Atos 2
Uma NT (UMA) vs AAI
1 Rata mpu'u-mi eo bohe to Yahudi to rahanga' Eo Pentakosta, hawe'ea topetuku' Yesus morumpu mopahantuda.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Muu-mule' ra'epe to moni ngkai langi', hewa pewui ngolu' to bohe. Moni tohe'e ka'epea hobo' hi rala tomi porumpua-ra.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Pai' rahilo-rawo anu to hewa apu to molence mpojila', ngkenele pai' dungku hi butu-butu dua-ra.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Ngkai ree, nakuasai omea-ramo Inoha' Tomoroli', pai' ntepu'u-ramo mololita hante basa-basa to ko'ia ra'incai, ntuku' to napopolibu' -raka Inoha' Tomoroli'.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Nto'u toe wo'o-hawo, ria hi Yerusalem wori' to Yahudi ngkai ngata humalili' dunia'. Tauna tohe'era paka' to mengkoru hi Pue' Ala.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Kampo'epe-ra moni to hewa ngolu' we'i, mo'iko-ramo tumai morumpu. Ingu' -ra, apa' hore-hore mpo'epe basa-ra moto to rapake' suro Pue' Yesus toera.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Uma mowo kakonce-ra, ra'uli': "Napa-koiwo to jadi' tohe'i-e? Bo paka' to Galilea moto-ra to mololita toera.
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 Hiaa' napa-di pai' ta'epe-ra mololita hi rala basa-ta moto?
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Kita' toi, wori' nyala basa-ta. Ria-ta ngkai tana' Partia, Media, Elam, ngkai Mesopotamia, Yudea pai' Kapadokia. Ria-ta to ngkai tana' Pontus pai' Asia,
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 ngkai Frigia pai' Pamfilia, ngkai Mesir pai' ngkai tana' Libia to mohu' ngata Kirene. Ria-ta to rata ngkai ngata Roma.
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Hantongo' -ta to Yahudi, pai' ria wo'o tau ntani' -na to mesua' -mi hi agama Yahudi. Ria to tumai ngkai tana' Kreta pai' tana' Arab. Hawe'ea-ta himpau mpo'epe-ra mololita hi rala basa-ta moto, mpololita kajadia' bohe to nababehi Alata'ala."
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Konce pai' ingu' omea-ramo, pai' momepekune' -ra hadua pai' hadua, ra'uli': "Napa mpu'u-koiwo batua-na to hewa toi-e?"
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Aga ria wo'o-ra hantongo' to mepopo'ore', ra'uli': "Malangu-ra-hanale!"
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Ngkai ree, mokore-imi Petrus hante doo-na to hampulu' hadua, pai' -i mpololitai tauna to wori'. Mololita-i napesukui, na'uli': "Ompi' -ompi' to Yahudi, pai' koi' omea to mo'oha' hi Yerusalem! Pe'epei lompe' -koi, apa' napa to majadi' tohe'i kupakanoto-kokoi.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Kai' tohe'i-e, uma-kai malangu hewa to ni'uli', apa' ko'ia-hawo tempo ponginua. Lako' jaa sio mepulo.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 To jadi' tohe'i-e, kadupa' -na to nalowa ami' -mi Pue' Ala owi hante wiwi nabi Yoel, hewa toi moni-na:
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 Na'uli' Alata'ala: `Nto'u kahudua dunia' mpai', Aku' mpewai' Inoha' -ku hi manusia' omea. Ana' -ni tomane pai' ana' -ni tobine mpohowa' mpai' lolita-ku. Kabilasa-ni mpohilo pangila to kupopohiloi-raka. Totu'a-ni mo'ompo' napa to kupopo'ompoi' -raka.
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Rata-rata hi batua-ku, tomane ba tobine, kuwai' -ra Inoha' -ku hi eo toe mpai', pai' -ra mpohowa' lolita-ku.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Kupopohiloi-koi anu mekoncehi hi langi', pai' tanda mekoncehi hi wongko dunia' wo'o. Ria mpai' raa' pai' apu pai' rangahu to bue'.
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Mobengi mpai' eo, wula molei hewa raa', kako'ia-na rata Eo Pue', eo to bohe pai' to mobaraka' lia.
20 Veya matan boro nagugum
21 Nto'u toe mpai', hema-hema to mekakae hi Pue' bate rahore ngkai huku' jeko' -ra.'"
21 Orot yait
22 Oti toe, na'umpui' Petrus lolita-na, na'uli': "Ompi' -ompi' -ku to Israel! Pe'epei to ku'uli' -kokoi tohe'i. Yesus to Nazaret, Hi'a-mi to napelihi pai' napakatantu Alata'ala jadi' Magau' Topetolo'. Alata'ala mpopo'incai-koi Kayesus-na Magau' Topetolo', apa' nawai' -i kuasa mpobabehi wori' tanda mekoncehi pai' anu mobaraka' pai' kajadia' bohe. Nihilo moto-mi hawe'ea toe ompi', pai' ni'inca kamakono-na.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Yesus toe ratonu hi koi', pai' -i nipatehi, nitonu hi tauna to dada'a bona raparika'. Ntaa' to jadi' toe, bate ntuku' hawa' to napakatantu ami' -mi Alata'ala, apa' na'inca ami' napa to kana majadi'.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Koi' mpopatehi Yesus, aga Alata'ala mpotuwu' nculii' -i, nabahaka-i ngkai kuasa kamatea, apa' bate uma-i ma'ala mate oa'.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Apa' wae to na'uli' Magau' Daud owi mpolowa Yesus, hewa tohe'i: `Kuhilo, bate Pue' oa' to mpodoo-a. Uma kupoka'eka' ba apa-apa, apa' Pue' to mpotulungi-a.
25 David nati orot isan eo,
26 Toe pai' goe' lia nono-ku, pai' ntora ku'une' -ko Pue'. Rodo moto-a mpopea-ko.
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Apa' uma nupelele' kao' -ku tida hi po'ohaa' tomate, woto-ku uma nupelele' hi rala daeo' duu' -na pope, apa' Aku' batua-nu to nupelihi.
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Nutudo' -maka ohea mporata katuwua' to lompe'. Hono' lia mpai' kagoea' -ku, ane ria-apa mpai' dohe-nu.'"
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Ngkai ree, na'uli' wo'o-mi Petrus: "Ompi' -ompi' -ku, ma'ala ta'uli' hante kanoto-noto-na, bela woto-na moto to natoa' lolita Daud toe we'i. Apa' tuama-ta Daud, mate moto-i-hawo pai' -i ratana. Daeo' -na ria hi ngata-ta duu' tempo toi.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 — ausente —
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Daud hadua nabi, pai' na'inca ami' napa to nababehi Alata'ala hi eo mpeno. Alata'ala mpobabehi janci-na hi Daud hante mosumpa, na'uli': hadua mpai' ngkai muli Daud na'ongko' jadi' magau' hewa Daud moto. Jadi', toe pai' Daud mpolowa ami' -mi katuwu' -na nculii' Magau' Topetolo', na'uli': uma-i rapelele' hi po'ohaa' tomate, pai' woto-na uma rapelele' hi rala daeo' duu' -na pope.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 "Yesus toe-mile to natoa' lolita Daud-e we'i. Apa' Hi'a-mi to napotuwu' nculii' Alata'ala-e. Kai' toi-mi to jadi' sabi' -na.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Alata'ala to Tuama mpo'ongko' -imi, napopohura-i hi huraa karabilaa' hi mali ngka'ana-na, pai' nawai' -imi Inoha' Tomoroli'. Ngkai ree, Yesus mpohubui Inoha' Tomoroli' tumai hi kai', ntuku' janci-na Alata'ala. Jadi', napa to nihilo pai' to ni'epe-mi toe we'i lau, majadi' sabana kuasa Inoha' Tomoroli'.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 "Ompi' -ompi', bela-hawo Daud to ngkahe' hilou hi suruga. Tapi' ria lolita-na Daud to mpolowa kangkahe' -na Yesus hilou hi suruga, hewa toi moni-na: Pue' Ala mpo'uli' -ki Pue' -ku: `Mohura-moko hi mali ngka'ana-ku,
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 duu' -na kupopengkoru hawe'ea bali' -nu hi Iko.'
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Jadi', toe pai' hawe'ea to Israel kana mpo'inca mpu'u-mpu'u: Yesus to niparika' -e, Hi'a toe-mi to napelihi Alata'ala jadi' Pue' pai' Magau' Topetolo'."
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Kara'epe-na ntodea lolita Petrus toe, soho' -mi nono-ra, pai' mepekune' -ra hi Petrus pai' hi suro Pue' Yesus ntani' -na, ra'uli': "Ane wae, napa-mi-kaiwo to kana kibabehi?"
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Na'uli' Petrus: "Medea-mokoi ngkai jeko' -ni, pai' -koi raniu' butu-butu dua-ni jadi' topetuku' Yesus Kristus. Ngkai ree mpai', Alata'ala mpo'ampungi jeko' -ni, pai' nawai' -koi Inoha' Tomoroli'.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Apa' Alata'ala mojanci kanawai' -nata Inoha' Tomoroli', pai' hi muli-muli-ta, duu' rata hi tauna to molaa. Pojanci Alata'ala toe, bate bagia hawe'ea tauna to nakio' Pue' -ta Pue' Ala jadi' topetuku' -na."
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Wori' nyala-pi lolita-na Petrus hi ntodea, naparesai' -ra pai' napopo'ingai' -ra, na'uli': "Medea-mokoi! Neo' -pi nituku' tauna to dada'a to tuwu' tempo toi, bona neo' -koi narata pehuku' Alata'ala to mporumpa' -ra mpai'!"
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Wori' -mi tauna to mpopangala' lolita Petrus, pai' -ra raniu' jadi' topetuku' Yesus. Hi eo toe, kawori' tauna to mepangala' hi Yesus, tetampai-mi kira-kira tolu ncobu.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Topetuku' Yesus to bo'u toera ntora mpopetudui' hi suro Pue' Yesus, pai' tida-ra morumpu hangkaa-ngkania. Ngkoni' -ra hangkaa-ngkania, mpopihe-pihe roti mpokiwoi kamate-na Pue' Yesus, pai' mosampaya wo'o-ra hangkaa-ngkania.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Wori' anu mobaraka' pai' tanda mekoncehi to rababehi suro Pue' Yesus. Toe pai' me'eka' lia-ramo ntodea.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Hintuwu' -ramo hawe'ea topepangala' hi Yesus. Rewa-ra raporewa hangkaa-ngkania.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Ria-ra to mpobalu' ihi' tomi-ra, pai' doi oli-na rabagi-bagi hi doo-ra to nakakurai'.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Butu eo-na morumpu-ra hi Tomi Alata'ala. Mpopihe-pihe-ra roti mpokiwoi kamate-na Pue' Yesus, pai' ngkoni' -ra hangkaa-ngkania hi rala tomi-ra hante goe' pai' karoli' -roli' nono-ra.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Ntora mpo'une' -ra Alata'ala, pai' hawe'ea ntodea mpokagoe' -ra. Butu eo-na Pue' mpodonihii kawori' -ra; batua-na, butu eo-na kawoo-woria' tauna to mepangala' hi Pue' Yesus duu' -na tehore ngkai huku' jeko' -ra.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.