Mateus 4
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Yesusi ⸤no lirimu kinie Pulu Yemonga Minimu yu kinie omba molopalie nirimumuni,⸥ Minimu yuni ‘⸤Kurumanga nomi⸥ depelemone* yu kondi topili.’** nimbe Yesusi kolea ku leline memba purumu.
1 Imaibo Anun Kakafiyin Jesu nawiy hin arar yan imaim Demon kakafin routubunin isan.
2 Akuna Yesusi oli te koro talo mele* langi naa noli we molopa perimu kinie yu engelene kolopa molorumu.
2 Auyit 40 gugumin 40 na’atube bay en ma yoyoyoban ufunamaim bayumih morob.
3 Kanu kinie ⸤kuru⸥ kondi toli ⸤Setene⸥ ombalie yundu nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo* liemo i kouma ‘Pillawa kaloli au lepili.’ ni.” nirimu.
3 Basit Demon Mowan na Jesu biyan tit eo, “O God Natun na’at, kabay iti ku’uwih tebotabiren rafiy tematar ku’aa.”
4 Nakolo yuni pundu topa nimbendo: “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:nimbe molemo.”* nirimu.
4 Baise Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikikirum i iti na’atube eo, ‘Orot boro men bay akisin niyawasimih, baise God awanamaim tur abisa etitit boro i niyawasih.’”
5 Kanu kinie depelemone Yesusi lipe kolea aili Jerusalleme, akumundu ‘kolea aili kake teli’ nilimu, akuna memba pupe Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena memba, paa ola imuna pupe anjipelie nirimumuni,
5 Naatu Demon Mowan Jesu nawiy hin Jerusalem hitit, Tafaror Bar afe’en hiyen tafantoro’ot bat.
6 yundu nimbendo: “Nu Pulu Yemonga Malo liemo nu lipe taponjimbe kene pou ningu manie pui.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:nimbe molemo kanumu. Aku sipe nirimu kene pilkulie aku siku tei.” nirimu.
6 Jesu iu, “O God Natun na’at, kukununuw kure. Anayabin Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
7 Yesusini yundu nimbendo: “Pulu Yemonga yambomando ungu te pea nimbe molemola. Akumu i sipe:
7 Jesu iya’afut eo, “Baise Buk Atamaninamaim iban eo maiye, ‘Regah a God men routobonamaim inanawiyimih.’”
8 Altopa depelemone yu lipe mulu te paa olandopa lerimuna ola memba pupe anjipelie, yu ma koleama pali kinie koleamanga mele peangama pea lipe ora sipelie
8 Naatu Demon Mowan iban Jesu nawiy maiye hiyen hin oyaw manin tafantoro’ot bat, tafaram tutufin ana gewasin etei ana aiwob auman i’obaiy
9 yundu nimbendo: “Nu nanga kumbikerena koporongo langoko manie molko na popo toko nanga imbi ambolko ola linjinu liemo i nu kanokono ma koleana lemo melema pali nu simbu.” nirimu.
9 eo, “Su inayowen ayu inakwafiru, sawar iti etei boro o anit”.
10 Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Setene,* nu anju pa! Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:nimbe molemo kanumu.” nirimu.***
10 Jesu iya’afut iu eo, “Demon Mowan na kutabaratait! Anayabin Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo, ‘Regah a God akisinamo inakwafir isan inabow.’”
11 Kanu kinie depelemo Yesusi yu mundupe kelepa yu purumu. Purumu kinie mulu koleana angelloma ongo Yesusi nokoringi.*
11 Imaibo Demon Mowan nati’imaim Jesu ihamiy tabaratait, naatu God ana tounamatar hina Jesu hitafafar hinawiy bairi hin.
12 Kanu kinie ⸤No Linjili⸥ Jono ka siku ka ulkena panjiringi* kinie pilipelie Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando omba
12 John dibur bar ma’am Jesu ana tur nowar, basit matabir na Galilee tit,
13 Nasarete taonona ombalie nirimumuni, pe aku taonomo mundupe kelepa Kapeniame taono, nomu Gallilli kélona lerimu, akuna pupe ‘Kinié i koleamo nanga molombo kamu koleamo lepili.’ nimbe akuna molorumu. Kapeniame ye Sepullano kinie Napatallaitolone kalko liringili yamboma ou moloringi koleana* lerimu.
13 naatu Nazareth ihamiy na Capernaum imaim ma, harew kukuf sisibin Naphtali, Zeburun wawawan hai me’emaim,
14 ⸤Kapeniame taonona pupe molorumumunge⸥ koronga ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane* ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbendo:
14 saise tur abisa dinab orot Isaiah wanawananamaim titit i na iturobe.
15 “Sepullanone kalopa lirimu yamboma
15 “Zeburun ana me, Naphtali ana me, ef yan in tor re’ere,
16 Kanu yambo paa sumbulu toline molemelema
16 sabuw gugumin ma’ayah boro marakaw hina’itin;
17 ⸤Kapeniame omba molorumu⸥ kanu walemonga Yesusini yamboma pulu monjipe unguma nimbe sipelie nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba walemo* nondopa wendo ombá tekemo kene ⸤‘Pulu Yemo yuni nokomba yambomanga talapena sukundu molamili.’ ningu⸥ ulu pulu keri telemelema munduku kelko konopu alowa teai.” nirimu.**
17 Nati ana veya’amaim Jesu busuruf binan eo, “Bowabow kakafih kwasisinaf etei kwanihamiyen, anayabin mar ana aiwob ina iyubin”.
18 Yesusi Nomu Gallilli kélona andopalie angenungulu talo kanorumu, akutolo Saimono kinie angenu Enderutolo oma lili wale te nomuna toko munduku moloringili kanorumu. Pe Saimononga imbi te Pita niringila. Oma liringili akumu eltenga kou kongono teringili kanumu.
18 Jesu Galilee tor rewarewan remor inan orot ainuf hairi itih, Simon wabin ta Peter, tain Andrew hairi tor yan siy bowamih buwat hiya’ay.
19 Aku siku teko moloringili kanopalie nimbendo: “Na lombili wangili. Oma lingilindu oma lili wale te liku nona manie mundulimbele kinie omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo tengelendo nanga ungumu pilkulu ningu siliku andongele kinie yamboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Elte na lombili wale.’ nikiru.” nirimu.
19 Jesu eaf eo, “Kwana kwai’ufnunu bairit tan boro ani’obaiyi orot isah kwanaway”.
20 Aku nirimu kinie pilkululie tamburembu eltenga oma lili walema munduku kelkololie Yesusi lombili puringili.
20 Mar ta’imonamo hai buwat hitumar Jesu hi’ufunun bairi hin.
21 Kanu kinie yu laye kolte wilsu pupelie angenungulu talo lupe kanorumu, akutolo Seperi malo Jemisi kinie Jemisi angenu Jonotolo, lapa Seperi kinie enenga nona andoli sipine sukundu oma lili walema toko tambulku moloringi kanopalie elte walsipelie “Na lombili wale.” nirimu.
21 Hin kafa’imo, orot rou’ababo ainuf hairi itih, James tain John hairi, Zebedee natunatun. Tamah bairi wa tafan hima hai buwat hitatar futifut, Jesu bai’ufnunin isan ea’afih ana veya,
22 Aku nirimu kinie pilkululie eltenga lapa Seperi kinie nona andoli sipimu kinie tamburembu munduku kelkololie Yesusi lombili puringili.
22 mar ta’imonamo wa hihamiy naatu tamah auman wa tafan hihamiy ma, i hairi Jesu hi’ufunun bairi hin.
23 Kanu kinie Yesusi kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa, yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga yamboma ungu mane sipe, Pulu Yemo nondopa ye nomi kingimu molopa nokomba mele* temane peangamo topa sipe, yambo kuru lupe lupe torumuma kinie kangine ulu aisili terimuma kinie tepa konde lirimu.
23 Galilee wanawanan Jesu runtit Jew hai Kou’ay Bar gidigidihimaim mar ana aiwob isan tur gewasin binan, naatu sabuw yarug yumatah ta ta, sawow yumatah ta ta hibow hima’am etei iyawasih.
24 Yu terimu mele temanemo kolea Siria poropinji koleamanga pali anju anju purumu pilkulie enenga yambo kuru lupe lupe torumu yamboma kinie, mindili lupe lupe nongo moloringi yamboma kinie, yambomanga konopuna kuru molko amboloringi yamboma kinie, kuru kopalli torumu yamboma kinie, kimbu ki kukurumu yamboma kinie, yu molorumuna mengo oringi kinie yuni ene tepa konde lirimu.
24 Jesu ana tur ra’at in Syria tafaram wanawanan etei hinowar, basit sabuw sawusawuwih, ah umah kafikafirih, rara ani’anih, kokom ani’anih, koko’aw, mayamayay naatu sabuw afa hai sawow yumatah ta ta etei hiteten hina Jesu iyawasih. Jesu sabuw sawuwih ebiyawasih|alt="Jesus healing sick" src="CN01723B.TIF" size="col" loc="Mat 4.24" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.24"
25 Yambo paa aisili yu lombili puringi. Kolea Gallilli disiriki yamboma kinie, ‘Kolea Aili Rureponga Talo’ niringi kolea yamboma kinie, kolea Judia disiriki lerimu kolea aili Jerusalleme yamboma kinie, kolea Judia sukundu lerimu we koleamanga moloringi yamboma kinie, no Jodane nekendo koleamanga yamboma kinie, paa aisili yu lombili puringi.
25 Sabuw rou’ay gagamin maiyow Galilee’ine naatu Bar Merar Etei Umat Rororon wanawanahimaim naatu Jerusalem, Judea naatu Jordan wanawanan auman sabuw etei Jesu hi’ufunun bairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.