Romanos 5
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Akumunge, ⸤‘Pulu Yemone nirimu ungu akumu sike.’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilimolomonga* Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime siye kolopa ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma molemele.’ nimbe kanolemo akumunge olionga Ye Aili Yesusi Kirasini tenjirimumuni olio Pulu Yemo kinie kapola kapola molomolo aulkemo akisinjirimumunge yu kinie kapola kapola molemolo.
1 Isan imih ata baitumatumamaim yamutufurit bonawiyit tana Jesu Keriso ana sinafumaim God bairi taitafentutur tama’am.
2 Olio ⸤‘Sike’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilimolo yamboma, aku yemone olionga nimbe tenjirimumuni Pulu Yemone olio we kondo kolemo ulu pulumunge sukundu molemolo aulkemo akisinjirimu. ‘Pulu Yemo kinie pea pupu mulu koleana tapu topo molomolo.’ nimbu pilipulie olio konopu sipu nokopo molemolola.
2 Baitumatumamaim buwit tana manaw kabeber God nowan i’obaiyit taso’ob boun imaim tama’am. Naatu ana marakaw bonamanamarin bairi faram isan nuhit fot tama tabiyasisir.
3 Akumunge mindi konopu naa silimolo. ‘Olio kinie umbuni wendo olemomane olio tondolo mundupu pilimolo ulumu tepa tondolo mundulimo.’ nimbu pilipulie aku umbunime wendo olemo kinie olio konopu silimolola.
3 Men nati akisin, baise biyababan ta ta tabaib auman isan tabiyasisir, anayabin biyababanane baitafofor ebimatar,
4 Pe olio tondolo mundupu pilimolo ulumu tepa tondolo mundulimo ulumuni ‘Ene nambe tengenje?’ nimbe manda lemo kinie Pulu Yemone ‘ene konopu tondolo pupili molemele nimbu kanolio ulumu’ olio kinie ‘wendo opili.’ nilimo. Pe manda leli ulumuni ‘olio Pulu Yemone lipe taponjipe, “Yu kinie pea molamili wai.” nimbé.’ nimbu pilimolo mele ‘tondolo pupili. Siye naa kolko nokoko molangi.’ nilimo.
4 naatu baitafoforane ata yawas ewowowab, naatu nati yawasamaim it nuhifot ebitit.
5 Pe ‘Pulu Yemone olio lipe taponjimbe.’ nimbu pilimolo ulumu olio oliolio ‘Sike wendo ombá.’ nimbu we nokopo naa molemolo. Pulu Yemone Mini Kake Teli ou olio sirimu akumuni olionga konopuna Pulu Yemo olio konopu monjilimo ulu akumu ondo lenjirimu akumunge ‘Sike wendo ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulumu ‘Ombanje naa ombanje.’ nimbu konopu aisili lipu naa mundulimolo. Paa sike wendo ombá.
5 Naatu iti nuhifot tabaib boro men yababan nititamih, anayabin God ana yabow dogorot wanawanan Anun Kakafiyinane isuwai ra’iy, nati i God ana usar it ebitit.
6 Olionga ulu pulu keri telemoloma olio oliolione siye kolopo topo manie mundumulú enge te naa perimu kinie Pulu Yemone ‘Tenjimbu.’ nimbe, nimbe panjirimu mele kamu temba wale kanumunge olio Pulu Yemo bulu sipu tepo kenjili yambomanga nimbe Kirasi kolonjirimu.*
6 Anayabin it ata fair naatu ata baibais en tama’am God ana veya yai inu’in imaim Keriso na tit ata kakafih isan morob.
7 Pulu Yemonga ungu manema pilipe lipe tepa konjilimo yambo konopu sumbi nimbe peli te tonge tenge kinie olionga yambo tene yu kondo kolopa “Molo.” nimbe ‘Na yunge kolo wangopo tangi kolonjembo.’ nimbene naa nimbenje. Taki taki yambo tene aku sipe naa nilimele kanumu. Molo yamboma kondo kolopa lipe taponjilimo yambo peanga te tonge tenge kinie yambo tene yu kondo kolopa “Molo.” nimbe ‘Na yunge kolo wangopo tangi kolonjembo.’ nimbenje. Walse walse sike aku siku nilimelkanje.
7 Men yait ta boro orot ana yawas mutufurin isan morobomih nakok, basit orot babin ta boro orot gewasin isan nakok.
8 ⸤Akumu sike⸥ nakolo Pulu Yemone olio ‘Konopu monjilio ulu imu ene kanangi.’ nimbe olio ulu pulu keri teli yamboma mindi molamili ⸤‘Pulu Yemone olio naa topili.’ nimbe Pulu Yemo⸥ yunge Malo Kirasi olionga nimbe kolo wangopa kolonjirimu ⸤aku sipe Pulu Yemo olio paa sike konopu monjirimu monjilimo mele Pulu Yemo yuni olio lipe ora sirimu⸥.*
8 Baise God ana yabow it bi’obaiyit i ra’at kwanekwan, it bowabow kakafin wanawanan tama’ama ana veya Keriso isat morob.
9 Pe Kirasi olionga nimbe kolonjimbendo yunge meme ondo lepa omba wendo purumu akumuni Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime siye kolopa, olio ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma.’ nimbe kanolemo* liemo akumunge olando sipe Kirasi olionga nimbe tenjirimu kanumuni Pulu Yemo mumindili kolomba walemo wendo ombá kinie olionga uluri naa pemba.
9 Naatu boun it i Keriso ana rara’amaim yamutufurit, baise men nati akisin, God ana yaso’arane auman iyawasit.
10 Olio yu kinie opa touma molorumulu kinie yunge Malo* olionga nimbe kolonjirimu kanu ulumuni olio ‘Pulu Yemo kinie altoko konopu teluna pupili kapola kapola molangi.’ nimbe olio lipe Pulu Yemo kinie tere lenjirimu. Aku sipu kinié yu kinie paa sike teluna molemolo liemo Kirasi kelepa lomboropa ola molorumu konde molemo aku ulumuni Pulu Yemone olio paa sike lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo limbe.**
10 Marasika it i God ana kamabiy sabuw, baise I Natun ana morobomaim it tana God ana tounuw tamatar, naatu men baitounuw akisin, baise God ana tufuw auman itit, i Natun ana yawasamaim it boro niyawasit.
11 Aku sipe mindi molola. Ulu te pea i sipe: Olionga Aili Yesusi Kirasini* olio Pulu Yemo kinie lipe teluna kelepa tere lenjirimumunge yu kinie kelepo kapola kapola molemolona Kirasi yuni aku terimumuni kinié olio Pulu Yemo kinie paa konopu sipu molemolola.
11 Naatu men nati akisin, baise God isan taniyasisir anayabin ata Regah Jesu Keriso iyafar na God bairi taitounuw.
12 ⸤Olio Pulu Yemo kinie opa touma molopolie pe yu kinie kelepo konopu teluna pupili molemolo nikiru akumunge ungu te piliengi niembo:⸥ Ou pulu pulu ma koleana Adamene* ulu pulu keri te terimu kinie ulu pulu kerimu kamu mana perimu pelemo. Yuni terimu kanu ulu pulu kerimuni kololi aulkemo wendo orumula. Akumunge kinié yandopa yandopa olio yambomane pali ulu pulu kerime telemolona olio kinie pali kololi ulu pulumu wendo olemola.
12 Tafaramamaim bowabow kakafin i orot ta’imon biyanamaim matar, naatu i ana kakafinamaim morob matar, naatu sabuw etei hibusuruf himorob, anayabin sabuw etei kakafin hisinaf.
13 Pulu Yemone Mosisindu “‘Yamboma i siku i siku teangi.’ ni.” nimbe ungu umbu tonjipe ungu manema ou naa nimbe sipili ma koleana ulu pulu kerime ou sike we perimu.* Nakolo Mosisini Pulu Yemonga ungu manema yamboma ou naa nimbe sipili ou ulu pulu kerime teringi kinie Pulu Yemo yuni kanopalie boku tenga naa topa akumanga “Pundu tai.” ni naa nirimu.
13 Bowabow kakafin tafaramamaim i wan matar, God ana ofafar i ufibo na. Imih bowabow kakafin ana tur Bukamaim en, anayabin ofafar en.
14 Akumu sike nakolo kololi aulkemo Adame molorumu kinie lerimu, pe yandopa Mosisi molorumu kinie we lerimula. Adamene Pulu Yemonga ungu te ta nimbelie kolorumu aku siku yamboma pali Pulu Yemonga ungu telu sipe mele ta naa niringi nakolo we koloringila. Kanu ye Adamene terimu ulumu kinie pe orumu yemone* terimu ulumu kinie telu sipe mele akumu i sipe: Adamene terimumunge ulu pulu te wendo orumula; pe orumu yemone terimumunge ulu pulu te wendo orumula.
14 Baise tanaso’ob, Adam ana veya’ika busuruf na Moses ana veya’amaim titit, orot babin etei morob nawiyih. Sabuw afa himomorob i men God ana obaiyunen Adam ea’astu’ub na’atube hi’a’astu’ub isan himorobomih, baise rara kakafinane etei himomorob.
15 Nakolo teringilimunge ulu pulu lupe lupe wendo orumu. Pulu Yemone olio we kondo kolopalie yuni terimu ulu akumu paa lupela; Adamene terimu ulu pulu keri aku ulumu yu paa lupela. I ulutolo telu sipe molo, lupe lupetolo. Ye telumuni ulu pulu keri terimu aku ulumuni yambo aisili kolemele nakolo Pulu Yemo olio yamboma we kondo kololi ulumuni mele paa peangamo we simbendo Yesusi Kirasi we sirimu,* aku yemone manjipe yamboma we kondo kolopa yambo aisili konde molko konjiku mindi pungí aulkemo akisinjirimu.
15 Baise iti siwar ana baiyan en God ana manaw ana kabeberamaim bitit i ra’at kwanekwan. Men Adam ana bowabow kakafin na’atube’emih. Anayabin orot ta’imon ana kakafinamaim sabuw etei himorob, baise orot ta’imon Jesu Keriso ana manaw ana kabeberane God ana siwar gewasin bai na sabuw moumurih na’in tubunih yawas itih.
16 Akumunge ungu te pelemola. Pulu Yemone we sirimumu kinie, kanu ye telu ulu pulu keri terimumunge wendo orumu ulumu kinie, lupe lupe. Ye telumuni ulu pulu keri terimu akumuni yamboma pali Pulu Yemone kote tenjipelie “Ene pali teko kenjilimelemonga mindili nongo molko mindi pangi.” nimbé aulkemo akisinjirimu nakolo Pulu Yemone we sirimu mele i sipe: Yambomane ulu pulu keri aisili teringi kinie Pulu Yemone “Mindili nangi.” nilke nakolo we kondo kolopa yambomando aku naa nimbé. Ene kanopalie, enenga ulu pulu kerime siye kolopa ene ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma molemele.’ nimbe kanolemo.
16 Iban ao maiye, God ana siwar naatu Adam ana kakafin hairi hai itinin i men ta’imon. Anayabin orot ta’imon ana kakafinamaim baibatiyen na sabuw baimakiy hibai. Baise God ana siwar gewasin baiyan en nan ana maramaim sabuw moumurih na’in ata kakafihimaim tama’ama botaitit naatu yamutufurih tana God biyan tatit.
17 Ye telumuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu ta nirimu akumunge kanu yemone ulu pulu keri terimumunge kololi ulu pulumu ye nomi kingi mele molopa yamboma pali tondolo mundupe nokolemo. Akumu sike liemo Pulu Yemone yamboma we kondo kololi ulumu kinie yuni olio we sirimu ulumutolonga tondolomo olandopamo. Pulu Yemone yamboma we kondo aili tepa kololi ulu pulumu kinie Pulu Yemone ‘yambo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulu pulumu kinie lingí yamboma ene ye telu Yesusi Kirasini terimumunge ye nomi kingime molko* melema nokoko konde molko mindi pungí.
17 Orot ta’imon ana kakafinamaim sabuw etei morob nawiyih, baise turobe orot ta’imon Jesu Keriso ana sinafumaim. God ana manaw ana kabeberamaim ef baimutufurin ana siwar gewasin bisuwai boro hini’aiwob Keriso wanawananamaim.
18 Aku liemo ye telumuni* ungumu ta nirimumunge Pulu Yemone yamboma pali kote tenjipe ‘Mindili nangi.’ nimbé ulumu wendo orumu, aku sipela ye telumuni* ulu sumbi nilimu terimumunge Pulu Yemone yamboma pali kanopa, enenga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘yambo konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanolemomonga yamboma konde molko mindi pungí ulu pulumu wendo orumu.
18 Isan imih orot ta’imon ana kakafinamaim sabuw etei bonawiyih baimakiy bainamih hinan. Baise iban maiye Keriso bowabow gewasin sisinafumaim sabuw yamutufurih yawas bain ma isan ana siwar itih.
19 Ye telumuni ungumu ta nirimu akumunge yambo aisilini ulu pulu keri teringi yamboma moloringi, aku sipe ye telumuni ungumu pilipe tenge panjipe terimumunge yambo aisili yambo sumbi nilime molonge.
19 Anayabin orot ta’imon ana fanasairamaim sabuw tutufin etei hi’af, imih orot ta’imon ana fanabowamaim sabuw etei hina hai ef mutufor.
20 Yamboma teko kenjiku molangi Pulu Yemone ‘Ungu ta nilimele mele olandopa teko ta niengi.’ nimbe ⸤Mosisi⸥ ungu manema sirimu. Nakolo ⸤Pulu Yemone ungu manema sirimumunge⸥ yambomane ulu pulu keri olandopa olandopa teringi kinie Pulu Yemone yamboma we kondo kololi ulumu olandopa purumula.
20 Ofafar natit, saise bowabow kakafin nataub nara’at, baise efan menamaim bowabow kakafin toub erara’at God ana manaw ana kabeber nati’imaim auman i tafan ya’abar erara’at.
21 Aku liemo ulu pulu kerime kololi ulu pulumunge ye nomi kingi mélemo molopa kololi ulu pulumu nokorumu aku sipela Pulu Yemone yamboma we kondo kololi ulu pulumu ye nomi kingi mélemo molopa olio nokopa olionga Ye Aili Yesusi Kirasimuni tenjirimumunge Pulu Yemone olio ‘yambo sumbi nilime.’ nimbe kanolemomonga alieli konde molopo mindi pulimolo ulu pulumu we kondo kololimuni silimo.
21 Isan imih bowabow kakafinamaim nawiyit tan morob wan tayen, baise God ana manaw ana kabeberamaim ata Regah Jesu Keriso biyanamaim ata ef yamutufur ma’ama wanatowan itit. Manaw kabeberamaim yamutufurit|alt="sin reigned in death" src="C007.tif" size="col" loc="Illustration used with permission of New Tribes Mission." copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.21"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.