Atos 10
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs VC
1 Ko renge ngaim ngok Sisaria, m̃eri Rom san elik nga nisen Konilias, nga mimetmete jinibb nuval nir ongut (100) se m̃eri Rom nir, nga marivi ne gortien nga marveruse gortien ne Itali.
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Ni evi jinibb san nga mukorti pa tevi m̃eri Isrel nir mok-surövi Atua, tevi jinibb nir ne naim sen kele; ko oklai kele merrenien elep tevi m̃eri Isrel nga joror ewelili. Ko tetajer oklot van ji Atua.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Ko nabong san, otomori pivi mete nial itul nga rivriv, omomsawose daron ne verusen, ko elesi nanu san erpe bori. Renge bori nen elesi oto limjer nga anglo se Atua san evini loloim sen ko everuse, owra “Konilias”.
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Konilias emet teretre anglo ko emtutu lenglengen, ko owra “Wurru, Numal, kupej sev ko san?” Ko anglo erij weli owra “Atua eir temijpal renge loten som ko majingen ne merrenien som, ko etriv nga piwilwil som.
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 “Ko kupkoni jinibb sopor paran Jopa ko parveruse jinibb san nga pivini mun iel. M̃ernen nisen arveruse Saemon Pita.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Elik tevi jinibb san nga mokmajinge nanu nir renge nevlu buluk, nga nisen kele Saemon. Naim sen oto ngatan mori jeli dis.”
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Mian ko anglo evel lingi. Ko Konilias everuse jinibb ne majingen sen eru vini, ko jinibb nuval nga mokmajing sen ko nga moklot kele, nga nir p̃itul parini jin.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Ewer visvisenir suri sev nga m̃irrmali, ko okoni tweni nir itul ngok van Jopa e.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Ko renge nabong m̃inij nen, arvijuri sel vini re ngaim ngok Jopa. Ko re daron mawos nen, Pita esa van mare renge drru naim nat milival nga pulot.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Mian ko numer eaji elep, ko emrreni lengleng purroi nanu san. Ko daron nga marok-loli nanen ser e, ko ni elesi bori san nga Atua miviseni tevi.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Elesi melrin etp̃ir, ko boriti nga milep san, artori renge bongsin nga ivij, ko arjuröni renge melrin vini iel ngatan e.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Renge boriti nen, netun vanu jijle nir ko numön jijle nir arto ren.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Ko drrelan san errmali ko owrai tevi owra “Pita, kuptur imare, kuprevji nanu ngok nir ko kupurroir.”
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Ko Pita erij weli owra “Numal, sete mea-loli mirpok, suri setewor nurroi lesi nanu san nga murrokitkit, ko sete musorsan mirpok nga borroi.”
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Mian ko drrelan nen eplari kele jin owra “Sev nga inu Atua mowrai pa tevim nga owokwok, nik sete kurongwose kupwera orrokitkit kele.”
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Drrelan nen owra lweni nale nen vatul musuw, ko boriti nen emtaw lingi ko olwi van re melrin e.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Pita nolon orrum malum suri bori ngok, owra purongwose sev nga Atua miviseni tevi ngok. Ko jinibb itul nga arsusi rongornge pa naim se Saemon lut nga mutur e, arongwose, ko re daron nen mawos nga Pita murrorrmi bori sen, artur rremali renge metali.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Ko arsusi arwera “Moi, Saemon Pita elik niko iok rreknga ejki?”
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Mian ko Nem̃in On owrai tevi Pita owra “Jinibb itul arini pa nile, arpej nik.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Kupsaro pingavilvil, kupjubbul van ngatan e. Sete kuprrorrmi nanu san, suri inu ko nukonir.”
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Pita ojubbul, ean ngatan e, ko owrai tevir owra “Inu nen le nga kamok-peje inu. Suri sev kampej inu?”
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Ko nir arwerai lweni arwera “Numal Konilias ko okoni kem. Evi jinibb nga m̃irres nga moksurövi Atua. M̃eri Isrel kele armerreni ni. Anglo se Atua nga muon ko san owra Konilias pukoni kem vinuk jim nga puloli purnge sev nga kupwerai.”
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Ko Pita etkair arlik tevi ko armatur tevi.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Renge nabong m̃inij nen arjipari Sisaria; ko Konilias etriv terair ko pa. Erijrij kele metka sen ko selen nga marres nir nga parkorti partiriv Pita.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Daron nga Pita m̃irrmali vajin, ko Konilias otur imera ko evini ejiol vitan jin.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Ko Pita owrai tevi owra “O, sete kuploli pirpok tevik, kupmera, inu nuvi kele bbong jinibb le!” Ko Pita ervei nevre Konilias otur rramos.
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Ko Pita okjiljilwer tevi Konilias, ko orivel korti oran loloim e. Ko Pita elesi erpe jinibb elep aran pa loloim e.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Ko owrai tevir owra “Kamrongwose erres nga m̃eri Isrel renge gortien ser sete arongwose parkorti rreknga parpelari ji jinibb ne vare nir. Ko Atua eviseni tevik nga sete nurongwose b̃elesi jinibb sopor erpe arrokitkit rreknga arsij.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Niko ololi daron nga kamverus nga bevinuk, ko sete nuloli kele nale san, ko nutur imera ko pa ko nuvini. Ko nuwra bosusi tevi kami, kamverus inu suri sev ko?”
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Ko Konilias erij weli owra “Nabong itul le pa easi, erpe pivi mete nial itul natmirivriv san, ko nomok-lot iel renge naim suk. Ko vesan rres jinibb san sunsun sen arinrin nawon evini otur renge nok. Ko owrai tevi inu owra
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 “Konilias, Atua ornge pa verusen som ko okrrorrmi elep suri merrenien som nga komok-lai tevi jinibb nir nga joror mijkie.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Kupkoni jinibb sopor paran Jopa, parlesi jinibb san nisen Saemon Pita. Elik renge naim se jinibb san nga nisen kele Saemon, nga mivi jinibb nga mokmajinge nanu nir renge nevlu buluk. Naim sen oto mori jeli dis ngalu.”
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Ko nusaro ngavilvil ko nukoni jinibb suk arinuk jim, ko erres wor nga kumrunge sev nga marwerai ko kuvini. Kem jijle namlik korti vajin renge no Numal Atua ko nabrunge vajin sev nga kupwerai.”
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Ko Pita esa jingon owra “Lelingenok inu nua-lesi wose vajin nga weretunen Atua ololi osorsan kobbong tevi jinibb jijle.
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 Atua eir temijpal tevi si nga musrövi ni ko muloli sev nga musorsan m̃irres, poro evel renge vanu ngabe tama san.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Nale ngok kele kobbong Atua elai tevi jinibb sen nir m̃eri Isrel, daron nga mukoni Iesu Kristo Numal se jinibb jijle nir nga p̃ilai demat tevi nir.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Ko rrek kamrongwose sev nga miplari ji Iesu Kristo lat jijle re vanu ne Jutia. Nanu ngok jijle artipatun Galili, daron nga Jon muwra jinibb jijle nir parpaptaes.
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Atua elai Nem̃in On ko derteren tevi Iesu doNasret, ko Iesu daron nga mokivel rrale mokloli majingen nga marres nir, ko ololi nir nga marlik renge derteren se Demij nir arres luwi kele.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Kem jijle namlesi sev nga Iesu muloli Isrel ko re ngaim nga Jerusalem kele. Ko jinibb nga marlelep se nir arwuse re nai pelaot nga pimij.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 Ko nabong itul easi, ko Atua ololi emaur luwi kele re mijen. Ko eviseni ni tevi kem nga m̃ilngi kem nga nabsupsup̃e ni tevi jinibb nir.
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 Atua sete eviseni ni tevi jinibb jijle nir, ko tevi kem kis kobbong daron nga mimaur luwi renge mijen, ko kem namaan korti ko namminmin korti tevi ni.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Ko Atua owrai nga nabwerai tweni ko wor nosp̃en nga m̃irres tevi jinibb nir. Ko kem nabwerai tweni ko wor nga Atua elngi pa ni nga pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb jijle nir, ngok nir nga marmaur malum lelingenok, ko nir nga marmij pa musuw.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 Ko propet jijle arok-rrorrmi ni kobbong, ko arwera suri nga nise Iesu kobbong, derteren nen otoe; ko jinibb nga marosuri ni, Atua pia-telasi tweni nololien ser.”
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Daron nga Pita mokrij malum e, ko Nem̃in On ojubbul vitan ko esilvi nir nga marok-murronge nale sen.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Ko m̃eri Isrel nga marosuri Iesu nga marlinglingi Jopa tevi Pita artaol ko aririr lengleng renge sev nga miplari, suri Atua elai Nem̃in On tevi jinibb ne vare nir erpe merrenien nga milep san tevi nir.
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 Artaol temijpal suri arok-runge nir ngok arok-rij renge nale lele, nga marok-surövi nise Atua. Mian ko Pita owra
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 “Nir ngok arlai Nem̃in On pa erpe kerr rramlai pa musuw. Ko siko orongwose p̃iwer orer nga sete parpaptaese nir?”
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Ko Pita owrai tevir nga parpaptaese nir renge nise Iesu Kristo. Mian ko nir arngoni nga poro Pita orongwose p̃ilik mun beblen kele tevir.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.