Marcos 6
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH
1 Yesusi molorumu koleamo mundupe kelepa yunge pulu kolea ⸤Nasarete⸥ purumu, yu lombili andoli yema pea puringi.*
1 Jesus voltou com os seus discípulos para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado.
2 ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo* wendo orumu kinie ene maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena suku pupelie yamboma mane sipe molorumu. Yunge ungumu pilku moloringi yambo aisilini suru ningu mini wale mundukulie ningindu: “Ne yemo aku unguma tena lirimunje? Yunge pilipe konginjilimu kinie yunge ulu tondolo telemomanga tondolomo kinie yu tena lirimuye?
2 No sábado começou a ensinar na sinagoga . Muitos que o estavam escutando ficaram admirados e perguntaram: — De onde é que este homem consegue tudo isso? De onde vem a sabedoria dele? Como é que faz esses milagres?
3 Yu ulkema takonjirimu yemo* moloye? Yu Maria malo moloye? Jemisi keme Josepo keme, Judasi keme Saimono keme, enenga angenu moloye? Yunge kemulupili olio kinie pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sike aku yemo molemomo⸥.” niringi. ‘Yu paa we yemo nambe tepa i tondoloma yu kinie pelemoye?’ ningu pilkulie ene yu kanoko keri kanoko yu kinie paa konopu keri panjiringi.
3 Por acaso ele não é o carpinteiro, filho de Maria? Não é irmão de Tiago, José, Judas e Simão? As suas irmãs não moram aqui? Por isso ficaram desiludidos com ele.
4 Kanu kinie ⸤ene yu kinie mumindili koloringimunge ulu pulumu pilipelie⸥ Yesusini enendo nimbendo: “Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipe yamboma nimbe silimo ye te* koleamanga pali imbi ola molemo, yambomane pali yunge unguma pilku limele. Nakolo yunge koleana yu kinie pea tapu toko molemele yamboma kinie, yunge pulu lemo yamboma kinie, ene mindi yuni nilimo ungumu pilkulie ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo unguma naa pilku, liku su silimele.” nirimu.
4 Mas Jesus disse:
5 ⸤Yunge ungumu liku su siringine⸥ kolea akuna yuni ulu tondoloma manda naa terimu. Kuru torumu yambo telu telu nimbe mindi kimuni ambolopalie tepa konde lirimu.
5 Ele não pôde fazer milagres em Nazaré, a não ser curar alguns doentes, pondo as mãos sobre eles.
6 Yu ⸤ungu nimbe uluma tepa molorumu mele⸥ ‘Sike.’ ningu tondolo munduku naa piliringimunge yu paa konopu aisili lerimu. Kanu kinie Yesusi kolea kanga lupe lupemanga andopalie ⸤Pulu Yemonga ungumu⸥ mane silipe andorumu.
6 E ficou admirado com a falta de fé que havia ali. Jesus ensinava nos povoados que havia perto dali.
7 Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo “Wai.” nimbelie enene yambomanga konopuna kuru molemoma “Ongo wendo pai.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie ene talo talo nimbe “Koleamanga andopai.” nimbe lipe mundurumu.
7 Ele chamou os doze discípulos e os enviou dois a dois, dando-lhes autoridade para expulsar espíritos maus.
8 ⸤Lipe mundupelie⸥ ene tenge mele ungu mane sipelie nimbendo: “Pungindu ene melema naa meangi. Apulu mingime mindi liku ambolko pangi. Kimbu su monjingí manda nakolo wale pakoli talo kepe langi kepe mele wale kepe naa mengo, kou mone kakona kepe naa panjiku we pangi.*
8 Deu ordem para não levarem nada na viagem, somente uma bengala para se apoiar. Não deviam levar comida, nem sacola, nem dinheiro.
9 — ausente —
9 Deviam calçar sandálias e não levar nem uma túnica a mais.
10 “Pe kolea tenga suku pukulie akuna molongendo ulke teluringe suku pukulie akuna mindi peko molkolie pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulke pinie pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥*
10 Disse ainda:
11 Kolea marenga suku pungí kinie kolea pulu yambomane “Pea peamili wai.” ni naa ningu enene ungu ningíme pilku naa língi liemo kanu koleana yambo kerime munduku kelko pungindu kanu koleana yambomane ene liku su singímunge ‘Ene kamu molko kenjengi! Pulu Yemone ene lipe naa taponjimbe mele piliengi!’ ningu enenga kimbuna kanu koleamanga ma angilimbema kulu toko pangi.” nirimu.
11 Mas, se em algum lugar as pessoas não quiserem recebê-los, nem ouvi-los, vão embora. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
12 ⸤Yu lombili andolime yuni aku sipe lipe mundurumuna pilku⸥ pukulie yambomando ningindu: “Ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa teai.” ningu
12 Então os discípulos foram e anunciaram que todos deviam se arrepender dos seus pecados.
13 yambomanga konopuna kuru aisili moloringime ⸤‘Ongo wendo pai.’ ningu⸥ toko makoroko, kuru torumu yambo aisili ‘Konde pangi.’ ningu enenga kangine ollipi kopongo ondo lelko kanjinjiku teko konde liku, teliku andoringi.
13 Eles expulsavam muitos demônios e curavam muitos doentes, pondo azeite na cabeça deles.
14 Kanu kinie Yesusi yunge imbimu yamboma pilku leringimunge ye nomi kingi Erote Yesusini terimu mele temane toringi pilirimula. ⸤Yesusini tepa nirimu mele pilkulie⸥ yambo marene ningindu: “I uluma telemo yemo No Linjili Jono lepamo! Yu kolopalie lomboropa wendo omumunge ulu tondoloma temba tondolomo yu kinie pelemo.” ningu moloringi.
14 O rei Herodes ouviu falar de tudo isso porque a fama de Jesus se havia espalhado por toda parte. Alguns diziam: — Esse homem é João Batista, que foi ressuscitado! Por isso esse homem tem poder para fazer milagres.
15 Yambo marene ningindu: “Yu ⸤ou konde molopili Pulu Yemone olando lirimu* ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.”** niringi. Yambo marene ningindu: “Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye koro ou moloringi yema mele yu aku sipe Pulu Yemonga ungu umbu tonjilimoma pilipe yando nimbe silimo yemo molemo.”** niringi.
15 Outros diziam que ele era Elias. Mas alguns afirmavam: — Ele é
16 Nakolo ye nomi kingi Erotene ⸤Yesusi yuni terimu mele temane toringi⸥ pilipelie nimbendo: “I uluma telemo yemo ⸤No Linjili⸥ Jono, ‘Yunge pengemo wendo pupili.’ nimbu nomi karu lerindu kanu yemo. Yu kolopalie lomboropa wendo omu lepamo.” nirimu.
16 Quando Herodes ouviu isso, disse: — Ele é João Batista! Eu mandei cortar a cabeça dele, e agora ele foi ressuscitado!
17 ⸤Kingi Erotene aku sipe nirimu ungumunge pulumu i sipe:⸥ Ou walse Erotene yunge angenu Pillipunge ambo menu Erodiasi mangopa lirimu. ⸤No Linjili⸥ Jonone Erote aku sipe terimu kanopalie yundu alieli nimbendo: “Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane te pulue toko* angenanga ambomo mangoko lirinu. Akumu teko kenjirinu.” nirimu kinie Erotene yu lipe ka sipe ka ulkena panjirimu.
17 Pois tinha sido Herodes mesmo quem havia mandado prender João, amarrar as suas mãos e jogá-lo na cadeia. Ele havia feito isso por causa de Herodias, com quem havia casado, embora ela fosse esposa do seu irmão Filipe.
18 — ausente —
18 Por isso João tinha dito muitas vezes a Herodes: “Pela nossa Lei você é proibido de casar com a esposa do seu irmão!”
19 Jonone aku nirimumunge ambo Erodiasini yu mumindili kolopa “Yu topo konjembo.” nimbe molorumu nakolo Erotene ‘Jono yu konopu sumbi sipe pepa Pulu Yemonga ye kake telimu molemo.’ nimbe kanopa yu pipili kolopalie nokopa konjirimumunge ambo Erodiasini Jono kinie ulu te manda naa terimu. Jonone ungu nirimuma pilipelie ye nomi kingi Erote yu paa konopu aisili lipe mundupe mini wale mundurumu nakolo aku unguma yu paa konopu sipe pilirimu.
19 Herodias estava furiosa com João e queria matá-lo. Mas não podia
20 — ausente —
20 porque Herodes tinha medo dele, pois sabia que ele era um homem bom e dedicado a Deus. Por isso Herodes protegia João. E, quando o ouvia falar, ficava sem saber o que fazer, mas mesmo assim gostava de escutá-lo.
21 Pe walse, ⸤ambo Erodiasi⸥ konopuni pilipe molorumu ulumu manda temba walemo wendo orumu. Wendo orumu mele i sipe: Kingi Erote meringi walemo wendo orumu kinie yunge kendemande ailime kinie, yunge ami yemanga ye nomime kinie, kolea Gallilli disiriki yambomanga ye nomi ailime kinie, enendo “Langi pea namili wai.” nirimu.
21 Porém no dia do aniversário de Herodes apareceu a ocasião que Herodias estava esperando. Nesse dia Herodes deu um banquete para as pessoas importantes do seu governo: altos funcionários, chefes militares e autoridades da Galileia.
22 ⸤Ene ongo yu kinie pea langi nongo molangi⸥ Erodiasi lemenu ulkena sukundu omba ene moloringine denisi terimu. Erote kinie, yu kinie pea langi nongo moloringi yema kinie enene ambo wenepomo aku terimu kanoko paa peanga kanoringi. Kingimuni paa kanopa peanga kanopalie ambo wenepomondo nimbendo: “Nuni konopu monjikinu melte na mawa téa. Mawa teni melemo nu simbu.” nirimu.
22 Durante o banquete a filha de Herodias entrou no salão e dançou. Herodes e os seus convidados gostaram muito da dança. Então o rei disse à moça: — Peça o que quiser, e eu lhe darei.
23 Pulu Yemonga imbi lepa mi lepalie yundu kelepa nimbendo: “Paa sike nikiru. Nuni na mawa teni mele te paa sike simbu. Nane ye nomi kingi molopo nokolio koleamo ekendo kepe “Si.” ninu liemo paa sike simbu.” nirimu.
23 E jurou: — Prometo que darei o que você pedir, mesmo que seja a metade do meu reino!
24 Erotene yundu nirimu mele pilipelie ambo wenepomo pena pupe, anumu molorumuna pupe walsipelie nimbendo: “Mele nambolka melemo ‘Si.’ niemboye?” nirimu kinie anumuni nimbendo: “ “No Linjili Jononga ⸤nomimu karu lelko yunge⸥ pengemo si.” ni.” nirimu.
24 Ela foi perguntar à sua mãe o que devia pedir. E a mãe respondeu: — Peça a cabeça de João Batista.
25 Anumuni aku nirimu pilipelie yu kingimu molorumuna tamburembu lkisipe omba mawa tepalie nimbendo: “Paa isili ou No Linjili Jono ⸤nomi karu lelko⸥* yunge pengemo pellete tenga nosiku yando si.” nirimu. ⸤Jonone ou alieli “Erote kinie Erodiasitolone teko kenjiringili.” nirimumunge mumindili kolopalie Erodiasini ‘Yu kolopili. Sike kolomunje na kanambo.’ nimbe “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
25 No mesmo instante a moça voltou depressa aonde estava o rei e pediu: — Quero a cabeça de João Batista num prato, agora mesmo!
26 Yuni aku sipe mele mawa terimu kinie pilipelie Erote paa konopu umbuni terimu nakolo yuni “Paa sike simbu.” nimbe, nimbe panjipe Pulu Yemonga imbi lepa mi lerimu mele kepe, yu konopu alowa temba kinie yu kinie pea langi nongo moloringi yema yu kanoko keri kanonge mele kepe, aku ulutolo pilipelie, “Yuni mawa tepa “Si.” nikimu mele “Molo.” manda naa nimbú.” nimbe pilipelie
26 Herodes ficou muito triste, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, não pôde deixar de atender o pedido da moça.
27 yu nokoringi ami yemanga te lipe mundupelie “⸤No Linjili⸥ Jono ⸤nomi karu lelko⸥ yunge pengemo yando mengo oi.” nirimu kinie kanu ami yemone ka ulkena pupe Jononga nomimu karu lepalie
27 Mandou imediatamente um soldado da guarda trazer a cabeça de João. O soldado foi à cadeia, cortou a cabeça de João,
28 yunge pengemo pellete tenga nosipe yando memba omba ambo wenepomo sirimu kinie yuni anumu sirimu.
28 pôs num prato e deu à moça. E ela a entregou à sua mãe.
29 Aku teringi pilkulie Jono lombili andoringi yema ongo yunge onomo liku mengo puku ono teringi. ⸤Kingi Erotene No Linjili Jono ou aku sipe topa konjirimu kolorumumunge pe Yesusini ulu tondoloma terimu mele pilipelie “Jono nomi karu lerindu yemo lomboropa ola molemo lemo.” nirimu.⸥*
29 Quando os discípulos de João souberam disso, vieram, levaram o corpo dele e o sepultaram.
30 * Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema** yu molorumuna kelko yando ongolie niringimuni, ulu teringime kinie yamboma ungu mane siringime kinie yu temane toko siringi.
30 Os apóstolos voltaram e contaram a Jesus tudo o que tinham feito e ensinado.
31 Nakolo yambo aisili ongo puku ongo puku ⸤teko ungu ningu panjiku⸥ teringimunge Yesusi kinie ⸤yuni lipe mundurumu ye yando oringime⸥ kinie langi nonge ena wallo kolte kepe naa lerimumunge* kanopalie Yesusini yemando nimbendo: “Ene eneno yambo naa mololi kolea ku tenga laye kolte mulu piliengi kene na kinie pea pamili wai.” nirimu.
31 Havia ali tanta gente, chegando e saindo, que Jesus e os apóstolos não tinham tempo nem para comer. Então ele lhes disse:
32 Kanu kinie ene eneno mindi nomuna andoli sipi tenga suku puku yambo naa mololi kolea ku leli tenga puringi.
32 Então foram sozinhos de barco para um lugar deserto.
33 Nakolo pungí puringi kinie kanokolie yambo aisili Yesusi kinie yu lombili andolime kinie kanoko imbi siringimunge koleamanga yamboma pali kimbu kongono teko lkisiku nomu kélona makaye teko puku ene nomuna wendo pungí koleana kumbi lelko puku nokoko angiliringi.
33 Porém muitas pessoas os viram sair e os reconheceram. De todos os povoados, muitos correram pela margem e chegaram lá antes deles.
34 Yesusi nomu kélona ulsu omba kanopa yambo paa aisili akuna ongo maku toko moloringi kanopalie ene kongi sipisipi tapu teli ye te naa mololi sipisipime mele* ku peko moloringine nimbe kanopalie ene kondo kolopa ungu aisili mane simbe terimu.
34 Quando Jesus desceu do barco, viu a multidão e teve pena daquela gente porque pareciam ovelhas sem pastor. E começou a ensinar muitas coisas.
35 Kanu kinie ⸤mane sipe molopili⸥ ena pumbe terimumunge yu lombili andolime yu molorumuna ongo yundu ningindu: “I koleana yambo te naa pelemo, ena kamu pukumu kene
35 De tardinha, os discípulos chegaram perto de Jesus e disseram: — Já é tarde, e este lugar é deserto.
36 ya maku toko molemele yamboma “Puku kolea marenga langi topo toko lipangi.” ni.” niringi.
36 Mande esta gente embora, a fim de que vão aos sítios e povoados de perto daqui e comprem alguma coisa para comer.
37 Nakolo yuni ⸤yu lombili andolimendo⸥ pundu topa nimbendo: “Enene eneno yamboma langi mare liku siei.” nirimu. Enene yu walsikulie ningindu: “‘Kakopoi ye tene oli engaki kongono tepalie mele kalolimu limo kou monemane* olio langime topo topo lipulie yamboma siemili.’ ningu nikinuye?” niringi.
37 Mas Jesus respondeu: Os discípulos disseram: — Para comprarmos pão para toda esta gente, nós precisaríamos de duzentas moedas de prata .
38 ⸤Aku siku niringi pilipelie⸥ yuni ene walsipe pilipelie nimbendo: “Pillawa kaloli nambepa nosikimiliye? Puku kanopai.” nirimu. Puku koroko kanoko lenjiku yu molorumuna kelko ongolie ningindu: “Ya langi aisili molo. Pillawa kaloli kanga te pakara kinie oma kaloli talo kinie ⸤aku langi pokore mindi lemo⸥.” niringi.
38 Jesus perguntou: Os discípulos foram ver e disseram: — Temos cinco pães e dois peixes.
39 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Yambomando “Era kondili niline maku toko manie molangi.” niei.” nirimu kinie
39 Então Jesus mandou o povo sentar-se em grupos na grama verde.
40 yamboma tokapu talo molo tokapu kise ningu maku toko moloringi.
40 Todos se sentaram em grupos de cem e de cinquenta.
41 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli te pakara kinie oma talo kinie kanuma lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe pillawa kalolime ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anju yamboma siei.” nirimu, ⸤enene⸥ yamboma ⸤moke teko siringi⸥. Oma talo kepe lipe moke tepa yamboma pali sirimula.
41 Aí Jesus pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus. Depois partiu os pães e os entregou aos discípulos para que eles distribuíssem ao povo. E também dividiu os dois peixes com todos.
42 Ene pali kanu langime noringi kinie olo terimu.
42 Todos comeram e ficaram satisfeitos.
43 Kanu kinie lombili andolimene pillawa kaloli kinie oma kinie kanumanga goli lerimuma liku maku toko wale basikete engaki rurepo toko peke siringi.
43 E os discípulos ainda recolheram doze cestos cheios de pedaços de pão e de peixe.
44 Langi noringi yema manjipe pape tausini mele.*
44 Foram cinco mil os homens que comeram os pães.
45 ⸤Yamboma langi sirimu noringi⸥ kinie Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipe nimbendo: “Maku toko molemele yamboma nane “Pangi.” niembo. Ene nona andoli sipine ola puku no nekendo, Besaida taono lemona, kumbi lelko pai.” nirimu.
45 Logo depois, Jesus ordenou aos discípulos que subissem no barco e fossem na frente para o povoado de Betsaida, no lado leste do lago, enquanto ele mandava o povo embora.
46 Kanu kinie yamboma mundupe kelepalie yu yuyu Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ma pangine ola purumu.
46 Depois de se despedir dos discípulos, Jesus subiu um monte a fim de orar ali.
47 Kanu kinie ena pupe kolea kala torumu kinie sipimu nomu ai suku singine purumu, Yesusi yuyu ma ⸤pangi⸥ ne molorumu.
47 Quando chegou a noite, o barco estava no meio do lago, e Jesus estava em terra, sozinho.
48 Sipi kumbikundu mendo sipe poporomene torumumunge ⸤yu lombili andoli yema sipine suku molkolie⸥ sipimu nomu kélona mengo pungindu pereringi kanopalie ipulueli kolea muni naa lepili ene puringine yu nona ola kimbu kongono tepa ombá ombalie ene sipine puku molangi yuni ene topa akilinjipe yu kumbi lepa pumbe orumu.
48 Ele viu que os discípulos estavam remando com dificuldade porque o vento soprava contra eles. Já de madrugada, entre as três e as seis horas, Jesus foi até lá, andando em cima da água, e ia passar adiante deles.
49 Nakolo yu lombili andolimene pali yu nona ola kimbu kongono tepa orumu kanokolie niringimuni, paa pipili aili teko kolkolie “Kuru te okomaa!” ningu mini wale munduringi kinie Yesusini tamburembu enendo nimbendo: “Ene konopu tondolo pupili molayo. Na mindi okoro. Pipili naa kolai.” nirimu.
49 Quando viram Jesus andando em cima da água, os discípulos pensaram que ele era um fantasma e começaram a gritar.
50 — ausente —
50 Todos ficaram apavorados com o que viram. Mas logo Jesus falou com eles, dizendo:
51 Kanu kinie yu sipine suku purumu kinie poporome topa kelerimu. Aku terimuna kanokolie paa mini wale munduringi. Yuni ⸤ou tangoli⸥ pillawa kalolime ⸤moke⸥ terimumunge pulumu naa pilku we konopu lou lelko moloringi. Yu kinie tondolo te perimuna pillawa kalolime kinie ulu tondolo te terimu mele mimi siku naa pilkulie ene konopu naa perimuna kanu tondolomone poporomemo topa kelerimu mele kepe naa pilkulie* poporomemo topa kelerimu kinie kanokolie ene paa mini wale munduringi.**
51 Aí subiu no barco com eles, e o vento se acalmou. Os discípulos estavam completamente apavorados.
52 — ausente —
52 É que a mente deles estava fechada, e eles não tinham entendido o milagre dos pães.
53 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo pukulie nomu kélona kolea Geneserete lerimuna wendo ongolie sipimu ka teringi.
53 Jesus e os discípulos atravessaram o lago e chegaram à região de Genesaré, onde amarraram o barco na praia.
54 Sipine manie oringi kinie akuna moloringi yambomane Yesusi tamburembu kanoko imbi sikulie
54 Quando desceram do barco, o povo logo reconheceu Jesus.
55 akundu lerimu koleamanga pali lkisiku puku yu andorumu koleama pilkulie enenga kuru torumu yamboma liku taropola teko yu andorumuna mengo oringi.
55 Então, eles saíram correndo por toda aquela região, começaram a trazer os doentes em camas e os levavam para o lugar onde sabiam que Jesus estava.
56 Yu andorumu koleamanga pali, kolea kangamanga kinie, kolea ailimenga kinie, kolea wemanga kinie, aku koleamanga yamboma maku toko moloringi koleamanga kuru torumu yamboma mengo ongo nosikulie, “‘Nunge wale pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa teringi. Kanu kinie kuru torumu yambomane yunge wale pakolimu amboloringi yamboma pali kamu konde puringi.*
56 Em todos os lugares aonde ele ia, isto é, nos povoados, nas cidades e nas fazendas, punham os doentes nas praças e pediam a Jesus que os deixasse pelo menos tocar na barra da sua roupa. E todos os que tocavam nela ficavam curados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.