Mateus 2

Uma NT (UMA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesus putu hi ngata Betlehem tana' Yudea nto'u poparenta-na Magau' Herodes. Nto'u toe, ba hangkuja dua tauna rata hi Yerusalem ngkai ngata to molaa tono' mata'eo. Torata toera, tauna to nginca mponaa tanda hi betue'.
1 Judea wanawanan Herod bi’aiwob ana veya’amaim, merar bar ta wabin Bethlehem imaim Jesu tufuw. Nati’imaim orot so’obayah afa daman baiyabayah veya yeninane hina Jerusalem hitit,
2 Mepekune' -ra hi pue' ngata Yerusalem, ra'uli': "Hiapa-idi Ana' to lako' putu to jadi' Magau' to Yahudi-e? Hi mata'eo kihilo betue' to mpobatuai kaputu-na. Toe pai' tumai-kai doko' mpopue' -i."
2 naatu sabuw hibatiyih, “Jew hai aiwob kek tutufuw i menamaim inu’in? Aki ana daman veya yeninane yey a’itin imih kwafirinamih ana.” Orot so’obayah ta daman isan uaman iuti’ut|alt="wise men one pointing to star" src="cn01627b.tif" size="col" loc="Mat 2.1-2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.1-2"
3 Kana'epe-na Magau' Herodes karia-na ana' to jadi' magau' mpai', konce pai' koro' -imi, wae wo'o hawe'ea tauna hi Yerusalem.
3 Aiwob orot Herod iti tur nonowar i ana not kasiy, naatu Jerusalem wanawanan sabuw etei’imak auman hai not kasiy.
4 Ngkai ree, kanakio' -rami hawe'ea imam pangkeni hante guru-guru agama Yahudi tumai moromu. Kahiruru' -ra omea-mi, napekune' -ra: "Hiapa mpu'u-koiwo kaputua-na Magau' Topetolo' to najanci Alata'ala owi-e?"
4 Basit firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei eaf hina ibatiyih, “Keriso i boro menamaim natufuw?”
5 Ratompoi' -i hewa toi: "Hi ngata Betlehem tana' Yudea. Ki'inca toe, apa' ria Lolita Pue' to na'uki' hadua nabi owi-e. Na'uli' Pue':
5 Hiya’afut hio, “Judea wanawanan bar merar ta wabin Bethlehemamaim. Anayabin dinab orot iti na’atube Buk Atamaninamaim hikirum,
6 `Ngata Betlehem hi tana' Yehuda, ngata to kedi' -wadi. Aga nau' wae, bohe lau-pi mpai' hanga' -na ngkai hawe'ea ngata bohe hi tana' Yehuda. Apa' ngkai Betlehem toe mpai', mehupa' hadua Pangkeni to mpokeni ntodea-ku to Israel.'"
6 ‘Judah tafaram wanawanan, bar merar etei hai aiwob wanawanahimaim,
7 Kana'epe-na Herodes lolita toe, nakio' bongo-ramo to nginca mponaa betue' toera mpohirua' -ki bona uma ra'incai tau ntani' -na. Napekune' -ra ba nto'uma mpu'u betue' toe lomo' -na mehupa'.
7 Imaibo Herod veya yenin nanawan hina hima’am eaf hirun wa’iwa’iramaim ibatiyih, kok taso’ob veya abistanamaim daman yey hi’itin.
8 Oti toe, nahubui-ramo hilou hi Betlehem, na'uli' -raka: "Hilou-mokoi hi Betlehem, nipewulihi' lompe' kahiapa-na Ana' tetui. Ane nirua' -ipi, tumai-mokoi mpo'uli' -ka, bona hilou wo'o-a-kuwo mpopue' -i."
8 Naatu au Bethlehem biyafarih i’uwih eo, “Kwanan kek kwananuwih gewas kwana’itin naatu kwanamatabir au tur kwana’owen, saise ayu’ubo anan anakwafir.”
9 — ausente —
9 Aiwob orot iti na’atube eo hinonowar ufunamaim hitit hin, naatu daman ta’imon veya yeninane hi’itin hinan au nah i’iyon na kek inu’in tafanamaim nutanub bat.
10 Kahilou-rami. Hi lengko ohea, rahilo wo'o-mi betue' to rahilo hi tono' mata'eo-e wengi. Uma-pi mowo kagoe' -ra mpohilo betue' toe. Betue' toe mpori'uluhi-ra duu' -na mento'o hintoto po'ohaa' Ana' toei.
10 Nati daman hi’i’itin ana veya hiyasisir naatu hikawasa men kafaita.
11 Karata-ra, mesua' -ramo hi rala tomi, mpohilo Ana' toei hante Maria, tina-na. Mowilingkudu-ramo mpopue' -i. Oti toe, karabongka-nami pontimamahia rewa-ra, pai' rajuju-mi pepue' -ra hi Ana' toei. Pepue' -ra toe: bulawa, pai' anu mohonga to masuli' oli-na to rahanga' dupa' pai' mur.
11 Bar wanawanan hirun kek hinah Mary hairi hi’itih, suh hiyowen kek hikwafir. Imaibo hai kaukufet hirufamen hai siwar gold, frankincense, naatu myrrh hibotaiten kek hisiwar.
12 Oti toe, Alata'ala mpololitai-ra hi rala ompo' -ra, na'uli' -raka: "Neo' -pokoi nculii' hi Herodes!" Jadi' ponculia' -ra toe, uma-rapa ntara hi Yerusalem, meleli' -ramo ntara hi ohea ntani' -na.
12 Naatu matabir maiye Herod biyan titamih hio’o, baise fai hai mimumaim God imatnuwih, naatu ef ta hibai hin hai tafaram hitit.
13 Pe'ongko' -ra to nginca mponaa betue' toera, mehupa' wo'o-mi mala'eka Pue' hi Yusuf hi rala ompo' -na. Na'uli' mala'eka toei: "Yusuf! Herodes mpopali' Ana' tetui doko' napatehi. Memata-moko, keni-imi Ana' tetui hante tina-na, malai-koi hilou hi tana' Mesir! Mo'oha' -mokoi ulu hi ria duu' -na ria lolita-ku mpai' mpo'uli' -kokoi."
13 Nanawan orot hinan ufunamaim, Regah ana tounamatar Joseph ana mimumaim tit iu, “Kumisir kek hinah hairi kubuwih kwabihir kwan Egypt imaim kwanama’am boro ana’obo kwanatit, anayabin Herod i kek asabuninamih ana ef enunuwet.”
14 Pemata-nami Yusuf, pai' hi bengi toe palai-nami mpokeni Maria pai' Yesus hilou hi Mesir.
14 Basit Joseph misir kek hinah hairi buwih gugumin wanawanan hibihir hin Egypt hitit,
15 Mo'oha' -ramo hi ria duu' -na Magau' Herodes mate. Jadi', Yesus rakeni hilou hi tana' Mesir toe, bona ane rakeni nculii' -ipi mpai', madupa' -mi Lolita Pue' to napohowa' nabi owi to mpo'uli': "Kukio' Ana' -ku tumai ngkai Mesir."
15 nati’imaim hima’am Herod morob. Imih sawar iti himamatar i abisa Regah ana dinab orot iwan Buk Atamaninamaim kikirum i na i turobe, “Egyptane ayu Natu abotait tit.”
16 Kana'inca-na Herodes karapakawa' -na to nginca mponaa betue' toera, uma-pi mowo roe-na. Toe pai' nahawai' tantara-na hilou mpopatehi hawe'ea ana' tomane hi Betlehem pai' hi ngata to ntololikia-na, bona ngalai' ana' to jadi' magau' toei mpai' rapohipatehii. Na'inca moto Herodes nto'uma lomo' pehupa' -na betue' toe, apa' napekune' wengi hi to nginca mponaa betue' toera. Toe pai' napehubui bona hawe'ea ana' tomane hi Betlehem rapatehi, ngkai ana'lei to lako' putu duu' rata hi ana' to rompae-mi umuru-ra.
16 Herod veya yenin nanawan hai baifuwen titita’ur ana veya, yan so’ar gagamat bufut naatu orotokek nati Bethlehem wanawanan naatu bar merar nati sisibinamaim iyabowat hai kwamur rou’ab au babe re’er etei asabunuw isan ana baiyowayah iyunih hitit. Iti na’atube eo biyunih anayabin i veya abisa’amaim nanawan daman hi’itin hio nonowar imaim sinaf.
17 Kajadia' toe mpopadupa' Lolita Pue' to napohowa' nabi Yeremia owi, to mpo'uli' hewa toi:
17 Naatu abisa dinab orot Jeremiah eo kikirum i na yabin matar.
18 "Hi ngata Rama uma mowo pogeo' pai' potantangi'. Rahel mpotantangii' ana' -ana' -na. Uma-i ma'ala tanta'ua, apa' uma-rapa ria."
18 “Ramah bar meraramaim yuwen atubob gagamin maiyow re’er hinowar,
19 Bula-ra Yusuf, Maria pai' Yesus hi Mesir, Magau' Herodes mate. Oti toe, mehupa' wo'o-imi mala'eka Pue' hi Yusuf hi rala ompo' -na.
19 Herod momorob ufunamaim, Joseph Egypt ma’ama Regah ana tounamatar Joseph ana mimumaim tit iu,
20 Na'uli' mala'eka toei: "Tauna to doko' mpopatehi Ana' tetui, mate-imi. Wae-pi, memata-moko, keni-imi Ana' tetui ntali tina-na, nculii' -mokoi hilou hi tana' Israel."
20 “Kumisir kek hinah hairi kubuwih kwamatabir maiye kwan au Israel, anayabin sabuw iyab kek asabuninamih hi’o i himoroboka.”
21 Memata mpu'u-imi Yusuf mpokeni Ana' toei hante Maria, nculii' hi tana' to Israel.
21 Basit Joseph matan nuw misir, Jesu hinah hairi buwih himatabir maiye hina Israel hitit.
22 Tapi' na'epe Yusuf, Arkelaus ana' Herodes mposampei tuama-na jadi' magau' hi tana' Yudea. Toe pai' me'eka' -i hilou hi ria. Ngkai ree, ria wo'o-mi petudui' Pue' to nahilo Yusuf hi rala ompo' -na. Toe pai' hilou-ramo hi tana' Galilea,
22 Baise Arselaus tamah Herod ana efan bai, Judea wanawanan ma bi’aiwob Joseph ana tur nowar, naatu imaim na ma’amih bir. Mimumaim auman God imatanuw, imih i au Galilee na’at na,
23 pai' mo'oha' -ra hi ngata to rahanga' Nazaret. Ngkai toe wo'o-mi, madupa' -mi lolita nabi owi to mpolowa Ana' toei, to mpo'uli': Hi'a mpai' rakahangai' to Nazaret.
23 bar merar ta wabin Nazareth imaim bar wowab ma, saise abisa dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hi’o hikikirum i na yabin matar, “Jesu isan boro hinao i Nazareth matuwan”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.