Mateus 25
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH
1 ⸤Aku nimbelie nirimumuni, Yesusini yuyu kelepa ombá mele ungu mare pea nimbelie nimbendo:⸥* “⸤Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kelepa wale talo sipe mana manie ombá kinie⸥ Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba** akumu i sipe mele: “Ye te ambo limbe uluma yamboma pea tengendo kanu yamboma maku toko moloringine yemo ombá terimu kinie pilkulie ‘Ipulueli ombá.’ ningu ambo wenepo rureponga talo enenga tepe llamema liku “Yu aulkena limulú.” ningu puringi.
1 Jesus disse:
2 Kanu ambo wenepomanga te pakara konopu na pepili aroma toko moloringi; te pakara pilipe konginjili pepili moloringi.
2 Cinco eram sem juízo, e cinco eram ajuizadas.
3 Konopu na pepili aroma toko moloringi ambo wenepomane enenga tepe llamema mengo puringi nakolo llame karasene pea na mengo puringi.
3 As moças sem juízo pegaram as suas lamparinas, mas não levaram óleo de reserva.
4 Nakolo pilipe konginjili pepili moloringimene karasene kinie enenga tepe llamema kinie mengo puringi.
4 As ajuizadas levaram vasilhas com óleo para as suas lamparinas.
5 Ambo limbe yemo welea na orumuna ambo wenepoma pali uru orumuna uru peringi.
5 Como o noivo estava demorando, as dez moças começaram a cochilar e pegaram no sono.
6 Kanu kinie ai burumi ungu te wendo omba nimbendo: “Ambo limbe yemo okomo kanayo! Aulkena liengi wai!” nirimu.
6 — À meia-noite se ouviu este grito: “O noivo está chegando! Venham se encontrar com ele!”
7 Kanu kinie ambo wenepoma ola angilku tepe llame ‘Aili tepa nopili.’ ningu teko mimi teringi.
7 — Então as dez moças acordaram e acenderam as suas lamparinas.
8 Konopu na pepili moloringimene pilipe konginjili pepili moloringimendo ningindu: “Olionga tepe llamema kumbulkumu kene enenga karasene mare olio liku munduku siei.” niringi kinie
8 Aí as moças sem juízo disseram às outras: “Deem um pouco de óleo para nós, pois as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 pilipe konginjili pepili moloringimene pundu toko ningindu: “Karasene ene kinie olio kinie manda na tembanje. Ene sitoana puku enenga topo toko lipai.” niringi.
9 — “De jeito nenhum”, responderam as moças ajuizadas. “O óleo que nós temos não dá para nós e para vocês. Se vocês querem óleo, vão comprar!”
10 Kanu kinie sitoana topo toko lingíndu puringi kinie ambo limbe yemo orumu. Kanu kinie ye ambo limbemonga langi akuna nongendo maku toringi yamboma, pilipe konginjili pepili moloringi wenepoma pea ulkena suku puringi. Kanu kinie ulke kune toko ingi siku langi nongo moloringi.
10 — Então as moças sem juízo saíram para comprar óleo, e, enquanto estavam fora, o noivo chegou. As cinco moças que estavam com as lamparinas prontas entraram com ele para a festa do casamento, e a porta foi trancada.
11 Pe langi nongo molangi ambo wenepo sitoana puringime ongolie ningindu: “Ailimu, Ailimu, olionga kune ongo linji.” niringi.
11 — Mais tarde as outras chegaram e começaram a gritar: “Senhor, senhor, nos deixe entrar!”
12 Nakolo yuni enendo pundu topa nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Na enenga imbime na pilkiru. ⸤Ulsu molemelema manda sukundu na onge.⸥” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
12 — O noivo respondeu: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eu não sei quem são vocês!”
13 ⸤Aku nimbelie yuni altopa nimbendo:⸥ “Aku sipe temba kene Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kelepa ombá walemo kepe ene na pilku, ipulueli ou ombáne tangoli ombáne, ipulueli ombáne, na pilimele kene yu ombá nokoko konjiku molai.” ⸤nirimu.⸥
13 E Jesus terminou, dizendo:
14 ⸤Nimbelie Yesusini ungu iku te pea topalie nimbendo:⸥ “⸤Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yamboma nokolemo akumu⸥ i sipe melela:* “Ye te kolea tenga pupe molombando yunge kendemande yema “Wai.” nimbe yunge melema “Nokonjei.” nimbelie nirimumuni,
14 Jesus continuou:
15 enene kongono telemele mele pilipe apurupe yunge melema ene moke tepalie ye te kou pape tausini kina mele sipe, te kou tu tausini kina mele sipe, te wane tausini kina mele sirimu. Aku tepalie yu purumu.
15 E lhes deu dinheiro de acordo com a capacidade de cada um: ao primeiro deu quinhentas moedas de ouro; ao segundo deu duzentas; e ao terceiro deu cem. Então foi viajar.
16 Ye pape tausini kina lirimumu sumbi sipe pupe kanu koumuni bisinete tepalie nirimumuni, kou pape tausini kina olandopa pupe lirimu.
16 O empregado que tinha recebido quinhentas moedas saiu logo, fez negócios com o dinheiro e conseguiu outras quinhentas.
17 Aku sipela ye tu tausini kina lirimumu olandopa tu tausini kina pupe lirimu.
17 Do mesmo modo, o que havia recebido duzentas moedas conseguiu outras duzentas.
18 Nakolo wane tausini kina lirimumu pupe ‘Lopi teambo.’ nimbe yuni mana muru akupe yunge nokoli yemonga koumu lowa terimu.
18 Mas o que tinha recebido cem moedas saiu, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do patrão.
19 Kanu kinie wale aisili omba purumu kinie kanu kendemandemanga nokoli yemo omba enendo nimbendo: “Kouma ene teringi mele kanambo liku ora siei.” nirimu.
19 — Depois de muito tempo, o patrão voltou e fez um acerto de contas com eles.
20 Kanu kinie pape tausini kina lirimu yemone pape tausini kina olandopa pupe lirimumu memba ombalie nimbendo: “Ailimu, nuni na pape tausini kina sirinu kanumu. Nane pape tausini kina olandopa pupu lirindumu i ambolkoro kanoi.” nirimu.
20 O empregado que havia recebido quinhentas moedas chegou e entregou mais quinhentas, dizendo: “O senhor me deu quinhentas moedas. Veja! Aqui estão mais quinhentas que consegui ganhar.”
21 Nokoli yemone yundu nimbendo: “Kendemande ye peangamo, paa papu terinu. Kongono wallo kolte mele sirindumu nuni teko konjirinumunge “Nuni nanga mele aisili nokonji.” nimbú kene nu ongo na pea tapu topo konopu sipu molambili oi.” nirimu.
21 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
22 Ye tu tausini kina lirimu yemo yu kepe ombalie nimbendo: “Ailimu, nuni na tu tausini kina sirinu kanumu. Nane tu tausini kina olandopa pupu lirindumu i ambolkoro kanoi.” nirimu.
22 — Então o empregado que havia recebido duzentas moedas chegou e disse: “O senhor me deu duzentas moedas. Veja! Aqui estão mais duzentas que consegui ganhar.”
23 Yunge nokolimuni yundu nimbendo: “Kendemande ye peangamo, paa papu terinu. Kongono wallo kolte mele sirindumu nuni teko konjirinumunge nanga mele aisili “Nu nokonji.” nimbú kene nu ongo na pea tapu topo konopu sipu molambili oi.” nirimu.
23 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
24 Kanu kinie wane tausini kina lirimu yemo kepe ombalie nimbendo: “Ailimu, nane pilipulie, ‘Nu bisinete tondolo munduku teko ‘Kou mone lipu nosimbumunge yamboma mindili nongi liemo mandala.’ ningu ⸤kendemande yamboma ‘Kongono mindili siku teangi.’ ningu siku, ene mele wallotolo siku melema pali nunu mindi lino yemo;⸥ ponie yambomane panjinjilimele kinie nu nunu langi melema we akuku liku; rasi witimunge kilu kinie mongotolo yambo wemane kilu toko apurunjilimele kinie nu nunu rasi witi mongo we lino mele.’ na pilirindu.
24 — Aí o empregado que havia recebido cem moedas chegou e disse: “Eu sei que o senhor é um homem duro, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 ⸤Aku siku telenomonga⸥ nane nu pipili kolopolie na pupu nunge kou na sirinumu mana lowa terindu. Kanu koumu i ambolkoro kanoyo. I nunge koumu nunu sikiru li.” nirimu.
25 Fiquei com medo e por isso escondi o seu dinheiro na terra. Veja! Aqui está o seu dinheiro.”
26 Aku nirimu kinie pilipelie nokoli yemone yundu pundu topa nimbendo: “Teko kenjili kendemande ye kerimu, nuni pilkulie, ‘Ponie yambomane panjinjilimele akuna na nanu langi melema we akupu lipu; rasi witimunge kilu kinie mongotolo yambo lupemane apurunjilimele kinie na nanu rasi witi we lio.’ ningu pilirinu lemo.
26 — “Empregado mau e preguiçoso!”, disse o patrão. “Você sabia que colho onde não plantei e junto onde não semeei.
27 Aku siku pilkulie nanga kou monemo kou benge ulkena nosilinanje papu. Aku telenanje na ombo nanga koumu wendo lipulie kou wallo kolte ola panjiku silimelka lilkela.” ⸤nirimu.⸥
27 Por isso você devia ter depositado o meu dinheiro no banco, e, quando eu voltasse, o receberia com juros.”
28 ⸤Kanu kendemande yemondo aku sipe nimbe pora sipelie yuni we kendemande yemando nimbendo:⸥ “I yemo tepa kenjirimu kene yunge koumu wendo likulie tene tausini kina ambolkomo yemo siei.” ⸤nirimu.⸥
28 “Tirem dele o dinheiro e deem ao que tem mil moedas.
29 “Melema nosilimo yambomo* nane mare pea simbu, yu paa aisili nosimbe. Nakolo melema na nosilimo yambomo** yu nosilimoma kepe wendo limbu kene*** aku siku tekolie,
29 Porque aquele que tem muito receberá mais e assim terá mais ainda; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
30 kendemande ye kerimu sumbulu toline liku paka toko pena mundeyo. Akuna yamboma paa mindili nongolie kola teko pereko molonge.”* nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
30 E joguem fora, na escuridão, o empregado inútil. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
31 ⸤Aku nimbelie yu pe kelepa omba temba mele nimbelie nimbendo:⸥ “Manie Omba Mana Ye A Lerimu Yemo yunge tondolo pa telimu kinie ombalie nimbemone, yunge mulu koleana angelloma kinie pali onge kinie tondolo pa teline suku ye nomi kingi polomo lembana yu molomba.*
31 Jesus terminou, dizendo:
32 Yunge kumbikerena ma koleana yamboma pali liku maku tonjingí. Kanu kinie kongi tapu teli ye tene yunge kongime apurupelie kongi sipisipime lupe lipe mundupe, kongi memema lupe lipe mundulimo mele aku sipe Ye Nomi Kingimuni yambo maku toko molongema apurupelie nimbemone,
32 Todos os povos da terra se reunirão diante dele, e ele separará as pessoas umas das outras, assim como o pastor separa as ovelhas das cabras.
33 yambo kongi sipisipi mele molongema yunge ki umbukundu lipe mundupe, kongi memema mele molongema yunge ki tarokondo lipe mundumbe.
33 Ele porá os bons à sua direita e os outros, à esquerda.
34 Aku tepalie, yuni yunge ki umbukundu molonge yambomando nimbendo: “Na engelene kolorundu kinie enene na langi siringi. Na no waka kolorundu kinie enene no kolko siringi. Na aulke ponenge orundu kinie enene na “Pea molamili oi.” niringi. Na pulue wambale na panjipu we we andorundu kinie mulu wambale te siringi. Na kuru torumu kinie nokoringi. Na ka ulkena perindu kinie ongo kanoringi. Tarane ‘Ene molko konjengi.’ nirimuna konopu peanga pepili molemele yamboma, enene ulu akuma na kinie teringi kene, ya ongo, ou mulu matolo na lepili Tarane yu nokomba koleana ene pea ‘Tapu topo molomolo.’ nimbe, nimbe panjirimu koleana sukundu wai.” nimbé.
34 Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, vocês que são abençoados pelo meu Pai! Venham e recebam o
35 — ausente —
35 Pois eu estava com fome, e vocês me deram comida; estava com sede, e me deram água. Era estrangeiro, e me receberam na sua casa.
36 — ausente —
36 Estava sem roupa, e me vestiram; estava doente, e cuidaram de mim. Estava na cadeia, e foram me visitar.”
37 Aku sipe nimbé kinie pilkulie sumbi nili yambomane pundu toko yundu ningindu: “Ailimu,* tewale nu engelene kolorunu kinie kanopolie nu langi sirimuluye? Tewale nu no waka kolorunu kinie kanopolie nu no kolopo sirimuluye?
37 — Então os bons perguntarão: “Senhor, quando foi que o vimos com fome e lhe demos comida ou com sede e lhe demos água?
38 Nu ye ponengemo tena molorunu kinie kanopolie “Ulke sukundu molamili oi.” nirimuluye? Mulu wambale na pakoko we we andorunu kinie kepe nu tena kanopolie mulu wambale sirimuluye?
38 Quando foi que vimos o senhor como estrangeiro e o recebemos na nossa casa ou sem roupa e o vestimos?
39 Nu kuru torumu kinie kepe, ka ulkena perinu kinie kepe, tewale ombo kanorumuluye?” ningí.
39 Quando foi que vimos o senhor doente ou na cadeia e fomos visitá-lo?”
40 ⸤Aku siku ningí kinie⸥ Ye Nomi Kingimuni enendo pundu topa nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: I nikiru mele i nanga angenupili imbi na mololi te kepe liku taponjiringi akumu na liku taponjiringi.” nimbé.
40 — Aí o Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando vocês fizeram isso ao mais humilde dos meus irmãos, foi a mim que fizeram.”
41 Kanu kinie yunge ki tarokondo molonge yambomando nimbendo: “Pulu Yemone ‘Ene molko kenjengi.’ nilimo yamboma, na engelene kolorundu kinie enene na langi te na siringi. Na no waka kolorundu kinie enene na ‘no nambo.’ ningu kolko na siringi. Na aulke ponengemo orundu kinie na “Pea molamili oi.” na niringi. Na mulu wambale te na pakopo we we andorundu kinie na mulu wambale te na siringi. Na kuru torumu kinie na na nokoringi. Na ka ulkena perindu kinie na na ongo kanoringi. ⸤Enene na aku siku na liku taponjiringi⸥ kene ene nanga kumbikerena na ongo anju puku, depelemo* kinie yunge angelloma kinie enenga tepe we nomba pepa mindi pulimo pumbe tepe kalonjirindu** akuna anju pai.” nimbé.
41 — Depois ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, vocês que estão debaixo da maldição de Deus! Vão para o fogo eterno, preparado para o Diabo e os seus anjos!
42 — ausente —
42 Pois eu estava com fome, e vocês não me deram comida; estava com sede, e não me deram água.
43 — ausente —
43 Era estrangeiro, e não me receberam na sua casa; estava sem roupa, e não me vestiram. Estava doente e na cadeia, e vocês não cuidaram de mim.”
44 Aku sipe nimbé kinie pilkulie kanu yambomane kepe pundu toko ningindu: “Ailimu, nu engelene kolorunu kinie kepe, no waka kolorunu kinie kepe, nu ponenge lelko orunu kinie kepe, we we andorunu kinie kepe, kuru torumu kinie kepe, ka ulkena perinu kinie kepe, olione nu aku siku molorunu kinie tewale kanopolie nu na lipu taponjirimuluye?” ningí.
44 — Então eles perguntarão: “Senhor, quando foi que vimos o senhor com fome, ou com sede, ou como estrangeiro, ou sem roupa, ou doente, ou na cadeia e não o ajudamos?”
45 ⸤Aku siku ningí kinie⸥ yuni enendo pundu topa nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Enene i nanga angenupili yambomanga imbi na mololi te na liku taponjiringi aku kinie na naa la liku taponjiringi.” nimbé.
45 — O Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: todas as vezes que vocês deixaram de ajudar uma destas pessoas mais humildes, foi a mim que deixaram de ajudar.”
46 “Kanu kinie kanu ⸤teko kenjilimele⸥ yamboma puku kamu kamu molko kenjiku mindi puli koleana pungí, nakolo sumbi nili yamboma puku kamu kamu molko konjiku mindi puli koleana* pungí.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
46 E Jesus terminou assim:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.