Tiago 1

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs BKJ

Sair da comparação
1 Na Jemisi, Pulu Yemo kinie Aili Yesusi Kirasitolonga* kongono tenjili kendemande ye te, nane i pepámo topo, ⸤Isirele yambo⸥ talape rureponga yambo** bulu balu ningu kowa puku ⸤kolea Judia disiriki ulsukundu⸥ kolea lupe lupemanga molemele yamboma topo sikiru. Ene manda molemeleye?
1 Tiago, um servo de Deus, e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos que estão dispersas no exterior, saudações.
2 Nanga angokeme, ‘ ‘Ene ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu* kapola pembane manie pumbene.’ nimbe manda manjilimo umbunimene enenga konopuma tepa tondolo mundunjilimo.’ ningu pilimele kene ene topa manie mundumbe temba umbuni lupe lupema ene molemelena wendo ombá kinie ‘Papu wendo okomo.’ ningu konopu siengi.
2 Meus irmãos, considerem tudo isso como alegria quando caírem em diversas tentações;
3 — ausente —
3 sabendo disto, que a prova da vossa fé opera a paciência.
4 Ene molko konjiku, kamu umbu konopu pepili Pulu Yemonga yambo yuma molko,* Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu peanga te enenga konopuna molo naa topili molangi kene alieli tondolo munduku umbunime meangi; konopu tondolo mundunjili uluma ene kinie tondolo mundupe pepili.
4 Que a paciência, no entanto, realize a sua obra perfeita, para que sejais perfeitos e completos, sem vos faltar coisa alguma.
5 Yambo te pilipe konginjili naa pemu liemo Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie “Pilipe konginjili te si.” nimbé kinie melema mawa telemele kinie iri naa topa mele aisili toyo topa silimo Pulu Yemone sike simbe.
5 Se algum de vós tem falta de sabedoria, peça-a a Deus, que a todos os homens dá liberalmente, e sem acepção, e lhes será concedida.
6 Nakolo kanu yambomo ‘Mawa tembo mele sike simbe.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie mawa tepili. Konopu talo tepa kimbu silimo yambomo, poporomene unju mumu memba andolemo mele,* yunge konopumu aku telemo kene ‘Simbene naa simbene. Lipe taponjimbene naa taponjimbene.’ nimbe konopu talo tepa naa kimbu sipelie ⸤melema mawa tepili⸥.
6 Mas peça-a com fé, não hesitando; porque o que hesita é como a onda do mar, que é levada pelo vento, e lançada de uma para outra parte.
7 Yambo te aku sipe konopu talo tepa pelemo yambomo yu konopu talo tepa pelemomonga yunge konopumu bulu balu nimbe, mele telu mindi konopumu pilipe ulu te temba aulke te naa lemo kene ‘Ailimuni na melte simbe.’ nimbe naa pilipili.
7 Não pense tal homem que receberá alguma coisa do Senhor.
8 — ausente —
8 O homem indeciso é instável em todos os seus caminhos.
9 Ene ⸤Kirasinge yambomanga⸥ angenu te koropa pupili molopa imbi naa molemo yambomo ⸤Pulu Yemone⸥ yu kinie ulu peanga te tepa, ‘Imbi ola molopili.’ nimbé kene konopu sipili.
9 Deixe o irmão de baixa posição social se alegrar em que ele é exaltado.
10 Nakolo pillawa sindi te enge naa nimbe nondopa tanda lemo mele yamboma aku siku kamu naa molko nondoko kolemele kene pilipelie ⸤Kirasinge⸥ yambo kamakomo ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu imbi naa molopa we yambo mele molopili.’ nimbé kinie konopu sipili.*
10 Porém o rico, em seu abatimento; porque como a flor da erva ele passará.
11 Ena paa kondolemo kinie era melema topa konjilimo kinie pillawa sindi peanga tolemoma kolopa olé lepa manie pulimo.* Aku sipela yambo te mele aisili nosilimo yambomo kou limbe kongonomo tepa molopalie kolomba kanumu.**
11 Porque o sol nasce com um calor ardente, e a erva seca, e a sua flor cai, e a graça da aparência perece; assim também se desvanecerá o rico em seus caminhos.
12 Yambo te umbuni lupe lupema wendo olemo kinie aku umbunime memba tondolo mundupe molemo yambo akumu umbuni wendo olemomane yu topa manie naa mundulimomonga Pulu Yemone alieli konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu* simbe, akumu yunge mele kalolimu limbe kene umbuni lupe lupema wendo ombá kinie ‘Aku umbunime papu na kinie wendo okomo.’ nimbe konopu sipili. Kanu mele kalolimu koronga ou Pulu Yemone “Yu paa konopu monjingí yamboma aku sipu mele kalombo.” nimbe, nimbe panjirimu mele kalolimu.
12 Abençoado é o homem que resiste a tentação; porque, tendo sido posto à prova, receberá a coroa da vida, que o Senhor prometeu aos que o amam.
13 Ulu tene yambo te ‘Ulu pulu keri te tei.’ nimbe ulu te manda manjimbe kinie kanu yambomone ‘Pulu Yemone na ‘tepo kenjembo.’ nimbe kondi tokomo.’ ni naa nipili. Ulu pulu kerimuni Pulu Yemondo ‘Ulu pulu keri te tei.’ manda naa nimbé. Nimbé mele Pulu Yemone pilimbe aulke te paa naa pelemo.* Pulu Yemone yambo tendo ‘Ulu pulu keri te tei.’ paa manda naa nimbéla kene ⸤aku siku naa niengi⸥.
13 Que homem algum, ao ser tentado, diga: Por Deus sou tentado; porque Deus não pode ser tentado pelo mal, e a nenhum homem tenta.
14 Yamboma enenga konopumane aku ulu pulu kerime ‘teangi.’ nimbe kondi tolemo kinie enenga konopu keri akumane ‘Ulu pulu kerime teangi.’ nimbe kondi topa ene kundulimo.
14 Mas cada homem é tentado, quando atraído e seduzido pela sua própria concupiscência.
15 Kanu kinie ambo te ambolango monjipelie melemó mele konopumuni waka kolopalie ulu pulu keri te melemó. Kanu kinie ulu pulu kerimu akopa pora sipelie kololi ulu pulumu melemó.*
15 Depois, havendo a concupiscência concebido, gera o pecado; e o pecado, sendo consumado, gera a morte.
16 Nanga paa konopu monjilio angokeme, enenga konopuni ‘Sike nikiru.’ ningu kolo toko enenga konopuma liku kekelepa naa tonjeyo.
16 Não erreis, meus amados irmãos.
17 Mele peangama kinie ulu peangama kinie, aku sipe ulu paa peangama pali yando we naa limulú. Kanu melema mulu koleana wendo olemo. Muluna pa tenjili angilimoma tepa panjirimu Lapamone kanu mele paa peangama silimo. Muluna angilimo pa tenjilime omba pulimo kinie kolea tangopa sumbulu topa, unju kinie melemanga minime angilimo mele alowa malowa teko pulimele mele kanu Pulu Yemo aku sipe alowa malowa naa tepa, olio sumbulu tonjimbe mele te yu kinie paa naa pepa, konopu telumu mindi pepili molemo.
17 Toda a boa dádiva e todo o dom perfeito vêm do alto, e descem do Pai das luzes, em quem não há mudança, nem sombra de variação.
18 ⸤Kanu alowa malowa naa telemo yemone⸥ ‘Olio yunge ambolangoma molangi meambo.’ nimbelie* ‘Yunge temanemo, olio lipe taponjipe yamboma konde molonge tondolomo pelemo temane paa sikemone olio menjipili.’ nirimu.** Yuni olio ‘melema terindumanga pali kumbi lelko molangi.’ nimbe olio aku sipe merimu.
18 De sua própria vontade, gerou-nos pela palavra da verdade, para que fôssemos como primícias das suas criaturas.
19 Paa nanga angokeme, Yambo tene ungu te nimbé kinie ‘Mimi sipu piliemili.’ ningu komu tenjiku molko, ungu te nondoko pundu toko naa ningu, sumbi siku mumindili naa kolangi. Kanu ungumu yambomane pali paa mimi siku pilku konopuna panjengi! Pulu Yemone ‘yamboma sumbi siku molonge kinie papu.’ konopu lepa kanolemo mele yambomanga mumindili kololi ulu akumuni ‘Aku siku molangi.’ nimbe naa lipe taponjilimo kene nondoko mumindili naa kolangi.
19 Portanto, meus amados irmãos, todo o homem esteja pronto para ouvir, tardio em falar, tardio em irar-se.
20 — ausente —
20 Porque a ira do homem não opera a justiça de Deus.
21 Akumunge ⸤‘Ga pupili.’ ningu era telemele mele⸥ ulu kalaro mololime kinie ulu kerime kinie telemelema pali ‘Na kinie naa molopili.’ ningu munduku kelko, ⸤Pulu Yemone⸥ ungu ou enenga konopumanga panjinjirimu, aku ungumuni ene mini pali lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena manda wendo lipe Pulu Yemo kinie pea molko konjingí aulkena manda lipe monjimbe akumu taka lelko pilku liku molangi.
21 Portanto, rejeitando toda a imundície e superfluidade de malícia, recebei com mansidão a palavra em vós enxertada, a qual pode salvar as vossas almas.
22 ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumuni nilimo mele we komuni mindi naa piliengi! Pilkulie pilku liku tenge panjiku teangi. We komuni mindi pilkulie nilimo mele naa telemele liemo ene eneno kolo toko ‘Papu tepo molemolo.’ konopu lemele.
22 E sede cumpridores da palavra, e não ouvintes apenas, enganando-vos a vós mesmos.
23 ⸤‘Aku teangi.’ nikirumunge ungu pulu te i sipe mele:⸥ Yambo tene ungumu we komuni mindi pilipelie, nilimo mele pilipe lipe naa temu liemo yu yambo tene ulu te telemo mele yu aku sipe manda manjipe telemo. Yambo te yunge kumbikeremo kariyápana kanopalie, pe yunge minimu kanopa pora sipelie ⸤yu sumbi sipe molomba mele ulu te naa tepa⸥ anju pupe yu molemo mele tamburembu komu sipe naa pilimo, aku sipe mele yambo nikirumuni aku telemo.
23 Porque, se alguém é ouvinte da palavra, e não cumpridor, é semelhante ao homem que contempla o seu rosto natural em um espelho.
24 — ausente —
24 Porque ele contempla-se a si mesmo, e segue seu caminho, e logo se esquece que tipo de homem ele era.
25 Nakolo yambo tene, ulu pulu kerimene olio ambolopa ka kongono silimo aulkena ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimbe wendo linjilimo ungu mane peangamo kariyápa mele mimi sipe kanopa siye naa kolopa molopa, nilimo mele komu naa sipe pilipe lipe tepa molomu liemo kanu yambomone ulu telemomane yu tepa konjimbemonga yu molopa konjimbe.*
25 Porém, aquele que atenta para a lei perfeita da liberdade, e nela persevera, não sendo um ouvinte esquecido, mas realizador da obra, este homem será abençoado em seu feito.
26 Yambo tene ‘Na Pulu Yemonga ungumu paa pilipu lipu yu popo topo kapi nimbu konjipu molio.’ nimbe pilipe molemo nakolo yunge alimbelumu nokopa naa konjimu liemo yuni yuyu kolo topa konopuni mindi ‘Sike aku telio.’ nimbe pilipe, yunge konopumu lipe kekelepa tonjilimo. Yu ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu lipu, yu popo topo kapi nimbú ungu manema paa pilipu molio.’ nilimo ulu akumuni yu lipe taponjimbe uluri naa telemo.
26 Se algum homem entre vós parece ser religioso, e não refreia a sua língua, antes engana o seu próprio coração, a religião desse homem é vã.
27 Olione ‘Pulu Yemonga yamboma molopo yu popo topo kapi niemili.’ nimulú yambomane olionga Lapa Pulu Yemone ulu kake tepa kalaro naa molemo nimbe kanolemo uluma temolo mele i sipe: Anupili lapali kolemele ambolango kolumuluma kinie, ambo wayema kinie, mindili siku umbunime wendo opili molemelema ‘aku siku naa molangi.’ ningu nokoko, ‘Mana yambomane ulu pulu kerime telemele mele naa tenge. Kanu ulu pulu kerimene olio ulu te naa tepa, olio kalaro te naa monjipili.’ ningu molko konjilimele. ⸤Aku telemele yamboma olionga Lapa Pulu Yemone ‘yambo sumbi nilime molemele.’ nimbe kanolemo.⸥
27 A religião, pura e imaculada diante de Deus e Pai, é esta: Visitar os órfãos e as viúvas nas suas tribulações, e manter-se sem manchas do mundo

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.