Mateus 3
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Yesusi Nasarete taonona we molopili⸥ No Linjili Jono omba kolea Judia disiriki sukundu kolea ku leline opa ungu nimbelie nimbendo:
1 Kwamur bai’ab na’atube sawar ufunamaim, John Baptist Judea arar yan tit busuruf binan
2 “Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba walemo nondopa wendo ombá tekemo kene enenga ulu pulu keri teringi konopuna pelemoma munduku kelko konopu alowa teai.” nirimu.
2 eo, “Bowabow kakafih kwasisinaf etei kwanihamiyen, anayabin mar ana aiwob i na iyubin.”
3 Kanu yemo ⸤ou naa molopili paa koronga ou⸥ Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye* Aisayane Pulu Yemonga ungu te nimbe sipe boku torumu. Kanu ungumu i sipe:nirimu. ⸤Aisayane Jonone paa pe temba mele ou aku sipe nimbe panjipe boku torumu.⸥
3 Dinab orot Isaiah, Buk Atamaninamaim John isan kikirum iti na’atube eo,
4 Jono yu kongi kemelenga indini teli wale te pakopa, kongi kilumuni teli kako te topalie, kulikumbe kinie pilimu no kinie aku langitolo mindi nomba molorumu.
4 John ana faifuw i camel bunibuninamaim sakir iyoun, ana kikir i bobaituw ta kanabinamaim naiwan kik, ana bay i sisik naatu kaiyar tafu.
5 Kanu kinie kolea aili Jerusalleme yamboma kinie Jerusalleme lerimu kolea Judia disiriki pali yamboma kinie kolea Jodane pali yamboma kinie kanu yemo molorumuna pukulie niringimuni,
5 Jerusalem wanawanan, Judea wanawanan bar merar etei naatu sabuw nati Jordan harew sisibin hima’am etei ikwei hina.
6 no Jodane sukundu pukulie enene ulu pulu keri teringime ningu para siringi kinie yuni ene no linjirimu.
6 Hai bowabow kakafih hi’e’en, Jordan harewamaim John bapataito itih.
7 Yuni ⸤Juda yambomanga ye aili⸥ Parisime kinie Sadusime kinie* aisili no lingíndu oringi kanopalie nirimumuni, ene iri topalie nimbendo: “Kolo topa yamboma tepa kenjili wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga naene “Ene talopa lelko pai.” nimu kinie ene ‘Pulu Yemone naa tepa kenjipili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye?
7 Baise i wanawanahimaim Pharisee naatu Sadducee maumurih na’in bapataito bainamih hinan itih eo, “Kwa i kokobe aso’ob hira’at! Yait eo kwanowar God ana baimakiy nabiyafar boro wan kwanabibir?
8 Ene sumbi siku molko, ulu peangama mindi teko molonge kinie ene ulu pulu keri teringime paa sike munduku kelko konopu alowa tenge mele mona lemba.
8 Turobe kakafihine dogor baikitabir kwanabaib i boro a yawas gewasinamaim ni’obaiyi, kwa i anababatun dogor baikitabir matar.
9 “Olio anda kolepa Eporayamone kalopa lirimuma molemolomonga yambo peangama molemolo.” ningu aku siku ningu naa pilieme. Nane ene nimbu sikiru: ‘Pulu Yemone i koumando “Eporayamone kalopa lirimu yamboma au leangi.” nilkenje kouma Eporayamone kalopa lirimu yamboma molemelka.’ nikiru. Ene Eporayamone kalopa lirimu yamboma molemelemonga uluri naa telemo.*
9 Men kwananot kwanao, ‘Abraham i aki ai agir,’ baise a tur ao’owen, God karam kabay iti boro nabow nasinaf Abraham wawawan hinamatar.
10 “Unju peko tomba loumu Pulu Yemone koronga unju puluna ambolopa ola lipe molemo. Unju mongo peanga naa tomba unjuma* yuni peko topalie tepena kalomba.
10 God ana kariwak i wan iur, ai an wairoronika tarinamih yai inu’in, ai menatan ebiw ro’on men gewasin boro natar nare wairaf wan nayara’ah na’arah.
11 Nane ulu pulu kerime siye kolko konopu alowa telemele yamboma sike no linjilio. Nakolo te na akilipe ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu kinie tepemo kinie ene linjimbe ⸤lingí⸥. I na akilipe ombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa. Na yu kinie manda molo. Yambo ailimenga kongono keri teli kendemande yambomane sike enenga ailimenga kongono keri tenjingindu kimbu su wendo linjilimele nakolo na akilipe ombámonga kimbu su wendo linjimbu kanu kongonomo paa olandopa mele nane tenjimbu kapola naa telka, ⸤na ye paa keri⸥.
11 “Ayu i dogor baikitabiren ana bapataito harewamaim abit. Baise orot ayu ufu’umaim enan ana fair i ra’at ayu natabiru, an ana sumasum ayu men karam boro ana’abar. I boro Anun Kakafiyin naatu wairafamaim bapataito nit.
12 “Yuni yunge rasi witi apuruli apulu pokomo ambolopalie yunge rasi witi mongo kinie rasi witi kilu kinie apurumbendo molemo. Yunge rasi witi apuruli polomo tepa mimi tembando rasi witi pali ‘wendo liembo.’ nimbe apurupelie mongoma lipe rasi witi nosilimo mingine ‘Lepili.’ nimbe nosimbendo mingi topa, pe kiluma lipe maku topa tepe naa kumbulupe nomba pepa mindi pulimona kalomba.” nirimu.
12 I umanamaim i raububuna’en ana fok ema’am, imaim boro rice narab narububunai ani’anin korom nayai, naatu hain wairaf aidahin in etoto’ab wan nayara’ah na’arah.”
13 Jonone yamboma no linjipe molopili Yesusi kolea Gallilli disiriki mundupe kelepalie nirimumuni, ‘Jonone na no linjipili.’ nimbe Jono no Jodane molorumuna yu purumu.
13 Nati ana veya’amaim, Jesu Galilee ine tit na Jordan tit, John bapataito baitinin isan.
14 Orumu kinie Jonone nimbendo: “Aku paa molo. Nane nu no nambe tepo linjembo ningu nikinuye? Nuni na no linjilinanje papu.” nirimu.
14 Baise John rutawiy eo, “O i karam boro ayu bapataito ititu, baise aisim ayu isou kunan?”
15 Nakolo Yesusini pundu topa nimbendo: “Molo. Ulu kake teli uluma pali kapola tepili kene nikiru mele tei.” nirimu. Kanu kinie Jonone “Kapola.” nimbe yu no linjirimu.
15 Jesu iya’afut eo, “Boun abisa au’uwi i kusinaf, anayabin ef iti’imaim God ana kok gewasin isan yayakitifuw boro tanasinaf yabih hinamatar.” Naatu John ibasit Jesu bapataito itin.
16 Yesusi no lipe pora sipelie nona sumbi sipe wendo orumu. Wendo ombá orumu kinie mulúmu kengeya lepa anju yando purumu, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manie omba Yesusi molorumuna pupe kangine ola molorumu kanorumu.
16 Jesu bapataito baib ufunamaim matabir yen tafan bat. Nati ana maramaim mar botawiy God Anunin Kakafiyin itin mamu imak na’atube rob re na Jesu tar gabuw, naatu tafanamaim marakaw. Jesu tafanamaim mamu imak re etatagabuw|alt="dove descending on Jesus" src="CN01656b.TIF" size="col" loc="Mat 3.16-17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.16-17"
17 Kanu kinie muluna ola ungu te wendo ombalie, “I nanga konopu monjilio kangomo. Yu kinie konopu sipu molio.” nirimu.*
17 Mar wanawanan Orot fanan hinowar eo, “Iti kek i ayu Natu ta’imon, au yabow, I isan ayu abiyasisir.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.