Atos 26
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Ko batu numal Akripa owrai tevi Pol owra “Iow, numarong vajin nik luwi kupsup̃e lweni nik.” Mian ko Pol ete tweni vajin nevren ko erij ore nir nale ser, owra
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 “Batu numal Akripa, nulesi erpe daron suk nga m̃irres le san lelingen, suri nik kumlik ko inu daron suk otoe nga b̃erij ore nale se m̃eri Isrel nir re nom.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Suri kurongwose lilane erres murru kerr m̃eri Isrel nir, ko latlaten se kem. Ko niko nungonim nga nolom pipriv nga kupmurrong sev nga bowrai.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 “M̃eri Isrel jile nir arongwose lilane murruk erres, etipatun re pa daron nga mewelili malum e ko. Arongwos pae murruk renge vanu suk mawos ko re kele Jerusalem.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Arongwose erres nga daron nga mevi malum m̃elakel e ko nukorti tevi gortien ngok se kerr nga marivi Parasi nga murrurr m̃iterter kele wor, ko inu kele nuvi san. Ko m̃eri Isrel
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Ko lelingenok nutur pa iel nga parsupsup̃e inu nosp̃en nek, suri inu nulngi norrorrmien suk oto eterter renge rijrijen nga Atua muloli pa tevi b̃irterawarreng se kerr nir ne tuwi.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Rijrijen ngok kobbong nga metka esngavöl drromon eru (12) se kerr ngok marok-surövi Atua nutpong ko nutrin nga partor sweri.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Batu numal Akripa, suri nanu ngok mawos kobbong, m̃eri Isrel ngel nir arlingi nale tere inu lelingen. Ko m̃eri Isrel nir, suri sev sete kamrongwos kaposuri nga Atua murongwose puloli jinibb pimaur luwi kele re mijen?
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 “Tuwi nulesi erres nga bololi nanu jijle nga puore nise m̃eri Nasret ngok Iesu.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Nuloli womue Jerusalem, ko jinibb sulsulen ko nir arlai derteren tevik nga m̃elngi jinibb se Atua milep van re naim ne nekaien. Ko daron nga numal nir marwera nga nir parmij ko wor, ko inu kele nuwrai erres, parmij ko wor.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Daron elep nomok-ivel suri naim ne loten nir, nomok-virralir, ko nuloli lesi nga bololi parij p̃isij tere Iesu. Nulolarsi temijpal nir ko nuojir van ngasu nga borrul totkonir renge vanu m̃inij nir nga bololi p̃isij tevir.”
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 Ko Pol owra “Niko nabong san nuvel re sel van Damaskas e tevi derteren nga batu sulsulen m̃ilai tevik.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Ko levial re sel, nulesi moron nga milep san eplari re melrin nga mumor vaseni inu tevi nir nga marvivitu surik. Moron nen omor easi nial.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Ko kem jijle namvitan re dan. Ko nurnge drrelan san re nale se m̃eri Isrel nir owrai tevik owra “Sol, Sol, suri sev komok-loli m̃isij tevik mirpok? Sete erres kopok-loli terter nanu tere inu.”
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 Ko nususi tevi nuwra “Wurru, Numal, nik isi le?” Ko Numal erij welik owra “Inu nuvi Iesu le nga komok-loli m̃isij tevik ngel.
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Ko kupmera, kuptur. Inu nurrmali jim erpel nga bosusture nik nga kupivi jinibb ne majingen suk. Nik kupwerai tweni ko wor tevi jinibb nir sev nga kumlesi lelingen suri inu, ko nanu nga kele bea-viseni tevim.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Inu bemetmet nik p̃irres nga m̃eri Isrel tevi jinibb ne vare nir sete arongwos parlokloksim.
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 Kupa-loli jinibb ne vare nir parmeteni wose. Kuprieni norrorrmien ser nga parlinglingi nemalik ko parini re moron. Kuprienir nga parlinglingi derteren se Demij ko parini vajin re derteren nga milep se Atua,
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 Ko Pol owra kele, “Batu numal Akripa, evi nale se wor ni nga m̃ilik renge melrin le mosuri ngel.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Womujnen, nuwerwer tevi jinibb nir iak Damaskas, mian ko nutajer kele van Jerusalem e ko lat jijle ne Jutia, ko mian ko ji kele jinibb ne vare nir. Nuwrai tevi jinibb nir nga parieni norrorrmien ser suri nololien ser, ko parosuri Atua. Ko murrur piviseni ko wor nga arieni pa norrorrmien ser osuw.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Ko suri majingen ngok ko, daron san nga m̃elik re Naim On Jerusalem ko, m̃eri Isrel martur imera ko marrul totkonik, ko marloli lesi nga parevji pinik.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 Ko Atua ewilwil se inu tetajer elep ejpari lelingen ngel, ko niko inu nutur iel, ko nurij tevi kami jijle, jinibb nawon ko jinibb nga marlelep nir. Nale nga mowrair ngok arivi pa nale nga propet nir ko Moses kele marwerai tweni pa womu nga p̃irrmali, ngel:
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Mesaea purnge p̃isij ko wor renge niben, ko pivi m̃erwomu jer kele nga pimaur luwi renge mijen. Ko pusp̃e suri moron tevi m̃eri Isrel nir ko tevi kele jinibb ne vare nir.”
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Ko daron nga Pol m̃irij mirpok mian ko Pestas ekail van jin owra “E, Pol, kulengleng! Norrorrmien som owlu p̃elak, ko ololi batum erpe poklengleng pa.”
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Ko Pol erij weli owra “Numal nga m̃irres, inu sete nulengleng. Nale ngok nga mowrai arvijuri wor sel nen ko, ko arweretun.
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Ko nanu ngel jijle sete arremali re lat san nga muto teptepi. Nurongwose nik kurongwose sev nga mosp̃e suri ngok. Niko nurongwose nga sete kutor jabble nanu ngok san.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Numal Akripa, nik kuosuri nale se propet nir? Nurongwose erres nga nik kuosurir.”
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Akripa osusi tevi Pol owra “Erpese, rrek daron beblen welel lebbong kumrreni kupreveik nga bevini bevi kalesia?”
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Ko Pol erij weli owra “Rrek daron nga mipriv rreknga daron nga mumrrol, ko inu nulot tevi Atua, sete suri nik kobbong, ejki, ko suri kami jijle nga kamok-murronge nale suk ngel, ko numrreni lenglengen nga kami jijle kapirpe bbong inu ko. Re bbong dil delrrurr suk pijki, sete numrreni kapruj mori ko kapan ren.”
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Mian ko batu numal Akripa, ko batu
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 arivel, ko arwerwerai tevir arwera “Morok sete ololi nanu san esij nga pimij suri rreknga pian re naim ne nekaien suri.”
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Ko batu numal Akripa owrai tevi Pestas owra “Poro nga sete Pol owrai pa nga mimrreni pian putur re kot se Sisa, ko pivel sisarow kobbong.”
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.