Romanos 2

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumunge, yambomane ulu telemelema enene kanokolie ‘I yambomane teko kenjikimili.’ ningu apuruku “Aku tekemelemonga Pulu Yemone papu ene mongo sipili.” nilimelemo kapola naa telemo. Ene ‘ulu te naa tepo kenjilimolo.’ konopu lelkolie yambo lupemando ‘Teko kenjilimele.’ nilimele kinie aku siku ene eneno ‘Tepo kenjilimolo.’ nilimelela. Yambomane ulu kerime telemele mele ene eneno aku siku ulu kerime telemelemonga yambo lupema aku siku manda naa apurungí.*
1 Isan imih kwa isa men ef ta ema’am boro imaim kwanabat sabuw afa hai kakafih kwanasebmatar ubar kwanitih, anayabin nati kakafin ta’imon kwa auman kwasisinaf.
2 Kinié olio pilkimulu: Yambo aku ulu pulu kerime telemelema* Pulu Yemone kanopa apurupelie ‘Teko kenjikimili.’ nilimo akumu sumbi sipe pilipe nilimo.
2 Baise God turobe tafanamaim bat sabuw iyab kakafih tisisinaf isan baibatiyen ebitih i taso’ob.
3 Akumunge enene yambo lupema kanoko apuruku ‘Teko kenjikimili.’ nilimele nakolo ene eneno aku sikula teko kenjilimele akumu Pulu Yemone yamboma apurupe ‘Teko kenjiringimunge mindili nangi.’ nimbé kinie ‘ene mundupe kelepa aku sipe enenga uluma apurupe naa nimbé.’ konopu lemeleye?
3 Imih o orot maiyow, sawar kakafin o kusisinaf na’atube sabuw tisisinaf isan o kubibatiyih o kunotanot God ana baibatiyen boro inahaiw?
4 Molo Pulu Yemone ene tepa konjilimo mele ‘Uluri molo.’ ningu bulu siku molemeleye? Pulu Yemone ene kinie ulu aisili tepa konjipe, ene kinie popenge tepa mumindili naa kolopa, ‘enenga ulu kerimenga isili ou pundu naa tambo.’ nimbe molemo. Pulu Yemone aku sipe ene kinie tepa konjilimo ulumuni ene enenga ulu pulu kerime kanoko keri kanoko konopu alowa tenge aulkena pungí mele lipe ora silimo mele naa pilkimiliye?
4 Ai o God ana baiwanbabanen, ana yawanan, ana yatenub i ku’i’itin furuw. Naatu o iwanbabani dogor baikitabirin isan enanawiyi kwa’i’itin ai en?
5 Nakolo ene konopu tondolo munduku konopu alowa naa telemelemonga Pulu Yemone mumindili kolopa kote sumbi sipe pilimbe walemo mona lemba kanonge kinie Pulu Yemone ene kinie mumindili paa olandopa kolopa mele kalopa mindili simbe.
5 Baise anayabin kwa i kwafokar naatu dogor kwahir, a baimakiy kwama kwatutu ra’at eyey ana Veya’amaim God ana yaso’ar bebeyan nab natit turobe’emaim tafaram boro nabibatiy kwana’itin.
6 Yambomane pali yu mele mele telemele uluma apurupelie Pulu Yemone ene yu mele mele mele kalomba.
6 God boro ta’ita’imon abowabow ana fofonin a baiyan nit.
7 Yambo marene ‘Pulu Yemo kinie yunge pa telimu kinie molopo konjipu, Pulu Yemone ‘nu teko konjirinu.’ nimbémonga nanga imbi ola molopili molopo, alieli molopa mindi pupe pora naa nili ulu pulumu paa liemboa!’ ningu mindili siku ulu peangama telemele yamboma Pulu Yemone alieli molopa konjipe mindi puli ulu pulumu simbe.*
7 Sabuw iyab yatehnub hima gewasin tisisinaf, naatu marakaw, baifa’en, ma wanatowan tinunuwih boro ma’ama wanatowanin nitih.
8 Nakolo yambo marene ‘Yambo lupema uluri molo. Pulu Yemo uluri molola.’ ningu ene eneno pilku teko ungu sikemo munduku kelko bulu siku, ulu kerime mindi pilku telemele yamboma Pulu Yemone ene paa mumindili kolopa ‘Mele kalambo.’ nimbe mindili nongo molonge ulu pulumu simbe.
8 Baise sabuw iyab i taiyuwih hai yawas tinunuwih, naatu turobe hikwahir kakafih tibi’ufunun, God ana gagamat naatu ana yaso’ar boro tafah yan nisuwai nare.
9 Teko kenjilimele yamboma pali ulu umbuni ailime kinie mindili noli ailime kinie ene kinie yu mele mele wendo ombá. Juda yamboma kinie kepe paa sike wendo ombá; yambo lupema* kinie wendo ombála.
9 Sabuw iyab bowabow kakafih tisisinaf i boro bai’akir naatu biyababan gagamin maiyow hinab. Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
10 Nakolo yambo marene teko peanga telemele yambomando yu mele mele Pulu Yemone nimbendo: “Ene na kinie nanga pa telimu kinie pea tapu topo molopo konjipu, ‘Teko konjiringi.’ nimbe imbi ola molopa konopu pe nipili molangi.” nimbé. Juda yambomando kepe paa sike aku sipe nimbé; yambo lupemando kepe nimbéla.
10 Baise sabuw iyab bowabow gewasih tisisinaf, God boro fair, baifa’en, borara’aten naatu tufuw nitih, Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
11 Pulu Yemone yambo talapema lupe lupe naa apurupe, yamboma pali tere lepa apurumbe akumunge ‘Juda yamboma lupe, we yamboma lupe.’ nimbe yambomanga uluma naa apurumbe. ⸤Kapola kapola apurumbe.⸥
11 Anayabin God i ana fofoninamaim sabuw bai’ubaren ebitih, men ta aukoun ebatabatamih.
12 We yambomane Mosisini Pulu Yemonga ungu mane nimbe sirimuma* naa pelemona naa pilkulie ulu pulu kerime telemele yamboma sike Pulu Yemone enenga kote pilipe mongo lipe simbe nakolo ‘Nanga ungu manema pulue toringi.’ naa nimbé. Juda yambomane Pulu Yemonga ungu manema ene kinie pelemo akuma pilkulie, ulu pulu kerime telemelemonga Pulu Yemone enenga kote pilipelie ‘Ene nanga ungu manema pulue toringi.’ nimbe ene mongo lipe simbela.
12 Sabuw iyab ofafar ufunane hima kakafin hisisinaf auman boro baimakiy hinab. Naatu sabuw iyab ofafar babanamaim hima kakafin hisisinaf boro ofafar nibatiyih.
13 Yambomane Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimuma komuni mindi pilimelemonga Pulu Yemone kanopa ‘yambo sumbi nilime’ nimbe naa kanolemo, molo. Ungu manemane ‘Teai.’ nilimo mele pilku tenge panjiku telemele yamboma Pulu Yemone kanopa ‘yambo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo* akumunge ⸤Pulu Yemone aku sipe yamboma pali sumbi sipe apurupe mongo lipe simbe⸥.**
13 Anayabin sabuw i boro men ofafar tenonowaramaim nayamutufurih God matanamaim hinatitamih, en baise ofafar hinowar tibi’ufunun boro nayamutufurih.
14 (Juda yambo naa molemele yamboma* sike Pulu Yemonga Mosisini ungu mane nimbe sirimuma naa pelemona naa pilku molemele nakolo we konopuni pilkulie ‘I sipu tembo kinie peanga.’ ningu pilkulie Pulu Yemonga ungu manemane ‘Teai.’ nilimo mele aku siku telemele. Sike ene eneno Pulu Yemonga ungu manema naa pelemo nakolo aku siku telemele kinie Pulu Yemone ungu manemane nimbe molemo ene eneno we pilimele mele mona lemo.
14 Eteni Sabuw aurih ofafar i en, baise abisa i hai yawasamaim eo na’atube tisisinaf i hai ofafar turaban nati, basit i aurih ofafar anababatun i en.
15 Kanu yambomane telemele ulumane Pulu Yemonga ungu manema enenga konopuna pelemo mele lipe ora silimo. Enene uluma telemele kinie enenga konopumane apurupelie ‘I siku tekemele teko kenjikimili. I siku tekemele teko konjikimili.’ nilimo mele konopuni pilimele aku sipe Pulu Yemonga ungu manema sike enenga konopuna pelemo mele enenga konopumane lipe ora silimola.)
15 Anayabin kakafin gewasin kousibin ana not i ofafar na’atube dogoromaim ema’am boro a tur na’owen, a kakafin isan boro ubar nit nakusairi, naatu a gewasin isan boro natafafari.
16 Akumunge* Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinie Yesusi Kirasi kote pilili yemo molopa Pulu Yemonga kote pilinjipelie yambomanga konopumanga lopi tepa pelemo uluma kepe apurumbendo yamboma pali aku sipe pilipe apurupe kote pilimbe. Temane peangamo topo siliomone aku sipe nimbe silimo.
16 Tur Gewasin iti ao’orereb na’atube boro namatar. Nati baibatebat ana veya God boro Jesu Keriso narubin sabuw hai not wa’iwa’irih etei boro nabow hinatit rerereb yah naya.
17 Pe kinié, ene ‘Juda yamboma molemolo’ nilimele yamboma; ‘Pulu Yemonga ungu mane Mosisini nimbe sirimuma pilipu tepolie kapola molemolo.’ ningu, ‘Olio Juda yamboma mindi Pulu Yemone mako topa ‘Nanga yamboma.’ nirimu yamboma molemolo, ene we yambomanga Pulu Yemo molo.’ ningu kara puku enenga imbi ambolko ola liku,
17 Baise kwa Jew sabuw kwarouw kwao, naatu ofafar tafanamaim kwabat God isan kwanao ra’at.
18 Pulu Yemone ‘ene teangi.’ nimbe konopu monjilimo mele pilku, Pulu Yemonga ungu manema ene mane siringi mele pilkulie ulu peanga sumbi nilime apuruku pilku ‘ime peanga’ ningu,
18 God ana kokok sinaf isan i kwaso’ob, naatu kakafin gewasin hairi kusibin isan i ofafaramaim ebi’obaiyi.
19 ene pilkulie ‘Pulu Yemonga ungu manema sike olio kinie pepa ungu puluma kinie ungu sikema kinie akuma pali aku ungu manema kinie sike pelemo akumunge olione mongo keri lepa aulke naa kanolemele yamboma sike lipu taponjipu membo andopo, sumbulu toline molemele yambomanga olio sike pa tenjilime molopo, yambo konopu naa pelemoma kinie ambolango kangama* kinie sike mane silimolo.’ nilimele.
19 Taiyuw kwaso’ob, kwa i matah fim hai nabatanayah, gugumin ma’ayah hai marakaw
20 — ausente —
20 koko’aw sabuw hai roube’atenayah, bereberefiy hai bai’obaiyenayan, naatu ofafar wanawanan ana kinitur tutufin etei naatu turobe etei auman i kwaso’ob.
21 Aku siku sike nilimele liemo enene yambo lupema mane silimele mele ene eneno nambemuna mane naa silimeleye? Enene yamboma mane sikulie “Wa naa liengi.” nilimele liemo pe ene eneno nambemuna wa limeleye?
21 Sabuw kwabi’obaibiyih, baise kwa taiyuwiban kwabi’obaiyi ai en? A binanumaim kwao, “Men kwanabain” Baise o kubabain ai en?
22 Enene yambomando “Ambo ye pulime ye lupema kinie wa ulu kerinele naa teko, ye ambo lilime ambo lupema kinie wa ulu kerinele naa teangi.” nilimele liemo pe ene eneno nambemuna aku siku telemeleye? Yambomane we melema anjiku ‘olionga nokolemele pulu yema’ ningu popo tolemele melema kanoko keri kanolemele liemo pe Juda yambo naa molko we yambo molemelemane ulkema takoko akuna sukundu puku kanu melema anjiku popo tolemele ulkemanga suku puku melema nambemuna kanoko peanga kanoko wa limeleye?
22 Sabuw turahinah aawah ufun na isan i kuo’otanih, baise o turanah aawah ufuh kwenan ai en? Umataratar baifa’ifa’ih irouw kuo, baise hai kwafiren bar wanawanan o kubabain ai en?
23 Enene ‘Pulu Yemonga ungu manema olio kinie mindi pelemo akumunge olio yambo peanga olandopama.’ ningu enenga imbi ambolko ola limele liemo nambemuna Pulu Yemonga ungu manema pulue tolemelemone Pulu Yemonga imbimu teko kenjilimeleye?
23 God ana ofafar isan i kuo’ora’ara’at, baise ofafar i’astu’ub God biya’ohow kubitiniban kui’itin ai en?
24 Enene aku siku telemelemonga ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i sipe:nimbe molemo.
24 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum, “Eteni Sabuw God wabin tibigigim anayabin kwa Jew sabuw asinafumaim.”
25 Ene Juda yambomane ungu manema pilku tenge panjiku tengi liemo kangomanga kangi te kopisiku wendo limele ulumuni ene lipe taponjilimo, nakolo ungu manema pulue tongi liemo kangomanga kangi te kopisilimelemone ulu te naa telemo. Aku siku telemelemonga yambo kangi te naa kopisili yamboma mele molemele.*
25 O ofafar inabobosiyasiyar na’at, a’ar hi’a’afuw i boro nan ana’an gagamin namatar, baise ofafar ina’a’astu’ub, o a’ar kanabin hi’a’afuw ana’itin i afuwina’e.
26 We yambomane kangi te naa kopisikulie Pulu Yemonga ungu manemane ‘Teai.’ nilimo mele pilku tengi liemo Pulu Yemone ene kanopa ‘yambo kangi te kopisili ⸤Juda⸥ yamboma mele molemele.’ nimbe naa kanombaye?
26 Sabuw iyab hai ar kanabih men hi’afuw, baise ofafar eo biyunih na’atube tebobosiyasiyar, nati sabuw i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw hinasairih.
27 Kangi te naa kopisiku ungu manema tenge panjiku telemele yambomane ene Juda yambo kangi te kopisiku ene kinie ungu mane pelemoma pulue tolemele yamboma enendo ningindu: “Pulu Yemonga ungu manema pulue tolemelemonga aku siku teko kenjilimele kene ene papu mindili nangi.” ningí.
27 Orot yait biyanane ana ar kanabin men hi’afuw, baise ofafar i ebobosiyasiyar, o boro nasiksairi, anayabin o i ofafar iso’ob naatu a’ar kanabin hi’afuw, baise ofafar men kubobosiyasiyar.
28 Yambo te yunge kangi kopisilimu mindi kanopalie ‘yu Juda yambomo’ nimbémo yu sike Juda yambomo molo. Kangi te kopisiku wendo liku ele telemele akumu ‘Kangikundu mindi uluri tepili.’ ningulie telemele kinie uluri naa telemo.
28 O yait Jew orot kumamatar i men biya ufunane hi’a’afuw imaim o ina Jew orot kumamataramih.
29 Yambo te konopuna sukundu ulu te telemo akumu mindi sike Juda yambomo molemo. Kangi te kopisiku wendo limele akumunge pulumu konopuna sukundu Pulu Yemonga yambomo nimbe mako pelemo. ‘Kangi te i siku kopisiku wendo liengi.’ nilimo ungu manemone yuyu uluri naa telemo. Pulu Yemonga Minimuni konopuna sukundu telemo akumuni kanu yambomo lipe taponjilimo. Aku yambomo, we yambomane kanoko peanga kanoko kapi ningu imbi ambolko ola naa linjilimele, Pulu Yemone yu kanopa peanga kanopa kapi nimbe yunge imbimu ambolopa ola linjilimo.
29 En baise, Jew orot anababatun i dogor wanawanan. Naatu afu’afuw anababatun i dogor wanawananamaim Anun Kakafiyin esisinaf, men biya. Naatu bora’ara’aten etei i Godane nan inab men orot biyahine.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.