Mateus 20

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Aku nikiru ungumunge* ⸤ungu te niembo⸥: Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yamboma nokolemo** akumu i sipe mele: “Walse ponie pulu ye tene ‘Kongono tenjili ye mare yunge unju waene poniena kongono tenjengi.’ nimbe paa ipulueli ou pupe lipurumu.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 “Kongono teangi.” nimbe lirimu yemando nimbendo: “Kinié tenge walemonga ene kou mone pape kina* pape kina nimbu mele kalombo.” nirimu kinie enene “Kapola.” niringi kinie yuni ene yunge unju waene poniena “Kongono teangi pai.” nimbe ene lipe mundurumu.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Pe, ipulueli ou nani killoko mele terimu kinie, yu kelepa yamboma maku toringi koleana pupe ye mare akuna we angiliringi kanopalie
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 enendo nimbendo: “Ene kepe ⸤nanga⸥ unju waene poniena kongono tenjengi payo. Pe nane ene kou kapola mele kalombo.” nirimu
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 kinie ene puringi. Pe ai tangoli terimu kinie kepe, ipupini tere killoko mele terimu kinie kepe, kelepa aku sipe pupe ye mare pea lirimula.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Ipupini pape killoko mele terimu kinie ⸤altopa⸥ pupe ye mare we angiliringi kanopalie enendo nimbendo: “Walemonga pali kongono na teko ya inie nambemuna we angilimeleye?” nirimu.
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 Enene yundu ningindu: “Ye tene olio kongonona na limuna we angilimolo.” niringi. Yuni enendo nimbendo: “Ene kepe ⸤nanga⸥ unju waene poniena kongono tenjipai.” nirimu.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Ena pora nirimu kinie unju waene ponie pulu yemone yunge kongono nokoli yemondo nimbendo: “Kongono tekemele yema ‘sukundu wai.’ ningu ene kongono tengimunge mele kalonindu paa akilku ongi yema pulu monjiku mele kaloliku puku kumbi lelko ongi yema paa akilku mele kaloi.” nirimu.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 ⸤Aku nirimu kinie⸥ ipupini pape killoko mele terimu kinie “Kongono tenjengi.” nimbe lirimu yema ⸤kumbi lelko⸥ ongo pape kina pape kina nimbe sirimu liringi.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Akilku ongo kongono tenjiringi yema kou aku siku liringi kanokolie kumbi lelko ongo kongono tenjiringi yema ongolie ‘Olio kou olandopa mele limulú.’ konopu leringi nakolo ene pape kina pape kina nimbe sirimu liringila.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Likulie enene ponie pulu yemondo iri tokolie ningindu:
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 “Akilku ongi yema ena telu manjiku kongono tengi, olio ipulueli ou ombo kongono aili tepo temulu, ena aili tomumuni olio paa nomu kanumu, nakolo ene kinie olio kinie kou kapola kapola teko sikinumu, kapola na tekemo.” niringi.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Yuni enenga ye tendo pundu topa nimbendo: “Kangomo, nane nu tepo na kenjikiru. “Pape kina simbu.” nindu kinie “Kapola.” ninu kanumu.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Kou sikirumu liku mengo puyo. Nanga konopuni mindi pilipulie akilipe omu yemo nu sikiru mele yu aku sipu sindu.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Nanga nosilio melemanga konopuni pilipulie manda na temboye? Molo pe ongi yema kou aili tepo sindumunge nu konopu keri panjikinuye?” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 ⸤Ungu iku akumu topa pora sipelie ungu ikumunge pulumu kamu nimbendo:⸥ “Aku sipela, akilku onge yamboma ⸤Pulu Yemone nokolemo talapena sukundu⸥ kumbi lelko pungí; kumbi lelko onge yamboma akilku pungí.” nirimu.*
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Kanu kinie Yesusi kolea aili Jerusalleme pumbe purumu kinie yu lombili andoli engaki rurepo* ‘na kinie ene kinie oliolio molamili.’ nimbe ene lipe anju memba pupelie enendo nimbendo:
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 “Pilieme! Olio Jerusalleme pumulú pukumulu.* Akuna pumulú kinie Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ye tene ‘Tangi.’ nimbe Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane silimele yema kinie,** lipe simbe, enene yu kote tenjiku ‘Yu kolopili tangi.’ ningulie
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 Juda ye na molemele yema liku singí.* Kanu kinie kanu yemane yu ungu taka tonjiku, ka pulsene toko, ‘Yu kolopili.’ ningu unju perana uku toko panjingí. Kolopalie wale yepoko sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola moloi.’ nimbé.” nirimu.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Kanu kinie Seperi malo Jemisi kinie Jonotolonga anumu Yesusi molorumuna omba koporongo langopa yundu “‘Nu ulu te teani.’ nimbu mawa tembo okoro.” nirimu kinie
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 yuni yundu nimbendo: “Nambolka uluri ‘nane tenjembo.’ ningu nikinuye?” nirimu. Ambomone nimbendo: “Nu pe ye nomi kingimu moloni kinie i nanga kango talo ⸤‘elte nu kinie pea ye nomime molamili.’ ningu⸥ ‘eltenga te nunge ki umbukundu monjiku te nunge ki tarokondo monjeni.’* nimbu mawa tekero.” nirimu.
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Yesusini enendo nimbendo: “Mawa tekemele mele ene pilku na konjikimili. Na no mingine no nondopo nombomo elte manda nongeleye?”* nirimu kinie eltene “Manda nombolo.” niringili.
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 Yuni eltendo nimbendo: “Na no mingine no nombomo pe elte paa sike nongele nakolo nane elte “Nanga wangutolonga ongo molangili.” nimbumu kapola na temba. Tarane yuyu akuna molongeletolo koronga mako torumu.” nirimu.
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Angenungulu ⸤Jemisi kinie Jonotolone ‘Yesusinge wangutolonga molambili.’⸥ ningu mawa teringili mele pilkulie lombili andoli ye rureponga talo* ⸤wemane⸥ elte kinie konopu keri panjiringi.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Kanu kinie Yesusini ene “Wai.” nimbelie nirimumuni, enendo nimbendo: “Olio Juda yambomanga ulsu molemele yambo talapemanga ye nomime enenga yamboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enenga yamboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. Yambomane enenga ye nomimenga unguma liku su singí aulke te na lemo. Aku siku telemele mele enene pilimele kanumu.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Nakolo ⸤we yambomanga ye nomimene enenga yamboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ene eneno aku siku anju yando na teangi. Enenga ye te ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye ailimu molambo.’ nimbé yemo enenga kongono tenjili yemo molopili.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 ‘Na enenga ye nomimu molopo ene nokambo.’ nimbé yemo enenga kongono kendemande tenjili yemo molopili.*
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Aku sipela, Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo* kepe ‘Yambomanga ye ailimu molopo ene nokambo. Enene nanga kongono tenjili kendemande yamboma molangi.’ nimbe na orumu. ‘Yambomanga kongono tenjili kendemande yemo molopo ene lipu taponjipu, ulu pulu kerimene ene ka sipe nokolemo mele na tepili kapola molangi kene na yambo aisilinge nimbu pundu tonjipu nanga kangimu sipu, enenga kolo wangopo kolonjembo.’** nimbe orumu.” nirimu.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie ene kolea aili Jeriko munduku kelko pungí puringi kinie we yambo aisili yu lombili puringi.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Kanu kinie mongo keri lerimu ye talo aulke alselsena molkolo Yesusi omba purumu mele pilkululie yundu tondolo ru ningu walsikulie ningilindu: “Ailimu, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lirimu yemo,* olto kondo koloi.” niringili.
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Yambomane elte iri toko “Ungu na nili taka lelko molale.” niringi. Nakolo eltene paa tondolo ru ningu walsikululie ningilindu: “Ailimu, Depisini kalopa lirimu yemo, olto kondo koloi.” niringili.
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Yesusi we angilipelie “Elte wale.” nimbelie eltendo nimbendo: “Nane elte nambe teambo konopu lekembeleye?” nirimu kinie
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 mongo keri lerimu yetolone ningilindu: “Ailimu, ‘oltonga mongotolo ‘Altopa umbu mongo angilipili.’ nieni.’ konopu lekembolo.” niringili.
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Kanu kinie Yesusini elte kondo kolopa mongona ambolorumu kinie elte tamburembu mongoma peanga lerimu, melema kanokololie, Yesusi lombili puringili.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.