Atos 28
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Daron nga naman ngaut musuw ko nammosi erres vajin. Ko nama-runge arwera norour ngok nisen ko Molta.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Nir ne ie arloli erres p̃elak tevi kem. Re daron nen, naus ous ko melas elep; ko arsure nabb nga nabtetli ren, mian ko armetmet lilane kem.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Ko Pol esresre joro nabb sopor, okwirrwirr nir van re nabb. Mian ko num̃et san ornge nabb erangi p̃elake, ko eplari, ko eaji nevre Pol.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Ko daron nga jinibb ne ie marlesi nga num̃et murrurrul re nevre Pol, ko arlongwis lululweni tevir arwera “O, kulesi rramwerai, morok evi wor jinibb nga mokrevji jinibb ko! Ko easi bbong sete orron re dis, ko melrin nga musorsan sete emarong nga ni pimaur.”
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Ko Pol ewirrleni tweni num̃et kobbong evitan luwi van re nabb e; ko sete milnge liwen sopon oto re nevren.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Ko jinibb nen nir arrorrmi nga nevren pusol, poro pijki ko ni pivitan ngatan pivesane pimij pin. Arok-meteni suri epriv, ko setemun nanu san eplari jin; mian ko arieni norrorrmien ser ko arwera “O, morok evi atua ko san!”
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Ko batu jinibb ne norour ngok nga nisen Puplias, ni dan sen sopon oto mori ie. Puplias evi jinibb nga m̃irres p̃elak, ko ni eptevi kem van re naim sen. Ko namlik jin nabong itul.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Tata sen ematur re maling nga mesien dowalul muloli, ko nolon kele owlu eptiptevi drra. Ko Pol ean okuklue, elngi nevren rengen ko olot tevi, ko ololi erres luwi vajin.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Ko vitunen, nir totoklai re norour ngok artekai nir nga marmesi vini ji Pol, ko ni ololi arres luwi.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Ko nir arlai merrenien elep tevi kem; ko daron nga namwolu vajin, ko nir arla nanen elep arlingir renge drrav nga pia-ivi mas se kem renge drrav.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Namlik navöl itul arasi osuw, mian ko nama-sa re drrav san nga mitepi ie renge daron ne ling. Drrav nen evi nga Aleksantria re Ijip, ko arveruse arwera ‘Atua m̃elew’ (suri ewaji nise atua eru ngok nga morivi m̃elew, Kasto ko Polakis).
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Namwolu vini namjipari Saerakus, ko namlik nabong itul ie.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Mian ko namwolu kele, ko namini re ngaim ngok Rejiam. Ko mevinen ling evi narrosiw nga m̃irres, mian ko namwolu kele ejpari nabong eru, ko namjipari ie Puteoli.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Iok namlesi tasi kerr ko joji kerr sopor; ko arngoni kem arwera nablik tevir kele wik san. Mian ko vitunen nama-jipari vajin Rom.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Tasi kerr ko joji kerr ne Rom arunge nosp̃en suri kem, ko arivel ore kem nga parsewute kem renge sel. Namsesewut re lat nga Apias m̃ili naim nga marok-wulwule nanen ren, ko re kele lat nga naim liliken mosien itul arto ren. Ko daron nga Pol m̃ilesir ko owra erres tevi Atua surir, ko norrorrmien sen evini eterter kele wor.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Daron nga namjipari Rom vajin arlinglingi Pol p̃isan p̃ilik renge naim san tevi jinibb nuval san nga pimetmete.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Namlik ie ejpari nabong itul arasi, ko Pol everus kortoni m̃erwomu se m̃eri Isrel nir ne ie, ko owrai tevir owra “Selek nir, sete nuloli rragrrag nanu san nga pulokloksi jinibb se kerr nir, ko sete kele nutre nesesreien se b̃irterawarreng se kerr nir. Ko nir nga Jerusalem ma arrul totkonik ko arlingik van re nevre m̃eri Rom nir.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 M̃eri Rom arsusi nale elep tevik, mian ko armarong vajin nga bevel sisarow kobbong, suri arlesi sete nuloli nanu san nga puloli inu bemij suri.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Ko m̃eri Isrel nir armusus. Ko iok osonik nga mowra kele botur re no Sisa nga pia-wera suri lat nga puto suri tevik. Ko setemun nanu san oto nga b̃erij tere jinibb ne vanu suk nir rengen.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Iok ko ololi meverus kami nga b̃ejiljilwer sopon tevi kami suri norrorrmien ngok nir. Ewretun lenglengen, arkai totonik renge dil delrrurr mirpel suri m̃er nga kerr m̃eri Isrel nir rramtirive.”
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Ko nir arij weli arwera “Sete san renge Jutia ela naul san vini nga musp̃e nik, ko sete nir san evini iel nga pusp̃e lokloksi nik sopon.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Ko nammerreni nabmurronge sev nga kupwerai. Suri namrongwose nga jinibb renge lat jijle arok-rij tere gortien nga mimerr ngok nga nik kumkorti rengen.”
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Mian ko arlingi nabong san nga parini parunge Pol p̃ijiljilwer tevir. Ko nir elep arini re wosenen re naim sen. Etipatun rorpong, ko evini ejpari nata mupong, Pol ejilwer elep tevir suri batun vanu se Atua. Ela nale tevir nga marto renge nale nesesreien se Moses ko re kele propet nir nga puloli nir parosuri Iesu.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Nir sopor arwera erres renge sev nga Pol muwrai, ko sopor ejki, sete arosuri te.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Ko niko arteri wukari nir eru e. Ko mian ko daron nga parivel vajin, ko Pol owra nale san tevir owra “E, nale ngok nga Nem̃in On m̃ilai tevi propet Aesea nga puwrai tevi b̃irterawarreng se kerr, osorsan erres, suri owra
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 ‘Kupan kupwerai tweni tevi jinibb ngel nir: ‘Kaprunge nga kaprunge, ko sete ma kama-rongwose. Kaplesi nga kaplesi, ko sete ma kama-lesi wose nabong sopon.
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Suri nir jijle batur eterter. Boror arirpe maruti ore metipo, ko arp̃il ore meter. Poro pijki, ko batur parongwose, ko boror parunge, ko meter pimteni, ko parieni lwenir vini jik, ko inu bololi parres luwi.’”
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Ko Pol evinvini ore nale sen owra “Kami kaprongwose ko wor nga Atua elai pa nale ne mauren van ji jinibb ne vare nir. Nir ko parunge!”
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Pol m̃irij jile musuw, ko nir arij latlat lululwi tevir suri nale nga Pol ko muwrai tevir, ko arivel sisamis.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Ko renge sia eru totoklai Pol elik re naim san nga marok-wuli re navöl. Ko eir tama re jinibb jijle nga mimrreni pivini p̃ilesi ni.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Ni sete emtutu nga miwerwer suri batun vanu se Atua, ko okvisvisenir kele suri Numal Iesu Kristo, ko sete san ewer ore sopon.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.