Lucas 13
Uma NT (UMA) vs AAI
1 Nto'u toe wo'o-hawo, ria tauna mpololitai Yesus, mpololita ba hangkuja dua to Galilea to rapatehi ntuku' hawa' Pilatus bula-ra mpotonu pepue' -ra hi Pue' Ala.
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Mpotompoi' lolita toe, na'uli' -mi Yesus: "Ba ni'uli' -koina wae, pai' hewa toe rahi kamate-ra to Galilea toera, apa' meliu jeko' -ra ngkai hawe'ea to Galilea to ntani' -na?
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Uma-e' waetu! Ku'uli' -kokoi: ane uma-koi medea ngkai jeko' -ni, bate rahuku' wo'o-koiwo mpai' omea.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Wae wo'o to hampulu' walu to mate nadungkahi tomi to molangko hi Siloam. Apa' oo-raka kamate-rae, meka' ba lue' ni'uli' melabi-rana sala' -ra ngkai hawe'ea to Yerusalem?
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Uma-e' waetu! Ku'uli' -kokoi: ane uma-koi medea ngkai jeko' -ni, bate rahuku' wo'o-koiwo mpai' omea."
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Oti toe, Yesus mpo'uli' -raka lolita rapa' toi. Na'uli': "Ria hadua tauna to mpohu'a kaju ara hi pampa-na. Hangkani hilou-imi mpongoa' -ngoa' ba ria wua' -na. Ntaa' uma-di ria hamehaa' -e.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Toe pai' na'uli' mpo'uli' -ki tompodoo pampa-na: `Hilo, tolu mpae-mi ntora tumai-a mpehiloi kaju toei ba ria wua' -na, uma oa' ria. Toki lau-mi! Napa kalaua-na tuwu' hi rehe'i mpe'oti mara rudu' tana'.'
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 "Na'uli' tompodoo pampa toei: `Pelele' -mi ulu tuwu' hampae toi-pi Maradika. Kukawahi-damo, pai' kutaui' tana' to morudu' ngkai mali-na.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Meka' ba lue' mowua' -i-hawo mpai' mpae boko'. Ane uma oa' -i mowua', tatoki-imi.'"
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Hangkani, Yesus metudui' hi tomi posampayaa nto'u Eo Sabat, eo pepuea' -ra to Yahudi.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Hi ree, ria hadua tobine, hampulu' walu mpae-imi peda', apa' napesuai' seta-i. Tobine toei bungku', uma nakulei' mokore monoa'.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Kanahilo-na Yesus tobine toei, nakio' -i pai' na'uli' -ki: "Ina', mo'uri' -moko, uma-pi ria haki' to mpohoo' -ko."
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Oti toe najama tobine toei, kaliliu mokore monoa' -imi, pai' -i mpo'une' Alata'ala.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Ngkai ree, kamoroe-nami pangkeni tomi posampayaa toei, apa' Yesus mpaka'uri' tauna hi Eo Sabat. Toe pai' na'uli' mpo'uli' -raka tauna to wori': "Ono eo, eo pobagoa-ta. Hi eo toe, ma'ala-koi tumai mpopepaka'uri', neo' hi Eo Sabat!"
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Na'uli' Pue' Yesus: "He koi' to lompe' hi mali-na-wadi! Hi Eo Sabat, hema-ta to uma mpobahaka japi ba jara' -ta, takeni hilou hi mali gimpu pai' tapoponginu?
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Hiaa' hi rehe'i, ria hadua tobine muli Abraham, hampulu' walu mpae-imi nahoo' Magau' Anudaa'. Ha uma-hana ma'ala tabahaka-i ngkai pohoo' -na hi Eo Sabat?"
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Lolita-na Yesus tohe'e mpo'eai' bali' -na. Tapi' ane ntodea, goe' -ra-rana mpohilo hawe'ea anu mekoncehi to nababehi.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Ngkai ree, na'uli' Yesus: "Ane Alata'ala jadi' Magau' hi dunia', beiwa kajadi' -na? Kajadi' -nale, hewa lolita rapa' tohe'i:
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Ria hadua tauna ngala' unto' hawi, lou nahawu' hi pampa-na. Unto' toe tuwu' kaboo-bohea, duu' -na jadi' hangkaju kaju, pai' danci mpobabehi peta-ra hi ra'a-na."
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Oti toe, na'uli' wo'o-mi: "Ane Alata'ala jadi' Magau' hi dunia', kajadi' -na hewa lolita rapa' tohe'i:
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Hadua tobine mpo'ala' ragi hangkedi', nagalo hante lunu to wori'. Mahae-hae, woke' -mi omea."
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Rala pomakoa' -na hilou hi Yerusalem, Yesus mpotara ngata to bohe pai' ngata to kedi', mpotudui' tauna.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Ria hadua tauna mpekune' -i: "Pue', ba hangkedi' -wadi tauna to mporata katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-nae?" Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka ntodea:
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 "Mporata katuwua' to lompe' -le, ma'ala rarapai' -ki tauna to mesua' ntara hi wobo' to jopi'. Pari-pari-koi mesua' ntara wobo' to jopi' toe. Apa' wori' -hana mpai' to mpali' ohea-ra mesua', aga uma-rapa ma'ala mesua'.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Apa' rata mpai' tempo-na, mokore-imi pue' tomi toe hilou mpo'unca wobo'. Ane rapa' -na mokore hi mali-na-pidi-koi nto'u toe, mpopebea wobo' -koi, ni'uli': `Pue', bea-kaka-kaiwo!' "Natompoi' -koi mpai': `Uma-koi ku'incai, ba to ngkaiapa-koi.'
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 "Ni'uli' -ki: `Ei'! Ngkoni' pai' nginu-madakaie dohe-nue Pue'! Ria-moko metudui' hi rala ngata-kai!'
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 "Na'uli' -kokoi mpai': `Uma-koi ku'incai ba to ngkaiapa-koi. Palai-koi ngkai rei, koi' paka' to mo'ingku dada'a.'
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 "Nto'u toe mpai', geo' pai' ntodohaka-mokoi, apa' nihilo Abraham, Ishak pai' Yakub hante hawe'ea nabi, mohura goe' -goe' -ra hi rala Kamagaua' Alata'ala, hiaa' koi' ra'uncahi hi mali-na.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Wori' wo'o mpai' tauna to bela-ra to Yahudi to jadi' ntodea Alata'ala hi rala Kamagaua' -na. Tumai-ra ngkai tono' mata'eo pai' ngkai kasoloa pai' ngkai humalili' dunia', mohura goe' -goe' omea-ra mpai' mpokaralai posusaa' hi rala Kamagaua' Alata'ala.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Ka'omea-na mpai', wori' tauna to kedi' tuwu' -ra tempo toi jadi' bohe tuwu' -ra hi eo mpeno. Pai' wori' tauna to bohe tuwu' -ra tempo toi jadi' kedi' tuwu' -ra hi eo mpeno."
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Nto'u toe wo'o, ria ba hangkuja dua to Parisi rata hi Yesus pai' mpo'uli' -ki: "Malai-moko ngkai rei, apa' Magau' Herodes doko' mpopatehi-ko."
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Koi', uli' -ki tope'akalai tetui hewa tohe'i: Eo toe lau pai' mepulo, mobago-a-pidi, mpopalai seta pai' mpaka'uri' topeda'. Pai' hi eo katolu-na, kupohudu-mi pobago-ku.
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Aga eo toe mpai' lau, mepulo pai' romengi mpai', bate kana kaliliu-ama mpotoa' Yerusalem. Apa' uma-hawo masipato' hadua nabi rapatehi hi ngata ntani' -na, kana hi ngata Yerusalem.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 "Ee to Yerusalem! to Yerusalem! Nipatehi-ra-koina nabi-nabi, pai' nipana' watu-ra-koina tauna to nasuro-kokoi Alata'ala. Wori' ngkani-mi kupehuka' ngkupui-koi, hewa hama'a manu' tina mpo'urui ana' -na hi une' pani' -na, aga uma-koi dota.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Jadi', bona ni'inca: Tomi pepuea' -ni napalahii-kokoi mpai' Pue' Ala. Mpu'u ku'uli' -kokoi, uma-apa nihiloi, duu' -na rata tempo-na ni'uli': `Une' -imi to rata mpokeni hanga' Pue' Ala!'"
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.