1 Coríntios 11
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs AAI
1 Kapvijuri murrun suk pirpe nga mevijuri murrun se Kristo.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Nusrövi kami suri kamok-rrorrmi tetajer inu ko kamvijuri erres nevisvisenien suk nga mevisviseni kami e womu.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Ko numrreni kaprongwose p̃irres nanu san, ngel: norman ean mare wor easi nesen sen, ko Kristo ean mare kele easi jinibb jijle, ko Atua ean mare kele wor easi Kristo.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Ko daron nga jinibb san mulot rreknga muwra tweni sev nga Atua m̃ilai tevi, ko musunsun ore batun, m̃ernen ololi Kristo non ewis ko. Suri renge murrun se kerr, jinibb san pusunsun ore batun nga piviseni nga jinibb san ni ko nga mian mare re ni. Ko ejki, Kristo esan rres ean mare re kerr.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Ko daron nga nesevin san m̃iwerwer rreknga mulot ko sete osunsun ore batun, nesevin ngok ololi diwen sen non ewis ko. Suri ni pusunsun ko wor, nga renge murrun se kerr miviseni nga diwen sen ni ko ean mare easi re ni. Poro pijki, ko erres ni pimanun pirpe nesevin san nga markiri batun mumus p̃etp̃eti. (Ngok nesevin ne sel nir arok-loli.)
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Ko poro nesevin san pumusus pusunsun ore batun, ko erres ma nga pitvei tweni jomro batun p̃etp̃eti. Ko poro pimanun nga pitvei rreknga p̃ikri pumus, ko erres ma nga ni pusunsun ore kobbong.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Ko sete erres nga norman pusunsun ore batun, suri ni erpe Atua, ko eviseni nosrövien se Atua. Ko nesevin ma eviseni nosrövien se norman.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Suri tuwi Atua sete elai nesevin nga muloli norman e, ko elai ma norman nga m̃imajing nesevin e.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Ko Atua sete ololi norman nga piwilwil se nesevin, ejki. Ololi nesevin nga piwilwil se norman.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Ko renge iok, osorsan kobbong nga nesevin pusunsun ore wor batun ko, nga piviseni tevi anglo nir nga elik renge nevre diwen sen.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Renge kalesia mauren ngok, nesevin sete orongwos pisan puloli nanu san, ko norman kele sete orongwos pisan puloli nanu san. Nuru kes pormajing kokorti ko wor.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Suri ewretun, tuwi Atua emajing nesevin re norman, ko lelingenok norman eak vajin renge nesevin. Ko nanu jijle arpelari wor ji Atua.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Kami kaprrorrmi ta, bowrai lweni kele sopon: Erres nga nesevin putur re no jinibb nir ko pulot van ji Atua nga sete pusunsun ore batun, rreknga ejki?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Ko murru kerr muto suri eviseni nga daron nga jomro batu norman san mipriv p̃elak ko evi nanu nga m̃isij.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Ko nesevin ma san, daron nga jomro batun mipriv, ko erres p̃elak, evi nanu san nga Atua m̃ilai tevi nga pitawi ore batun.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Ko poro sopor parmerreni parok-lat malum suri nanu ngok, ko ngel evi nale suk tevir: kem sete namok-loli murrun m̃inij kele, ko nir ne Naim On jijle nir se Atua sete arongwose parloli kele.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Ko re nanu san ngel, rrek sete bosrövi kami. Suri daron nga kamkorti lat sansan, ko liken ngok se kami sete ewilwil se kami, ko olokloksi bbong kami.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Ko nanu nga womujnen nga nuwra bowrai erpel: nurnge nale nga daron nga kamini kamkorti lat sansan, ko kamlatlat lululweni tevi kami, ololi kamsisamis. Ko nurongwose nga nale ngok ewretun sopon.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Ko nga kamsisamis mirpok eviseni limjer re kami sisamis si nen ololi osorsan.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 — ausente —
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 — ausente —
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Poro kammerreni kap̃aan pilep ko kapminmin pilep, rrek erres kaploli pirpok re bbong naim se kami sisamis. Suri daron nga kamaan milep ko kamminmin milep re no tasi kami nir nga nanen ser mijkie, ko kamloli nor ewis, ko kamloli nanu nga m̃isij renge Naim On se Atua. Ko kamwera bowra pirpese re iok? Kamwera bosrövi kami? Ejki nga ejki.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Nale san nulai ji Numal se kerr ko nuwrai tweni tevi kami ngel: “Renge nutpong mawos nen nga martekai kerasi Iesu, ko ni elai niv
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 ko otori ko olot owra erres van ji Atua ko obbri otvi, ko owra “Ngel evi nibek nga bemaronge suri kami. Kapurroi, puloli nga kapok-rrorrmi inu rengen.”
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Ko erpok kele, daron nga marurroi jijle niv, ko elai biles kele ko owrai owra “Biles norro ngel erpe sel nga mimerr se Atua nga drrak p̃iseser nga p̃itasi. Daron tama san nga kapok-minmin ren, kaprrorrmi inu tetajer.”
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Ko niko, daron tama san nga kamurroi niv ngok ko kammini norro ngok, erpe owra tweni mijen se Numal se kerr, pianan pijpari daron nga pia-luwi kele e vini.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Ko niko poro jinibb san purroi niv rreknga piminmin renge biles se Numal se kerr renge murrun nga sete musorsan, ko ololi esij renge drra ko nibe Numal se kerr.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Ko erpok ko, erres nga jinibb pimteni lilane ni puwomu, ko pia-vini nga purroi niv ko piminmin renge biles ngok.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Suri jinibb nga mokaan ko mokminmin tama, orrorrmi ololi nanu ngok nir arirpe detnijen kobbong, ko Atua putor vitrangi ko suri.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Niko nir milep re kami marok-mesi ko niber sete m̃iterter, ko nir elep re kami armij pa osuw suri murrun ngok.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Poro jinibb sisamis pimteni lilane pa womu renge mauren sen, ko sete Numal se kerr mia-tor vitrangi.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Ko daron nga Numal se kerr mutor vitrangi kerr, ko otor vitrangi kerr nga rrapvijuri sel nga musorsan. Ko daron nga pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb jijle nir vajin, ko kerr rrapasi.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Ngok, tasik ko jojik nir, poro kapkorti lat sansan renge nanen se Numal se kerr, kami totoklai kaplik ko wor.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Ko poro san numer eaji, ko erres nga p̃iaan ko pa renge naim sen, musuw ko pia-vini. Ko daron nga kapini lat sansan, ko Atua sete mia-tor vitrangi kami vajin.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.