Marcos 4
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs VC
1 Walse Yesusi altopa nomu ⸤Gallilli⸥ kélona pupe yamboma mane sipe molorumu kinie yambo paa aisili yu molorumuna ongo maku toko moloringimunge nona andoli sipi te lerimumunge suku pupe manie molorumu, yamboma nomu kélona angiliringi.
1 Jesus pôs-se novamente a ensinar, à beira do mar, e aglomerou-se junto dele tão grande multidão, que ele teve de entrar numa barca, no mar, e toda a multidão ficou em terra na praia.
2 Yuni enendo ungu aisili nimbe simbendo ungu iku pokore torumu. ‘Ene mane siembo.’ nimbelie ungu iku te i sipe topalie nimbendo:
2 E ensinava-lhes muitas coisas em parábolas. Dizia-lhes na sua doutrina:
3 “Pilieme. Ye tene rasi witi umbu poniena andopa tanda sirimu.
3 Ouvi: Saiu o semeador a semear.
4 Tanda silipe andorumu kinie umbu mare aulkena manie purumu, kanuma keramane ongo liku noringi.
4 Enquanto lançava a semente, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Umbu mare kou perimuna manie pupelie ma wallo kolte mindi lerimuna nondopa mulie topa wendo orumu.
5 Outra parte caiu no pedregulho, onde não havia muita terra; o grão germinou logo, porque a terra não era profunda;
6 Nakolo pulkeno naa mundurumuna ena terimu kinie kanuma kolorumu.
6 mas, assim que o sol despontou, queimou-se e, como não tivesse raiz, secou.
7 Umbu mare kombulu siri ka mele molorumuna manie purumu, siri ka melemo wendo omba witi umbuma topa norumuna omba peanga naa lepa mongo te naa torumu.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; estes cresceram, sufocaram-na e o grão não deu fruto.
8 Umbu mare ma peangana manie purumuma wendo wendo omba akopalie mongo peangama torumu. Mare mongo tokapu telu mele topa, mare mongo tokapu talo mele topa, mare tokapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
8 Outra caiu em terra boa e deu fruto, cresceu e desenvolveu-se; um grão rendeu trinta, outro sessenta e outro cem.
9 Aku nimbelie “Yambo komu peo lemomane i ungumu piliei.” nirimu.
9 E dizia: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça!
10 Pe we yamboma pali puringi kinie yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie yambo mare pea yu kinie moloringime kinie, enene yu walsikulie ningindu: “Nu yambomando ungu te ninindu nambemuna ungu iku tolenoye?”* niringi.
10 Quando se acharam a sós, os que o cercavam e os Doze indagaram dele o sentido da parábola.
11 Yuni enendo pundu topa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma kinie melema kinie nokolemomonga ulu pulu* ou yuyu pilirimu kanu ulu puluma ‘Kinié ene ⸤na lombili olemele yamboma⸥ piliengi!’ nimbelie ene nimbe sikimu. Nakolo ulsu molemele yamboma ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbulie ungu ikuma mindi topo silio. ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbendo:⸥nirimu akumunge we yambomando ungu ikuma mindi tolio.” nirimu.
11 Ele disse-lhes: A vós é revelado o mistério do Reino de Deus, mas aos que são de fora tudo se lhes propõe em parábolas.
12 — ausente —
12 Desse modo, eles olham sem ver, escutam sem compreender, sem que se convertam e lhes seja perdoado.
13 Aku nimbelie Yesusini enendo kelepa nimbendo: “Ungu iku topo nindu* akumunge ungu pulumu naa pilimeleye? Akumu naa pilkulie we ungu ikumanga pali ungu puluma nambe teko pilingíye? ⸤Ungu ikumunge pulumu i sipe:⸥
13 E acrescentou: Não entendeis essa parábola? Como entendereis então todas as outras?
14 Langi umbu tanda sirimu yemone tanda sirimu umbuma ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Umbu mare tanda sirimu aulkena manie purumuma yambo mare i siku mele molemele. Enene ungumu pilimele kinie pe ⸤kurumanga nomi⸥ Setenene* sumbi sipe omba ungu tanda sili konopuna pupe pelemoma wendo limo.
15 Alguns se encontram à beira do caminho, onde ela é semeada; apenas a ouvem, vem Satanás tirar a palavra neles semeada.
16 Aku sipela, umbu mare tanda sirimu kou perimuna manie purumuma yambo mare i siku mele molemele. Enene ungumu pilkulie walsikale sumbi siku konopu siku pilku limele.
16 Outros recebem a semente em lugares pedregosos; quando a ouvem, recebem-na com alegria;
17 Nakolo ene pulkeno naa mundukulie ungumu laye kolte mindi pilku molemele. Pe ene konopuna umbuni telemo kinie molo ene ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu pilku liku molemele mele yambo lupemane kanoko keri kanokolie ungu taka tonjiku teko kenjiku mindili silimele kinie enenga pilimele unguma siye kolemele.
17 mas não têm raiz em si, são inconstantes, e assim que se levanta uma tribulação ou uma perseguição por causa da palavra, eles tropeçam.
18 Umbu mare tanda sirimu siri ka mele molorumuna manie purumuma yambo mare kepe i siku mele molemele. Enene ungumu pilimele
18 Outros ainda recebem a semente entre os espinhos; ouvem a palavra,
19 nakolo konopuna umbuni telemo umbunime kinie, mele aisili nosikulie ‘Aku melemane olio lipe taponjilimo taponjimbe.’ ningu pilku molemele uluma kinie,* mele naa nosilimelema waka kolko ‘liemili.’ konopu lemele ulu mare kinie, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinie ungumuni uluri naa tepa langi mongo naa tolemo.
19 mas as preocupações mundanas, a ilusão das riquezas, as múltiplas cobiças sufocam-na e a tornam infrutífera.
20 Umbu mare tanda sirimu ma peangana manie purumuma yambo mare i siku mele molemele. Enene ungumu pilkulie ungu pulumu pilku konjiku ungumu kamu pilku limele. Pe ene langi mongo mele tolemele. Kanu yambo marenga langi mongo tokapu telu mele topa, yambo marenga mongo tokapu talo mele topa, marenga mongo tokapu kise mele topa, aku sipe tolemo.* ⸤Ungu ikumunge ungu pulumu aku sipe.⸥” nirimu.
20 Aqueles que recebem a semente em terra boa escutam a palavra, acolhem-na e dão fruto, trinta, sessenta e cem por um.
21 ⸤Aku nimbelie ungu iku te pea topa nimbendo:⸥ “Yambomane tepe llame kandokolie mingine suku panjilimeleye? Molo polo maniekondo nosilimeleye? Polo tenga ola nosilimele kanumu.
21 Dizia-lhes ainda: Traz-se porventura a candeia para ser colocada debaixo do alqueire ou debaixo da cama? Não é para ser posta no candeeiro?
22 Aku sipe mele, kinié lopi telemo melema pe walse mona lemba yamboma kanonge; kinié aki topa lemo melema pe walse pa temba kinie yambomane kanu melema kanonge.
22 Porque nada há oculto que não deva ser descoberto, nada secreto que não deva ser publicado.
23 Yambo komu peo lemomane ⸤ungu nikirumu⸥ piliei.” ⸤nirimu.⸥
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, que ouça.
24 “Enene ungu pilimele akumu mimi siku piliengi! Enene melema yamboma silimele mele ⸤Pulu Yemone⸥ ene aku sipe mele kalomba. Mare olandopa simbela.
24 Ele prosseguiu: Atendei ao que ouvis: com a medida com que medirdes, vos medirão a vós, e ainda se vos acrescentará.
25 Melema nosilimo yambomo nane mare pea simbu, yu paa aisili nosimbe. Nakolo melema naa nosilimo yambomo yu nosilimoma kepe wendo limbu.”* nirimu.
25 Pois, ao que tem, se lhe dará; e ao que não tem, se lhe tirará até o que tem.
26 Yesusini ungu te pea nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokolemo akumu* i sipe mele: “Ye tene langi umbu mana tanda silimo.
26 Dizia também: O Reino de Deus é como um homem que lança a semente à terra.
27 Aku yemo ipulueli uru pepa, tangoli ola molopa ⸤andopa kongono tepa⸥, telemo kinie langi umbu tanda silimoma mulie topa omba ai lemo nakolo aku sipe telemomonga pulumu yemone nimbe naa kanopa naa pilimo.
27 Dorme, levanta-se, de noite e de dia, e a semente brota e cresce, sem ele o perceber.
28 Langi umbu tolemoma mamone yu yuyu ‘wendo opili.’ nilimo. Ou kumbi lepa mulie tolemo. Pe gomo angilimo. Pe langi mongo tolemo.
28 Pois a terra por si mesma produz, primeiro a planta, depois a espiga e, por último, o grão abundante na espiga.
29 Pe langi nou lemo kinie ‘Langi inie topo sukundu sukundu limbu walemo wendo okomo.’ nimbelie* langi umbu tolemo yemone langi inie tolemo. ⸤Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yamboma nokolemo aku sipe molemo.⸥” nirimu.
29 Quando o fruto amadurece, ele mete-lhe a foice, porque é chegada a colheita.
30 Pe Yesusini enendo kelepa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokolemo akumu nambolka melte mele niemboye? ‘Yu kingimu molopa yamboma nokolemo mele piliengi nimbu siembo.’ nimbulie nambolka ungu ikumu topo niemboye?” ⸤nimbelie nirimumuni, altopa ungu iku te pea topalie nimbendo:⸥
30 Dizia ele: A quem compararemos o Reino de Deus? Ou com que parábola o representaremos?
31 “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yamboma nokolemo akumu unju masetete umbu mele: Yamboma langi umbu poniena mundulimelemanga pali unju masetete umbumu yu paa kangamo.
31 É como o grão de mostarda que, quando é semeado, é a menor de todas as sementes.
32 Nakolo poniena mundulimele kinie wendo omba ai lemo kinie poniena molemo melemanga pali yu paa ailimu. Kamu ai lepa unju mele angilimo kinie kerama kanu unju kolamanga ongo pelemele. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu.
32 Mas, depois de semeado, cresce, torna-se maior que todas as hortaliças e estende de tal modo os seus ramos, que as aves do céu podem abrigar-se à sua sombra.
33 Yesusini unguma yamboma nimbe simbendo ungu iku aisili aku sipema topa sirimu. Ene manda pilingí mele topa sirimu.
33 Era por meio de numerosas parábolas desse gênero que ele lhes anunciava a palavra, conforme eram capazes de compreender.
34 Ene ungu te nimbe simbendo ungu iku te mindi torumu. ⸤Ungu te sumbi sipe naa nimbe sirimu.⸥ Nakolo yu kinie yu lombili andolime kinie* ene eneno moloringi kinie yuni yunge ungumanga puluma pali ene sumbi sipe nimbe para sirimu.
34 E não lhes falava, a não ser em parábolas; a sós, porém, explicava tudo a seus discípulos.
35 Kanu walemonga kolea kala torumu kinie Yesusini yu lombili andoli yemando nimbendo: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinie
35 À tarde daquele dia, disse-lhes: Passemos para o outro lado.
36 nona andoli sipi tenga Yesusi ou suku molopalie unguma nirimu* akuna suku yu we molopili nomu kélona maku toko moloringi yamboma munduku kelko yu mengo puringi. Sipine puringi kinie sipi mare pea puringila.
36 Deixando o povo, levaram-no consigo na barca, assim como ele estava. Outras embarcações o escoltavam.
37 Kanu kinie, nomuna pungí puringi kinie poporome paa aili te nomuna torumu. Aku terimuna nomumu apisipe ola ombalie no sipine sukundu sukundu omba peke lepalie sipimu memba nona manie pumbe terimu
37 Nisto surgiu uma grande tormenta e lançava as ondas dentro da barca, de modo que ela já se enchia de água.
38 nakolo Yesusi sipimunge bulkundu penge kanda wale tenga we uru perimu. Yu lombili andoli yemane yu toko makinjikulie ningindu: “Ungu Mane Silimu, olio no wangopo kolomolomonga nu mini wale naa pukumuye?” niringi.
38 Jesus achava-se na popa, dormindo sobre um travesseiro. Eles acordaram-no e disseram-lhe: Mestre, não te importa que pereçamos?
39 Yu makilipelie poporomemo iri topa nomumundu nimbendo: “Taka lelko moloi!” nirimu kinie poporomemo topa kelepa nomumu lope naa tepa paa we lerimu.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: Silêncio! Cala-te! E cessou o vento e seguiu-se grande bonança.
40 Kanu kinie yuni lombili andolimendo nimbendo: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu konopu tondolo naa pekemo yema, ene nambemuna mini wale mundukumiliye?” nirimu.
40 Ele disse-lhes: Como sois medrosos! Ainda não tendes fé?
41 ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane mini wale munduku pipili aili teko kolkolie anju yando eneno walsikulie ningindu: “Apa! I yemo naenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunge ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
41 Eles ficaram penetrados de grande temor e cochichavam entre si: Quem é este, a quem até o vento e o mar obedecem?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.