1 Coríntios 15
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Tasik ko jojik nir, nuwra kaprongwose suri nosp̃en nga m̃irres nga m̃ewerwer e pa tevi kami, nga kamlai pa musuw, ko nga nosurien se kami muto m̃iterter malum rengen.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Ngok evi nosp̃en nga m̃irres nga m̃ewerwer e tevi kami. Ko Atua pia-loli nosp̃en nga m̃irres ngok pia-lai mauren tevi kami, poro kaprrul totoni p̃iterter. Poro pijki, ko rrek nosurien se kami pivi nanu nawon kobbong!
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Sev nga m̃elai, nuvijngeni tevi kami. Evi norrorrmien nga milep temijpal re nosurien se kerr, ngel: nga Kristo emij suri nololien se kerr erpe maruli pa re Naul On;
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 nga artevni, ko nabong itul easi ko Atua ololi emaur luwi erpe maruli pa renge Naul On;
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 nga m̃irrmali ji Pita, mian ko ji kele jinibb sen esngavöl drromon eru.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Ko vitunen errmali ji gortien ne jinibb nir nga nir easi ongut valim (500), nga nir jijle arlesi ni. Nir sopor re gortien ngok armij pa, ko nir elep armaur malum.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Vitunen errmali ji Jemes, ko vitunen kele errmali ji aposol sen jijle nir.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Ko vitu jerjer errmali ji inu ngel nga sete nuvi jinibb san.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Nuwrai erpok suri nulesi inu nuan ngatan easi aposol m̃inij nir; ko nurnge nibek nen nga sete erres parveruse inu aposol, suri tuwi inu nomok-ojoji kalesia nir.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Ko suri Atua ewilwil se inu renge nolon nga m̃irres, niko mewaji vajin nais ngok. Ko Atua sete ewilwil nawon se inu, ko wenen nen oto wore, ko inu numajing wor elep easi aposol m̃inij nir. Ko ewretun, sete inu ko nga m̃emajing; Atua ko nga mok-wilwil se inu renge nolon nga m̃irres sen, ni ko eptevik renge majingen ngok nir.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Ko ngok, poro nga inu b̃ewerwer, rreknga nir parwerwer, ko eplari osorsan kobbong, kami kamosuri pa.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Ko nosp̃en nga m̃irres owra nga Atua ololi Kristo emaur luwi kele renge mijen. Ko ngok nale nga kami sopor kamok-werai nga nir nga marmij sete mara-maur luwi kele, sete evi weretunen.
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Poro evi weretunen nga nir nga marmij sete mara-maur luwi kele, ko pirpok ko, Kristo sete emaur luwi kele renge mijen.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Ko poro Kristo sete emaur luwi kele renge mijen, ko nosp̃en nga namok-werwer tweni ngok evi nanu nawon kobbong, ko nosurien kele se kami evan lat nawon.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Ko ngok eviseni kele nga rramloli gerisen re Atua daron nga rramwera ololi Kristo emaur luwi renge mijen. Ko poro nga Atua sete orongwose puloli nir nga marmij parmaur luwi, ko ngok sete ololi Kristo emaur luwi.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Suri poro nir nga marmij sete parmaur luwi, ko Atua sete ololi Kristo emaur luwi renge mijen.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Ko poro Kristo sete emaur luwi renge mijen, ko nosurien se kami renge Kristo evi nanu nawon kobbong, ko Atua setewor etlasi tweni nololien se kami.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 Ko nir nga marosuri Atua mianan ko marmij pa musuw, aran renge nejijkien ko pa.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Poro rramlingi norrorrmien se kerr renge Kristo suri nowlin nga rraplai bbong iel ngatan, ko rramlik esij easi jinibb p̃etp̃eti ne iel ngatan ko!
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Ko ejki. Evi weretunen jerjer nga Atua ololi Kristo emaur luwi renge mijen. Ko renge nir nga marmij pa osuw, ni evi m̃er nga muwowomu jer nga mimaur luwi renge mijen. Ni erpe wenen san nga m̃itra womu renge naut san.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Erpe mijen evi nanu san nga jinibb sansan kobbong, Atam, elai errmali iel ngatan. Ko mauren nga miplari renge mijen errmali kele ji jinibb sansan kobbong vini.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Ko kerr jijle nga rrampelari renge metka se Atam, rrapan ko wor renge mijen, mian ko rrapa-korti tevi Kristo nga rrapa-maur luwi kele renge mijen.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Ko nanu nir parpelari pirpel le: ni nga mimaur luwi womue evi Kristo, nga mirpe nanen nga m̃itra womu renge orsel. Ko vitunen, re daron nga Kristo pia-rremali, ko jinibb sen vajin para-maur luwi.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Ko vitunen, bongsi nanu jijle nir p̃irrmali. Renge daron ngok Kristo pulokloksi batbatu jinibb nir ko gavman nir ko numal nga marivi se demij, para-jijki jile, ko p̃ilai lweni derteren totoklai pulwi van re nevre Atua Tata sen.
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Ko rramrongwose nga Kristo pivi Numal pian pian pijpari nga Atua p̃ilngi jile devje nuval jijle nir se Kristo ngatan ko pubbötbböt renger re b̃elan ngatan.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Musuw ko devje nuval nga vitu jer nen nga Atua pia-lingi ngatan evi mijen.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Suri Naul On owra ‘Atua elngi nanu jijle arto renge melve b̃elan’. Ko nga muwrai ngok, ‘Nanu jijle arto renge melve b̃elan’, ngok sete etawi ore Atua. Suri Atua ko elngi nanu jijle renge melve b̃ela Kristo.
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Ko daron nga nanu jijle parto vajin pirpok re derteren se Kristo, ko vitunen, Kristo nga mivi Atua natun, ni kele kobbong p̃ilngi ni lweni van ngatan re derteren se Atua ngok nga womu m̃ilngi nanu jijle marto renge derteren se Kristo. Ko Atua vajin putori derteren renge nanu jijle.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Ko erpok kele, poro jinibb nga marmij nir sete parmaur luwi kele re mijen, ko suri sev jinibb nir marok-lai baptaes marla wani nir nga sete marbaptaes tuwi, mian ko marmij?
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 — ausente —
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 — ausente —
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Ko iel Epesas erpe inu nomok-palpal tere nanu rrum nir, ko b̃elesi sev ko p̃irres suri renge iel ngatan? Poro nir nga marmij sete parmaur luwi kele renge mijen, ko rrek erres ma rrapvijuri norrorrmien nga muwra ‘Erres ma rraplik rraplelea rrap̃aan ko rrapminmin kobbong, suri mevi le pa rrapmij, ko setemun rrama-lesi kele nanu nga m̃irres san.’
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Sete kaplengleng, sele kami nga murrur marsij arongwose parlokloksi kami.
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Kaploli lilane norrorrmien se kami p̃irres, ko kaplingi kurtweni nololien nga marsij se kami. Ko erres no kami pimanun ko pa, suri kami sopor nirko arrelenge Atua.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Ko rrek jinibb sopor para-susi nabong sopon, parwera “Jinibb nga marmij parmaur luwi pirpese?” Ko “Niber kele para-irpese ko?”
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Kamwolu lengleng! Sete kamrongwose nga drrum pimij ko wor, nga puloli drruvi nga m̃irres san piplari, erpe mauren nga mimerr.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Ko winen nga maruwi sete evi drruvi, ejki. Drruvi evi nanu nga m̃imerr taktak, ko elep ko erres p̃elak asi winen, nga mumutmut jile vajin.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Atua ko ela sinan tevi drruvi nir erpe nga ni mimrreni. Ko erpok kele, oklai niben tevi nanu jijle nir.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Nibe nanu nir sete arsorsan. Viso jinibb sete osorsan tevi viso nanu rrum. Numön vison enije, ko mesal kele vison enije.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Ko nanu sopor arto mare re melrin, ko nanu sopor kele arto ngatan. Ko moron ne nanu ne melrin artoe, ko moro nanu ne iel ngatan kele artoe.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Nial sete erpe navöl ko, navöl kele sete erpe moju, ko moju sisamis arinije.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Ko pia-irpok ko re daron nga jinibb para-maur luwi kele e renge mijen. Niben nga martevni, pian ko pupo ko pumutmut; ko daron nga para-maur luwi kele renge mijen, ko setemun mara-mutmut.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Ko nibe jinibb daron nga rramtevni ko rramlesi esij elep, ko derteren sen ejkie; ko daron nga para-maur luwi kele renge mijen, ko niber parres p̃elak, ko derteren ser pilep temijpal.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Niben nga marmij nga martevnir arivi ne mauren ne iel ngatan kobbong; ko daron nga para-maur luwi renge mijen, ko arivi vajin nga parmaur tevi Atua. Niben ne iel ngatan otoe, ko niko niben ne mauren tevi Atua oto kele e.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Ko Naul On owra ‘M̃erwomu ngok Atam, Atua ololi evi jinibb nga m̃ilai mauren ne iel ngatan’; ko ni nga mivi Atam nga vitu jer nen, Atua ololi evi nem̃in, nga orongwose p̃ilai mauren tevi kerr.
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Ko sete mauren ne nem̃in oto womu, ejki, ko mauren ne iel ngatan oto womu, mian ko mauren ne nem̃in ea-to vitu.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 M̃erwomu, armajinge renge maw ne iel ngatan; ko m̃ervitu eplari re melrin vini.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Jinibb jijle ne iel ngatan, niber erpe niben nga marmajinge renge maw ne iel ngatan; ko jinibb jijle ne melrin, niber erpe niben nga mivel renge melrin vini.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Ko erpe lelingenok rramirpe m̃erwomu nen, nga mivi Atam; ko erpok kele rrapa-irpe m̃ervitu nen nga miplari re melrin vini, nga mivi Kristo.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Tasik ko jojik nir, ngel evi mining ne nale suk: Nibe kerr nga vison ko drra muto ren sete mara-van rragrrag renge batun vanu se Atua. Ko niberr ngel nga pian ko pimij, sete orongwos p̃ila mauren ne tuwi ngok vini.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Selek nir, kapmurrong p̃irres; ngel evi nale teptepi le san, bowrai tevi kami. Sete kerr jijle ko rrama-mij.
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 Ko daron nga drrela davö nga milep ne nabong nga vitu p̃iting, ko Atua p̃irieni nibe kerr jijle pivesan rrese, pirpe navil nga mivil. Suri daron nga davö ngok p̃iting, ko Atua puloli nir nga marmij parmaur luwi kele renge mijen, nga setemun mara-mij kele nabong san. Ko p̃irieni kele nibe kerr nga rrammaur malum re daron ngok.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Suri nibe kerr nga marok-mij, parieni ko wor nga parivi niben nga sete mia-mij nabong sopon. Ko nibe kerr nga marivi ne nejijkien, parieni ko wor nga parivi niben nga sete mia-jijki nabong sopon.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Ko daron nga nanu ngok nir para-rremali, ko nale ne Naul On kele p̃irrmali nga muwra ‘Nanu ngok mijen, Atua olokloksi pa osuw, olokloksi jijle pa.’
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 ‘E mijen, ngabe ko derteren som vajin? E mijen, erpese kurongwose kuplokloksi kem?’
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Suri nololien ko elai derteren tevi mijen nga muloli mijen orongwos pulokloksi kerr; ko nale nesesreien elai derteren tevi nololien.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Ko rramwera erres temijpal wor tevi Atua suri mukortoni kerr renge Iesu Kristo, Numal se kerr, ko tetajer ololi rramok-asi.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Ko ngok, tasik ko jojik nga marres p̃elak, kami kaptur ko wor p̃iterter, sete kapririr. Tetajer kapmajing ko wor p̃iterter renge majingen ngok se Numal se kerr. Ko kamrongwose pae nga daron nga kammajing se Numal se kerr, ko majingen ngok wenen puto wore ko.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.