Romanos 9

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Kirasinge yambo te moliona ungu sikemo nikiru. Kolo naa tokoro. Konopuni pilipulie, Mini Kake Telimuni nanga konopuna ‘Sike nikinu.’ nikimu pilkirula.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Nanga angokeme, anda kolepalimene na pea kalko liringi Isirele yambo* akuma, ⸤enene telemelemonga Pulu Yemone ene tepa kenjimbe, kolea kerine molko kenjiku mindi pungíne pilipulie niliomone,⸥ ‘Nanga konopuna paa kondo kolopo alieli kamele umbuni kolopo mindili paa nombo molio.’ ⸤akumu sike nikiru⸥. Akumunge ‘Wendo liembo.’ nimbu nane ‘Nanga Isirele yamboma lipu taponjembo.’ nimbu Pulu Yemone ‘Ene molko kenjingí aulkena naa pangi.’ nimbe na Pollo ‘Kirasi kinie pea molombolo aulke puliona naa pambo.’ nimbe pipi sipe, ‘Enenga kolo wangopo molopo kenjimbu aulkena pambo, ene nanga kolo wangoko molko konjingí aulkena pangi.’ nimbé aulke te lelkanje nane Pulu Yemondo “Aku siku ni.” nilke, nakolo aku sipe nimbé aulke te naa lemo.**
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 — ausente —
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Ou Pulu Yemone Isirele yamboma mako topa ‘nanga ambolangoma molangi.’ nimbe tepa lirimu ulumu kinie* Pulu Yemonga pa telimu kinie, ungu anju yando nimbe panjipe mi lerimu unguma kinie,** Mosisini ungu mane sirimu ungu manema kinie,*** Pulu Yemo popo toko kapi ningí aulkemo kinie, ‘Ene kinie i sipu i sipu tembo.’ nimbe panjirimu unguma kinie, ime pali enenga.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Pulu pulu anda kolepa ye ailime* Isirele yamboma enengala. Pulu Yemone ‘Ene molopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu** mana ye molombando anda kolepalimene yandopa kalko liringi yambo tene ye nomi Kirasimu yu merimuna yu enenga talapena suku molorumula.*** Yu melema pali nokopa molemo Pulu Yemo. Yu taki taki kapi nimbu siye naa kolopo imbi ambolopo ola linjemili. Aku sipe tepili.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 ⸤Anda kolepa⸥ Isirelene kalopa lirimu yambo nanga angenupili mare aisili Pulu Yemo bulu silimelemonga sike Isirele yamboma naa molemelemonga ⸤na ene kanopo kondo telemo nakolo⸥ aku sipu nikirumu ‘Pulu Yemone Isirele yamboma kinie “Tembo.” nimbe panjirimu ungumu kamu manie pumu.’ nimbu naa nikiru. ⸤Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjirimu ungu akumu Isirele yambo sikemanga ungumu⸥ akumunge yunge ungumu sike kamu manie naa pumu.* We pelemo.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 “Eporayamone kalopa lirimu yamboma pali* Pulu Yemonga ambolangoma molemele.” manda naa la nimulú. Ou Pulu Yemone Eporayamondo aku sipe nimbelie nimbendo:nirimu.
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Aku ungumunge pulumu i sipe: “Olio Eporayamone kalopa lirimumunge Pulu Yemonga ambolangoma molemolo.” manda naa ningí. Pulu Yemone Eporayamondo ‘Yamboma kinie tembo.’ nimbe panjirimu ungumu ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma mindi⸥ Pulu Yemone ‘Eporayamonga ambolangoma.’ nimbe kanolemo.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjirimu ungumu i sipe: “Wale ‘wendo ombá.’ nikirumu wendo ombá kinie kelepo yando ombó kinie ⸤nunge emena⸥ Serane kango te memba.” nirimu.*
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Akumu mindi molo. Ulu te peala i sipe: ⸤Eporayamonga malo Aisakenga menu⸥ Repekane merimu kangotolonga lapa telumu mindi, akumu olionga anda kolepa Aisake kanumu.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 Akumu sike nakolo olo pakilieme kangotolo ou naa meringi kinie, ou ulu keri peangama naa pilku teangili kepe Pulu Yemone Repekando nimbendo: “Komomone akiliomonga kongono kendemande tenjimbe.” nirimu. Pulu Yemone yuyu alieli pilipe ‘wendo opili.’ nimbe mako tolemo mele pilipelie aku nirimu. Kangotolone ulu teringili mele kanopa naa apurupe, yu yunge konopuni mindi pilipe mako topalie aku sipe nirimu.*
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Aku sipe Pulu Yemonga bokuna ungu te molemo, akumu i sipe:nimbe bokuna molemo.
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Pulu Yemone aku sipe terimu ulumunge olione nambolka nimulúye? “Pulu Yemone aku sipe terimu mele lawa tepa, tepa kenjirimu.” nimulúye? Akumu paa manda molo. Yuni tepa naa kenjirimu.
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Aku ulumunge Pulu Yemone Mosisindu nimbendo:nirimu.
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Akumunge yambo tene ‘Pulu Yemone na ‘yunge yambomo’ nimbe mako topili.’ konopu lemomonga Pulu Yemone ‘yunge’ nimbe mako naa tolemo. Molo yambo tene ‘Na mako topili.’ nimbelie mindili sipe ulu telemo akuma kanopa mako naa la tolemo. Pulu Yemone yuyu, yunge kondo kolemo akumuni mindi aku telemo.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Aku ulumunge* Pulu Yemone ⸤Mosisinge kerena⸥ Isipi ye nomi kingimundu nirimu ungumu Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i sipe:nirimu.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Akumunge ⸤kinié olio pilimolo:⸥ ‘Pulu Yemone ‘Yambo te kondo kolombo.’ konopu lemo yambomo sike kondo kolemo. ‘ ‘Nanga ungumu naa pilipe kara pupe molopili.’ nimbú.’ konopu lemo yambomo sike aku sipe molemo.’ ⸤nimbu pilimolo⸥.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Akumunge kinié ene yambomanga tene na walsipe pilipelie nimbendo: “⸤Pulu Yemone aku telemo⸥ liemo olio ulu kerime telemolo mele kanopalie olio nambemuna ‘Teko kenjilimele.’ nilimoye? Pulu Yemone konopuni pilipe ‘Tembo.’ konopu lemo mele naene manda ‘Molo.’ nimbéye?” nilke.
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 ⸤Aku nilkela⸥ nakolo mana yambo naene Pulu Yemone ulu telemomanga “Teko kenjikinu.” nimbe iri tombaye? Yambo tene melte tepa mimi temba kinie kanu melemone yambomondo “Na nambemuna aku siku teko mimi tekenoye?” nimbé kinie papuye?*
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Mane mingi tepa mimi telemo ye tene mingi talo tepa mimi tepalie ulu aili te wendo ombá kinie kongono simbendo mingi peanga te tepa mimi tepa, we walemanga kongono mingi te tepa, aku telemomo papu naa telemoye? ⸤Akumu yunge konopuni pilipe telemo.⸥
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Aku liemo Pulu Yemone aku sipe manda naa tembaye? Pulu Yemone ‘Nanga mumindili kolio mele mona wendo opili. Nanga tondolomo kanangi.’ nimbe, mele ‘Tepo kenjimbu.’ konopu lemo melema tepa kenjimbe walemo wendo ombá kinie tembando wale aisili we lepili siye kolemo akumu kapola moloye?
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 ⸤Aku temba nikirumu⸥ ‘Yunge pa telimu kinie tondolomotolo kanoko, yunge molopa konjili ulumu kanangi.’ nimbe melema pe lepa konjipe yunge pa teline lembama koronga ou tepa mimi tepa nosinjirimu aku melema yu kondo kolomba melema temba kinie kapola moloye?
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 ‘Melema kondo kolombando temba melema.’ nikiru akuma olio mana yambo Pulu Yemone mako torumu yamboma. Olio Juda yambomanga mare manjipe molo. We yambo lupemanga mare pea.*
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Akumundu Pulu Yemone ou nirimu Osiane bokuna torumu molemo mele i sipe:nirimu.
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 “Kolea tenga ‘Ene nanga yamboma molo.’nirimula.
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Aisayane Isirele yamboma moloringi mele pilipelie nimbendo:
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Yawene mana yambomanga kotenirimu.
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Ou Aisayane nirimu mele aku sipe wendo orumu kanumu:nirimu.
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Aku liemo kinié olione nambolka nimulúye? ⸤I sipu nimulú:⸥ Isirele yambo naa molemele yambo lupemane ‘yambo sumbi nilime molamili.’ ningu mindili siku uluma naa teko moloringi aku yamboma Pulu Yemone ‘yambo sumbi nilime’ nimbe kanorumu. Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringimunge mindi Pulu Yemone ‘ene yambo sumbi nilime.’ nimbe kanorumu.*
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Nakolo ⸤Pulu Yemone ‘nanga’ nimbe mako torumu⸥ Isirele yambomane ‘Olio Pulu Yemone ‘yambo sumbi nilime’ nimbe kanomba ungu mane te kanopo teamili.’ ningu molkolie ⸤te naa lerimuna⸥ koroko keleringi.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Nambemuna yambo sumbi nilime naa moloringiye? Ene Pulu Yemonga unguma ‘Sike.’ ningu tondolo munduku naa piliringi akumunge ene yambo sumbi nilime naa moloringi. Ene eneno ‘Mindili sipu ulu peangama temolo kinie olio ‘yambo sumbi nilime’ nimbe kanomba.’ konopu leringimunge ⸤Pulu Yemone ‘ene yambo sumbi nilime’ nimbe naa kanorumu⸥. ‘Yambo tele male tonjilimo kou’ akumuni ene topa manie mundurumu.*
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 ⸤Aku koumundu⸥ Pulu Yemonga bokuna ⸤Aisayane torumu⸥ ungu te molemo, akumu i sipe:nimbe bokuna molemo.
33 Bukamaim hikikirum na’atube,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.