Romanos 4

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma Pulu Yemone kanopa ‘Yambo konopu sumbi nimbe pelime.’ nimbe kanolemo akumunge ungu nikiru⸥ akumunge olio Juda yambomanga mana pulu pulu anda kolepa Eporayamo kinie ulu wendo orumumunge olione nambolka ungu te nimulúye?
1 Abraham it uwat regah biyanamaim sawar abisa himatar, imaim itah soso’ob isah boro mi’itube tanao?
2 Eporayamone yu yuyu ulu terimumanga sike Pulu Yemone yu kanopa yunge ulu pulu kerimu siye kolopa ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu liemo yu yuyu yunge imbi ambolopa ola lilkenje papu. Nakolo Pulu Yemonga kumbi kerena angilipe yunge imbi ambolopa ola lipe ‘Nanga tondolomone na ulu i sipu i sipu tendumunge na ye sumbi nilimu molio.’ manda naa nilke. ⸤Pulu Yemone ‘Aku sipe molo.’ nilke.⸥
2 Anayabin Abraham ana bowabowamaim yamutufuren nabaib na’at, i karam ana ef ema’am boro nao ra’ara’at, baise men God nanamaim.
3 Aku ungumundu Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimoye? Akumuni nimbendo:nimbe molemo.
3 En baise, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo? “Abraham God itumitum naatu i ana baitumatumamaim God yamutufuren ana i’inanen itin.”
4 Yambo tene yambo tenga kongonomo tenjilimo kinie mele kalemo limo akumu ‘We sikimuna naa likiru. Na yunge kongono tenjiliomonga sikimuna likiru.’ konopu lemo.*
4 Orot ebowabow isan tibibaiyan, nati i men ana siwar tibitin baise ana bowabow isan baiyan tibitin.
5 Aku sike nakolo yambo tene ⸤‘Pulu Yemone na ‘yambo sumbi nilimu’ nimbe kanopili.’ nimbe⸥ we ulu mare mindili sipe telemo kinie uluri naa telemo. ‘Pulu Yemo kinie tepa kenjilimo yambo tene ⸤konopu alowa tepa Yesusini yunge nimbe tenjirimumunge⸥ Pulu Yemone yu kanopalie yunge ulu pulu kerime siye kolopa ‘yu yambo sumbi nilimu’ sike manda nimbe kanomba.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yambomo sike Pulu Yemone kanu yambomo aku telemomonga ‘yu yambo sumbi nilimu.’ nimbe kanolemo.*
5 Orot yait ana bowabow men i’itin, baise ibitumitum God i sabuw kakafih eyayamutufurih. Nati orot boro yamutufuren ana’i’inanen Godane nab, anayabin ebitumatum, men ana bowabowamaim.
6 Depisini aku ungumunge telu sipela nirimu. ‘ ‘Yambo tene mindili sipe ulu ⸤peanga⸥ mare naa telemomo Pulu Yemone kanopa ‘Yambo sumbi nilimu.’ nimbe kanolemo yambomo yu malo.’ ningu piliengi!’ nimbelie nimbendo:
6 Buk Atamaninamaim David i tur ta’imon eo, orot yait yamutufuren ana’i’inanen God bitin boro baigegewasin nab, men ana bowabowamaim. Imih David iti na’atube eorereb eo,
7 “Yambomanga ulu teko kenjilimelema
7 “Orot yait
8 Yambo tenga ulu pulu kerimenganirimu.
8 Nati orot i boro baigegewasin nab,
9 I molko konjingí mele ⸤Depisini⸥ nirimu ulumu yambo kangi te kopisilimele yambo akumanga mindiye? Molo kanu ulu pulumu yambo kangi te naa kopisilimele yambo akumanga peyaye? Aku ungumu ou nilio kanumu.* ‘Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimumunge Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu.’ ou nilio kanumu.**
9 Iti baigegewasin i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw akisih isah, ai hai ar afuwa’e tema’ama auman isah? Baise boun tanowar, “Abraham i ana baitumatumamaim God dogoron botabir ana ef mutufurin rouw eo.”
10 Eporayamo nambe tepa molorumu kinie Pulu Yemone kanopalie ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumuye? Yu kangi te kopisirimu kinie Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu’ nirimu molo ou kangi te naa kopisipili aku sipe nirimuye? Yu kangi te ou naa kopisipili Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu’ nirimu kanumu. ⸤Akumunge pilipulie ‘Kangi te kopisirimu ulumuni Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu.’ nimbe kanomba uluri naa terimu.’ nimbu pilimolo.⸥
10 Iti sawar i mi’itube matar? Abraham ana ar afuwina’e ma’am ana veya matar o ana ar hi’a’afuw ufunamaim matar? Baise anao kwananowar, Abraham i wan God ana baibasit wanawanan run, imaibo ana ar i uf hi’afuw.
11 Yu ou kangi te naa kopisipelie Pulu Yemone nirimu mele ‘ ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimumunge Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu. ‘I yemo Pulu Yemone ‘ye sumbi nilimu’ nimbe kanolemo.’ ningu kanangi.’ nimbelie ‘Kangi te i siku kopisieni.’ nimbe mane sirimu kanumu paa pe mane sirimu. Akumunge yambo kangi te naa kopisiku Pulu Yemone nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga Pulu Yemone kanu yamboma ‘yambo sumbi nilime’ nimbe kanolemo yambomanga pali Eporayamo yu aku yambomanga anda kolepamo.
11 Naatu nati ar afu’afuw i Abraham ana baitumatumamaim yamutufuren baib ana i’inanen. Iti sawar i Abraham ana ar kanabin auman ma’am ana veya matar. Isan imih sabuw iyab hai ar kanabih auman baise hina baitumatumayah himamatar tamah i Abraham, anayabin i hai baitumatumamaim God hai ef mutufurin rouw eorereb.
12 Kangi te kopisilimele yambo talape akuna sukundu yambo mare kangi te we naa kopisilimele. Ou Eporayamo kangi te naa kopisipelie Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimu mele enene aku siku ou Pulu Yemone nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie pe kangi te kopisilimele aku ⸤Juda⸥ yamboma Eporayamo yu enenga anda kolepamola. ⸤Kangi te naa kopisili yambo ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma kinie, kangi te kopisili yamboma kepe, Eporayamo yu enenga pali anda kolepamo.⸥
12 Naatu Abraham auman i tamah, men ar afu’afuw akisin, baise Abraham ana baitumatumamaim ana’ar kanabin auman ma reremor tibi’ufunun auman.
13 Pulu Yemone mana mele terimuma pali “Eporayamo kinie yuni kalopa limbe yamboma kinie ene monge mele simbu.” nimbe panjirimu akumu Eporayamone ungu mane mare* pilipe tenge panjipe terimumunge naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimumunge Pulu Yemone ‘Eporayamo yu ye sumbi nilimu.’ nimbe kanopalie “Melema pali simbu.” nimbe, nimbe panjirimu.
13 Abraham wawawan bairi God tafaram nowahimih baitih isan eo’omatanih ana veya i men ofafar bobosiyasiyar isan. Baise ana baitumatumamaim ana ef mumutufor isan.
14 ⸤Ungu manema pelemo kinie yambomane akuma pulue tolemelemonga⸥ ungu manemane Pulu Yemone yamboma kanopa keri kanopa ene umbuni simbe telemo aulkemo akisinjilimo ⸤nakolo⸥ ungu manema naa lemo kinie yambomane ungu manema pulue tonge aulkemo naa lemola, akumunge ungu manema pilku tenge panjiku tengemonga Pulu Yemone “melema simbu.” nimbe panjilkenje ⸤‘Yuni nikimu mele sike aku temba.’ ningu⸥ tondolo munduku pilieli ulumuni uluri naa telka, Pulu Yemone “Melema simbu.” nimbe panjirimu ungumu kamu manie pulkela.
14 Anayabin sabuw iyab ofafar tebobosiyasiyar isan God ana omatanen nabitih na’at, baitumatum i boro nan ana’an en namatar naatu God ana omatanen i owararin.
15 — ausente —
15 Ofafaramaim ya so’ar emamatar, baise efan menamaim ofafar men ema’am, asto’oben men ema’ama.
16 Akumunge Pulu Yemone ‘Eporayamondo “Simbu.” nimbu, nimbu panjikiru ungumu nane yamboma we kondo koliomonga mindi wendo ombá. ‘Aku ungumu Eporayamo kinie yuni kalopa limbe yamboma kinie enenga pali ungumu pepili.’ ’ nimbelie ‘⸤‘Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjirimu mele sike temba.’ ningu⸥ tondolo munduku pilingímunge manjipe i ungumu kamu wendo opili. ⸤Aulke te lupe molo.⸥’ nirimu. Yambomane ungu manema pilku tenge panjiku telemele aku yambomando manjipe naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimu mele aku siku ningu pilingí yamboma enendo kepe pea nirimu. Eporayamo yu olionga pali anda kolepamo.*
16 Isan imih omatanen etei i baitumatumamaim emamatar, saise manaw kabeber Godane nan Abraham wawawan etei isah, men sabuw iyab ofafar tebobosiyasiyar akisih isah. Baise baitumatumayah auman Abraham bitumatum na’atube. Anayabin it etei ayubit isanane tamat i Abraham.
17 ⸤Eporayamo olio Pulu Yemone nilimo mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo yambomanga pali anda kolepamo⸥ akumunge ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i sipe:kanumu. Akumundu Eporayamone ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimu Pulu Yemone ‘Eporayamo yu olionga pali anda kolepamo molemo.’ nimbe kanorumu.** Pulu Yemone kolemele yamboma konde molonge ulu pulumu sipe,*** mele naa lemoma ‘wendo opili.’ nilimo kinie sike aku sipe wendo olemo**** aku Pulu Yemo ⸤Eporayamone ‘Sike nilimo.’ nimbe tondolo mundupe pilirimu⸥.
17 Bukamaim iti na’atube eo, “Ayu o asinafi tafaram tutufin etei tamah imatar. Imih iti omatanen isan Abraham God ana tur itumitum,” anayabin God i murumurubih ebiyayawasih, naatu sawar yanonowat eo hitit tibirerereb.
18 Pulu Yemone anda kolepa Eporayamondo “Nu yambo talape aisili kalko lini.” nimbe panjirimu ungumu Eporayamo yuni tondolo mundupe pilipe lirimu. Kanu kinie ‘⸤Anda lekembolomonga⸥ ungu nimbe panjirimu ungumu we manda wendo naa ombá nakolo yuni kamu temba.’ nimbe Eporayamo yu nokopa molopalie ou naa kanorumu nakolo Pulu Yemone nirimu mele yuni ‘Pulu Yemone kolo naa tolemona sike walse temba.’ nimbe pilipe siye naa kolopalie ‘Temba.’ nimbe we nokopa molorumu. ⸤Pulu Yemo yuni ungu nimbe panjirimu ungumu yu i sipe: Yuni Eporayamondo nimbendo: “Nuni kalko lini yamboma paa aisili molonge.” nirimu.⸥* Aku nirimu kinie Eporayamone pilipe ‘Sike temba.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie nokopa molopalie pe yu yambo talape aisilinge anda kolepamo molorumu.
18 Abraham sawar God eo’omatan men itah, baise baitumatumamaim nuhin fot ma kakaif yomaninamaim tafaram maumurih na’in tamah matar. Bukamaim isan eo na’atube matar, “O natunat boro daman na’atube.”
19 Yuni paa laye kolte kepe siye naa kolorumu. Yu molopili poniema pali wane anderete mele omba purumu yu anda lepa pora sipelie ambomo kinie pepalie ambolango membá tondolomo naa perimu, yunge ambo Sera ambu lerimu,* aku siku sike moloringili nakolo ⸤‘Aku sipu molopololie ambolango nambe tepo membolonje? Manda naa membolo.’ nimbe naa pilipelie,**⸥
19 Abraham ana kwamur i ra’at, biyan i morob, naatu aawan Sarah yan wanawanan kek ana bar auman i morob, baise Abraham ana baitumatum i men ririm.
20 Pulu Yemone “Nu kango meni.” nimbe panjirimumu pilipe mindi molopalie konopu talo tepa naa pilipe ‘Paa sike temba.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molopalie nirimumuni, ‘Pulu Yemone ungu nimbe panjirimumu paa sike manda temba.’ nimbe pilipe molopalie yuni Pulu Yemonga imbi ambolopa ola linjipe mindi molopalie yunge tondolo mundupe pilirimu ulumu olando olando purumu.
20 Naatu men kafa’imo God ana omatanen isan erekasiy auman ma’amih, baise ana baitumatum eabar totofar bat God ana merar yi bora’ara’ah.
21 — ausente —
21 Abraham ana naniyan tutufin etei bai so’ob God i fairin, abisa isan eo’omatan i karam boro nasinaf.
22 Yu aku sipe tondolo mundupe pilirimumunge Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nilimu molemo.’ nimbe kanorumu.*
22 Ana’an iti isan, Abraham ana baitumatumamaim ana yawas mumutufor isan God bai.
23 ‘Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nili te’ nimbe kanorumu.’ kanu ungumu ‘Eporayamo yunge mindi.’ ningu kanu ungumu bokuna naa tonjiringi.
23 Iti tur, “Ana ef mutufurinamaim God baib” i men Abraham akisin isan hikirum.
24 Olio yandopa yandopa ‘piliengila.’ ningu kanu ungumu bokuna tonjiringi. Pe olio kinié pilipulie ‘Yesusi olionga Ailimu* kolorumu kinie ‘Yu lomboropa ola molopili.’ nimbelie terimu Pulu Yemo.’ nimbu pilipu ‘Yu nilimo mele kolo naa topa sike telemo temba.’ nimbu pilipu ambolopo molomolo yamboma yuni Eporayamo kanorumu mele olio aku sipe ‘yambo sumbi nilime.’ nimbe kanolemola.
24 Baise it auman isat hikirum, it iyabowat ata ef emumutufor naatu iyabowat tabitumatum God Jesu ata Regah morobone biyawas maiye isan.
25 ‘Yesusi yu olionga ulu pulu keri telemolomanga pundu tonjimbendo kolo wangopa kolonjipili.’ nimbe Pulu Yemone yu mana maniendo olio sipelie nirimumuni, pe yuni olio kanopa olionga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘olio ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma molemele’ nimbu kanambo.’ nimbe* Yesusi yu ‘Kelepa lomboropa ola molopili.’ nirimu.
25 Jesu it ata kakafin isan God ibasit hi’asabun, baise morobone iyawas maiye, saise it tanawiyit tanan God nanamaim tayamutufurit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.