Marcos 2

Uma NT (UMA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ba hangkuja kahae-na ngkai toe, Yesus nculii' hilou hi ngata Kapernaum. Motolele-mi karia-na Yesus hi rala tomi,
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jesu matabir maiye na ana bar Capernaum titit ana veya, ana tur tasasar tit etei hinowar.
2 toe pai' wori' tauna himuhu doko' mpohilo-i. Kahimuhu-ra toe, alaa-na bihi' -mi hi rala tomi, rata-rata hi wobo' bihi' tauna. Naparata-raka Lolita Alata'ala.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay bar awan karatan tit in etawan awan auman bai daririr iwa’an. Naatu i busuruf binan hima hinowar.
3 Bula-na mololita tohe'e, tumai opo' tauna mpokowa' doo-ra to pungku.
3 Nati ana maramaim orot kwafe’en turan an uman murubin hi’abar Jesu isan hina.
4 Uma ria ohea-ra mpomohui' Yesus apa' bihi' rahi tauna. Toe pai' ngkahe' tuka' -ramo hilou hi lolo tomi, ratangka' ata' to hintoto Yesus, pai' ra'ulu doo-ra ntali ali' -na hilou hi rala tomi.
4 Baise rou’ay gagamin orot bain run isan men karam, imih orot hibai hiyen Jesu batabat tafanamaim faifiy wan hitarayouw. Naatu orot ana emo’em auman murabamaim hiruru ra’iy.
5 Nahilo Yesus kabohe pepangala' -ra toe, na'uli' -mi hi topungku toei: "Ana' -ku, te'ampungi-mi jeko' -nu."
5 Naatu Jesu hai baitumatum i’itin ana maramaim orot an uman murubin isan eo, “Natu a bowabow kakafih anotanotawiyen.”
6 Ria wo'o-ra-rawo ba hangkuja dua guru agama Yahudi to mohura hi rala tomi toe. Kedi' nono-ra mpo'epe lolita-na Yesus toe, ra'uli' hi rala nono-ra:
6 Nati’imaim Ofafar bai’obaiyenayah afa hima’am hai notamaim hibabatiyih hio,
7 "Daho' rahi-i-hana tauna toei mololita hewa tetu! Ha na'uli' -hana hibalia tuwu' -na hante tuwu' -na Alata'ala? Uma ria ntani' -na to ma'ala mpo'ampungi jeko', hadua Alata'ala-wadi."
7 “Orot aisim iti na’atube eo’o? Iti i baigigimen tur, God akisinamo bowabow kakafih enotanotawiyen, men yait ta.”
8 Ntaa' na'inca moto-di Yesus napa to hi pekiri-rae. Toe pai' na'uli' -raka: "Napa-di pai' hewa tetu pekiri-nie?
8 Abisa isan hinotanot Jesu mar ta’imon so’ob, naatu eo, “Aisim nati na’atube kwanotanot?
9 — ausente —
9 Menatan i hamehamen? Orot an uman murubin ana abowabow kakafih notawiyen isan ana’o i hamehamen? Ai, anau ana ir nanu nab nanan i hamehamen?
10 Aku' Ana' Manusia', ria mpu'u kuasa-ku hi dunia' mpo'ampungi jeko'. Tapi' ane ku'uli' -ki topungku toei: `Te'ampungi-mi jeko' -nu,' uma ni'incai ba te'ampungi mpu'u-di jeko' -na ba uma-di. Aga ane ku'uli': `Memata-moko, lulu-mi ali' -nu pai' momako' -moko,' nihilo mpai' kadupa' -na ba ka'uma-na. Jadi', kupopohiloi-koi karia-na kuasa-ku mpo'ampungi jeko'." Ngkai ree, kamewili' -nami hi topungku toei,
10 Baise ani’obaiyi kwanaso’ob, Orot Natun iti tafaramamaim ana fair i ema’ama bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo,
11 na'uli' -ki: "Memata-moko, lulu-mi ali' -nu, pai' -ko nculii' -mi!"
11 “Ayu au’uwi, kumisir a ir kunu kubai au bar kwen!”
12 Pemata-na mpu'u-mi topungku toei, nalulu ali' -na, pai' -i momako' hilou rasabii' tauna to wori'. Karahilo-na tauna to wori' napa to jadi' toe, konce omea-ramo, pai' -ra mpo'une' Alata'ala, ra'uli': "Ko'ia ria tahiloi hewa to jadi' tohe'i!"
12 Inu’in misir, ana ir tensamur bai nu nah yan foun hibat hi’itin remor tit in, nati’imaim sabuw etei hifofofor men kafaita naatu God hibora’ara’ah hio, “Aki sawar iti na’atube men a’itin!”
13 Oti toe, hilou wo'o-imi Yesus hi wiwi' rano. Wori' lia tauna morumpu, pai' natudui' -ra.
13 Jesu matabir na Galilee harew kukuf rewanamaim tit, rou’ay gagamin isan hina naatu i busuruf i’obaibiyih.
14 Bula-na momako', mpohilo-i hadua topesingara' paja' to rahanga' Lewi ana' -na Alfeus, bula-na mohura hi kantoro' -na. Na'uli' Yesus mpo'uli' -ki: "Tuku' -ama!" Kamokore-nami Lewi kaliliu mpotuku' -i.
14 Nati’imaim remor inan kabay o’onayan Levi, Alpheus natun ana bowabow efanamaim ma’am itin isan eo, “Ayu kwi’ufnunu.” Levi misir Jesu i’ufunun hairi hin.
15 Oti toe, Yesus pai' ana'guru-na ngkoni' hi tomi Lewi, pai' wori' wo'o-ra topesingara' paja' pai' tau ntani' -na to ra'uli' ntodea dada'a kehi-ra tumai ngkoni' dohe-ra, apa' wori' -ra to mpotuku' Yesus.
15 Nati ufunamaim Jesu Levi ana bar wanawanan kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow Jesu hi’ufunun bairi hinan ana bai’ufununayah bairi himare bay hi’aa, naatu sabuw kakafih afa moumurih maiyow auman hibi’ufunun.
16 Ria wo'o hi ree ba hangkuja dua guru agama to mpotuku' tudui' Parisi. Kampohilo-ra Yesus ngkoni' dohe tauna to dada'a kehi-ra toe, ra'uli' -mi mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Napa pai' guru-ni ngkoni' hangkaa-ngkania hante topesingara' paja' pai' tauna topojeko' -e!"
16 Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ayamaim hima’ama hi’itin hina ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim sabuw nati na’atube bairi te’aa?”
17 Yesus mpo'epe lolita-ra toe, toe pai' napololitai-ra hante lolita rapa' toi, na'uli': "Tauna to uma peda', uma mingki' rapokulii'. Tauna to peda' -wadi-hawo to paraluu rapokulii'. Uma-a tumai mpokio' tauna to monoa' ingku-ra. Katumai-ku toi-le, mpokio' topojeko' -a-kuna bona medea-ra ngkai jeko' -ra."
17 Jesu nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih adanafur orot boro hinakok. Ayu men sabuw gewasih isah anamih, baise kakafih isah.”
18 Rala-na hangkani, topetuku' Yohanes Topeniu' pai' to Parisi bula-ra mopuasa'. Ria-mi tauna rata hi Yesus mpekune' -i: "Topetuku' -na Yohanes Topeniu' mopuasa', wae wo'o topetuku' to Parisi, mopuasa' wo'o-ra. Hiaa' topetuku' -nu Iko, napa pai' uma-ra mopuasa'?"
18 Veya ta John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee bairi hiyoyohar isan, sabuw afa hina Jesu biyan hitit hibatiy, “Aisim John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee hai bai’ufununayah bairi teyoyohar baise o a bai’ufununayah i en?”
19 Yesus mpotompoi' -ra hante lolita rapa' toi, na'uli' -raka: "Ane tauna hi posusaa' poncamokoa, ha mopuasa' -ra-rana bula-ra mpo'ema' topemua'? Uma-hawo. Bula-na ria-pidi topemua' dohe-ra, uma-ra mopuasa'.
19 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot sabuw tabin ana yasisir isan nanawan hinanan boro amurumurubih hinamatabir? Aiyab! Tabin boubun isan nanawan sabuw nati’imaim boro men hinayoharamih.
20 Tapi' rata mpai' tempo-na, topemua' ra'ala' ngkai laintongo' -ra. Nto'u toe-damo, pai' lako' mopuasa' -rada."
20 Baise veya enan tabin boubun boro biyahimaim hinabosair imaibo hinayohar.
21 Oti toe Yesus mpo'uli' lolita rapa' to ronyala-pi, na'uli': "Uma ria haduaa tauna to mpotelepei baju to hae hante pontaia' to bo'u. Apa' pontaia' to bo'u mongkuru' mpai', duu' -na mpoheu' baju to hae toe, alaa-na kaboo-bohea lau-mi heu' -na.
21 Na’atube faifuw boubun reban men karam hinab faifuw atamanin hinafitimih, anayabin faifuw boubun nakaro’om faifuw atamanin boro natakweb mahar nara’at.
22 Wae wo'o uma ria tauna to mpotua anggur to bo'u hi rala pontu'ua to hae. Apa' ane dede' -ipi mpai', mopengka lau-mi pontu'ua to hae toe, alaa-na mobowo lau-mi anggur, pai' mpadaa' -mi pontu'ua-na. Jadi', anggur to bo'u kana ra'ihii' hi pontu'ua to bo'u wo'o-hawo."
22 Na’atube men yait ta wine boubun bai, wine ana koukufet atamaninamaim ririmih, anayabin wine boubun nagadid nayen koukufet boro nataseb, naatu wine, koukufet hairi boro hai yabih en hinamatar. Imih wine boubun i boro koukufet boubunamaim hinarir saise hairi boro gewasih hinabat.”
23 Hangkani hi eo pepuea', Yesus pai' ana'guru-na ntara rala bonea. Bula-ra mpotara bonea toe, ana'guru-na mpotepo' wua' gandum pai' raru'a.
23 Baiyarir ana veya Jesu ana bai’ufununayah bairi sanabey wanawanan hiremor hinan naatu hibusuruf sanabey hirut,
24 To Parisi to hi ree mpo'uli' -ki Yesus: "Napa-di-rana pai' ana'guru-nu mpotiboki atura agama-tae? Mobago-ra-rana hi eo pepuea'."
24 Pharisee Jesu hi’u, “Kwi’itin aisim it ata Baiyarir ana ofafar o abai’ufununayah te’a’astu’ub?”
25 — ausente —
25 Jesu iyafutih eo, “David ana orot bairi aa himomorob ana veya abisa sisinaf kwaiyab kwa’itin? Ana orot bairi aa himomorob ana veya
26 Na'uli' Yesus: "Ha uma ria nibasa napa to nababehi Magau' Daud owi nto'u Abyatar jadi' Imam Bohe-e? Nto'u-na Daud hante ema' -na mo'oro' pai' uma ria anu rakoni', mesua' -imi hi rala tomi pepuea', pai' -i mpokoni' roti to rapopepue' hi Alata'ala, pai' nabagi wo'o-raka doo-na. Ntuku' ada agama-ta, imam-wadi-hana to ma'ala mpokoni' roti toe. Aga nau' wae, gau' -na Daud toe uma-hawo naposala'."
26 in God ana bar wanawanan run naatu faraw kakafiyin bai eaan. Iti mamatar i Abiathar Firis Gagamin ma’am ana veya. It ata ofafar eo i firis akisihimo iti rafiy hinaa, baise David eaan naatu ana orot turin itih hi’aa.”
27 Ngkai ree, na'uli' wo'o-mi Yesus: "Alata'ala mpobabehi eo pepuea' bona mpotulungi manusia'. Bela manusia' to rababehi bona napari'une' ada eo pepuea'.
27 Naatu Jesu ana tur yomanin baisawarin isan iti na’atube eo, “Baiyarir i orot ana gewasin isan matar, baise orot i men Baiyarir isan ni’akiramih.
28 Jadi', Aku' Ana' Manusia', ria kuasa-ku mpo'uli' napa to ma'ala rababehi hi eo pepuea'."
28 Imih Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.