van mare ko arivare lingir arivel. Mian ko Pilip ololi nir elep nga devje niber marmij arres luwi, ko nir nga sete marongwose parivel arivel luwi kele.
7 Sabuw moumurih maiyow wanawanahimaim afiy kakafih tarsumih hima’am erefanah auman hititit, naatu ah umah kafikafirih naatu ah umah murumurubih moumurih maiyow auman iyayawasih
8 Ko nir nga marlik iok daron nga marlesi ko arir lenglengen.
8 Imih nati bar meraramaim yasisir gagamin maiyow tafair tit.
9 Ko renge ngaim ngok kele, jinibb san nisen Saemon elik iok nga muloli botut sen, jinibb marok-taole bonevis pa. Ko okwera kele erpok “Inu nuvi jinibb m̃inij san tevi derteren lele nir.”
9 Baise nati bar meraramaim i orot ta wabin Simon ma farum eafusar farum Samaria orot babin bibibiruwih, naatu taiyuwin wabin bora’ara’ah orot gagamin rouw eo.
10 Ko nir jijle renge ngaim ngok nga marivi jinibb ko nga marivi jinibb nawon kele, arosuri sev nga muwrai, mian ko arwera “O, ewretun morok derteren se Atua eptevi.”
10 Naatu sabuw etei nati bar merar hima’am, orot kikimin yen in orot gagamin etei fanan akisin hinonowar hio, “Iti orot i God ana fair bai, wabin ‘Fair Gagamih.’”
11 Ko arok-murronge ni daron elep pa nga ni mokloli marok-taole nanu nga mokloli nir.
11 Sabuw etei hibi’ufunun anayabin manin maiyow ana farumamaim bibibiruwih.
12 Ko vitunen, daron nga Pilip mian m̃iwerwer tevir suri batun vanu se Atua nga pia-pelari ko suri Iesu Kristo, arunge nale sen. Ko ni epaptaese nir, ngok nesevin ko norman.
12 Baise ana maramaim Philip na tur gewasin God ana aiwob isan naatu Jesu Keriso ana fair isan binan hinonowar, orot babin etei hitumatum naatu bapataito hibai.
13 Ko Saemon kele osuri nale se Pilip, ko arpaptaese ni. Ko ngabe nga Pilip mian e, ko Saemon kele eptevi; ko daron nga m̃ilesi nanu nga marinijnij nawone nir nga miviseni derteren se Atua nga Pilip muloli, ko etaol ko eririr.
13 Simon taiyuwin auman itumatum naatu bapataito bai misir Philip mi’itube inan na’atube i’ufunun hairi hin naatu ina’inan gagamih maiyow himamatar i’itah isan ifofofor morob.
14 Ko aposol nir esngavöl drromon eru nga marlik iok Jerusalem arunge nale suri m̃eri Sameria nga marosuri pa nale se Atua osuw, mian ko arkoni Pita ko Jon nga poran jir.
14 Tur Abarayah Jerusalem hima’am Samaria sabuw God ana tur hibasit hibaib tur hinowar, Peter John hairi hiyafarih isah hin.
15 Mian ko oran jir, ko daron nga morpelari jir, ko orlot nga Atua p̃ilai Nem̃in On tevir.
15 Hin hititit ana veya isah hiyoyoban, saise Anun Kakafiyin hitab.
16 Suri Pilip epaptaese nir renge nise Iesu Kristo kobbong, ko Nem̃in On setewor ean renger.
16 Anayabin Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibaib ana veya, Anun Kakafiyin men yait ta tafanamaim yenamih.
17 Ko Pita ko Jon orlingi nevre nuru renge batu nir, mian ko Nem̃in On ean esilvir vajin.
17 Imaibo Peter John hairi umah tafah hiyara’aten isah hiyoyoban naatu Anun Kakafiyinane hibai.
18 Ko Saemon daron nga m̃ilesi aposol ngel nuru morlingi nevre nuru renge batu nir ko Nem̃in On m̃isilvir, otur mera ko elai nevöt nga milep vini ko esareni tevi Pita ko Jon ko owra tevi nuru owra
18 Sabuw tafah umah hiyara’aten Anun Kakafiyin re hibaib Simon i’itin ana veya, kabay baih tur abarayah itih naatu
19 “Ei, kopor-lai kele derteren ngok tevik bevel tevi, ko jinibb si nga b̃elngi nevrek rengen, ko ni kele Nem̃in On p̃isilvi.”
19 eo, “Ayu auman akokok nati fair ayu kwanitu, saise sabuw iyabowat tafah ayayara’aten i auman Anun Kakafiyin hinab.”
20 Mian ko Pita owrai lweni tevi owra “E, nik kurongwose kupwuli sev nga Atua m̃ilai nawone tevi jinibb? Nik tevi nevöt som koporan korti renge nejijkien!
20 Baise Peter iya’afut eo “O akabay airi mi’itube kwatamorob, anayabin o kunotanot God ana siwar i boro kabayamaim inatubun.
21 Sete kuma-pitevi kem rragrrag renge majingen ngel, suri nolom sete osorsan renge no Atua.
21 O a bowabow ta men aki biyai’imaim ema’am, anayabin o dogor God nanamaim i men mutufurinamih.
22 Kuprieni nolom renge sev nga komok-loli ngok, ko kuplot van ji Atua nga ni p̃itlasi nik renge murrun nga komok-loli mirpok.
22 Iti not kakafihine dogor kwikitabir naatu Regah isan kuyoyoban ta’itin a not kakafin nati dogoromaim ema’am boro nanotawiy.
23 Suri inu nurongwose nga lol leplep nga marsij elep arto nga demij muloli markikair renge nolom.”
23 Anayabin ayu ai’iti o dogor wanawanan i bahiy iwansumi mata ebifefek naatu bowabow kakafin ana dibur irun kuma’am.”
24 Mian ko Saemon owrai tevi Pita ko Jon owra “Wurru laru, koporlot suri inu nga Atua p̃ilai se inu, nga nanu nga m̃isij nga komor-werai ngok sete p̃irrmali ji inu.”
24 Imaibo Simon iyafutih eo, “Regah isan kwayoyoban wainu, saise sawar iti na’atube men ta isou namataramih.”
25 Mian ko aposol nga nuru orsup̃e nale se Atua tevi jinibb nir ko sev nga morlesi Numal muloli, ko vitunen morsuw, orivel lingi ie ko orluwi van Jerusalem e. Ko daron nga morivel suri sel, orok-werwer suri nosp̃en nga m̃irres se Iesu Kristo renge ngaim elep nga Sameria.
25 Regah ana yawas hio’orereb naatu ana tur hibibinan ufunamaim, Peter John hairi himatabir maiye au Jerusalem hiyey ana veya, Samaria bar merar ta ta wanawanahimaim tur gewasin hibinan auman hin.
26 Ko anglo se Atua san eplari ji Pilip ko owra “Pilip, kupan iak ko kupiel van renge sel nga m̃itipatun Jerusalem ko mian Gasa e.” Sel ngok easi renge lolo merwer.
26 Imaibo God ana tounamatar Philip iu, “A ef asukwafune inab, arar yan ana ef Jerusalemane re in Gaza titit iwat inab inare inan.” Ethiopian orot Philip hairi hitar|alt="Ethiopian eunuch and Philip" src="cn01931B.tif" size="col" loc="Act 8.26" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="8.26-30"
27 Mian ko otur mera ko evel van. Daron nga miplari, ko elesi m̃eri Etiopia san esakel renge lem̃etiti sen, ko okwolu suri sel vini. M̃ernen artevei evi demaw, ko evi jinibb nga milep san nga mokmetmete nevöt se kwin nga Etiopia nga marveruse nisen kele san Kantes. M̃ernen ean Jerusalem nga pulot tevi Atua.
27 Imih Philip misir ef nati butitiy inan founamaim Ethiopia orot gagamin hairi hitar. Iti orot i Ethiopia hai queen ana kabay etei ana nutitiyenayan gagamin, aiwob babin ana aiwob wabin i Kandis. Iti orot gagamin yena Jerusalem God kwafir sawar,
28 Ko daron nga musuw ko esakel renge lem̃etiti nga pulwi, ko okeve naul se propet Aesea.
28 me yan ana wa bai ana ubar matabir maiye re’er, ef yanamaim dinab orot Isaiah ana buk rusasar ma iyab auman inan.
29 Mian ko Nem̃in On erij tevi Pilip owra “Pilip, kupan mori lem̃etiti ngok ko kupiel jelin.”
29 Naatu Anun Kakafiyin Philip iu, “Kwen ni’i wa sisibinamaim kwiyubin.”
30 Ko Pilip ean ko okivel mori lem̃etiti nen. Ko ornge m̃ernen mokeve nale se propet Aesea. Mian ko Pilip owra tevi m̃er nga owra “E, nik kurongwose, nale nga komok-eve ngok owra puwra sev?”
30 Philip imaibo nunuw yen na iyubin, tainin i’abar dinab orot Isaiah ana tur biyab nowar, naatu Philip orot ibatiy, “Nati buk kubiyab anayabin iso’ob?”
31 Ko m̃er nga owra “Borongwose pirpese? Poro jinibb san pivisviseni tevik, ko borongwose ko. Kupsa vini mare, ko kupvisviseni murru nale ngel tevik”.
31 Orot iya’afut eo, “Mi’itube boro anaso’ob? Orot ta isou nakubuna boro anaso’ob?” Naatu Philip ifefeyan yen sisibin mare.
32 Ko nale se propet Aesea nen le ngel: ‘Erpe sipsip san nga marlai nga parevji pini, erpe natu sipsip nga martevei tweni silvin ko sete murongwose p̃iting, ko m̃ernen sete orongwose puwrai nanu san, ko omurrong kobbong.
32 Orot gagamin i buk firorow wanawanan ana hanef iti rusasar ma biyab.
33 Ko nir arwer rrerrarre renge sel nga m̃isij. M̃ernen sete orongwos natun putoe, suri artor otvi mauren sen.’
33 Taiyuwin yare, ma gewas ana baitafen tutur isan men hinuwet gewas,
34 Mian ko m̃eri Itiopa nen osusi tevi Pilip owra “Kupwerai ta tevik, isi ko ngok nga propet ngok moksup̃e suri ngok? Oksup̃e ni kobbong, rreknga oksup̃e jinibb m̃inij kele san?”
34 Naatu Ethiopia orot Philip ibatiy, “Ku’o anowar, yait isan iti dinab orot eo? I taiyuwin isan, ai orot babin ta isan?”
35 Ko Pilip esa jingon ko osp̃e suri nale se Aesea ngok ko suri nosp̃en p̃etp̃eti nga m̃irres suri Iesu Kristo.
35 Imaibo Philip Buk ana hanef menamaim busuruf biyab imaim tur gewasin Jesu isan ana tur eowen.
36 Orjilwer ortajer orini, ko orremali renge nuwi seser nga welili san. Ko m̃er nga osusi tevi Pilip owra “E, kulesi, rromor-pelari renge nuwi le ngel. Ko nik kurrorrmi erpese? Sev ejki nga poro parpaptaese inu?”
36 Ef yan hire hinan auman hina harew soson ta’amaim hitit naatu orot gagamin eo, “Harew iti, tare bapataito kwitu.”
37 [Mian ko Pilip owrai tevi “Poro weretunen wor nga nosurien oto renge nolom, ko erres nga inu bepaptaese nik.” Ko m̃er nga owra “O-o, o-o, inu nuosuri nga weretunen jerjer, Iesu Kristo evi Atua natun.”]
37 Philip iya’afut eo, “O karam boro bapataito inab, dogor tutufin etei inabitumatum na’at.” Iya’afut eo, “Ayu abitumatum Jesu Keriso i God Natun.
38 Daron nga muwrai jijle musuw ko owrai tevi m̃er nga moklai lem̃etiti nga pumosie mun, mian ko nuru Pilip orjubbul ko oran ngatan re nuwi. Ko Pilip epaptaese ni.
38 Orot gagamin ana wa rowenatan naatu Philip hairi hire hin harew yan hire nati’imaim Philip orot bapataito itin.
39 Ko daron nga morivel lingi nuwi vini lat nga mimes e, ko Nem̃in On eteseni tweni Pilip evel, ko m̃er nga setemun elesi. Mian ko ean esakel luwi renge lem̃etiti sen, ko nolon eir nga eir vajin daron nga lem̃etiti mokwolu tevi m̃itajer.
39 Harewane hiyeye ana maramaim, Regah Anunin Philip bora’ah. Orot gagamin men itin maiye, baise ereyasisir auman ana ef rura’ah maiye remor in.
40 Mian ko Pilip etaole nga mijpari ngaim nga Asot. Ko etajer kele nga mokwerwer e nosp̃en nga m̃irres se Atua renge ngaim m̃inij nga marto surusrir iok, ko etajer malum van ko ejpari vajin ngaim nga Sisaria.
40 Nati ana veya’amaim Philip i Azotus imaim rouwatait, naatu in Caesarea tit, efamaim inan bar awan, awan run tit tur gewasin binan auman remor in.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.