Marcos 1

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesusi, Pulu Yemone mako topa “Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu, Pulu Yemonga Malo,* yunge temane peangamo pulu polorumu mele** ⸤ya inie tombo tokoro⸥.
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, Filho de Deus.
2 ⸤Yesusi, Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimunge temane peanga imu wendo ombándo ye te ou omba temba mele⸥ Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane* Pulu Yemonga ungu te nimbe boku torumu akuna molemo mele i sipe:
2 Como está escrito na profecia de Isaías: “Eis que envio o meu mensageiro adiante de você, o qual preparará o seu caminho.
3 ‘Kolea ku lelinenimbe ⸤Aisayane Jonone paa pe temba mele ou aku sipe nimbe sipe bokuna torumu molemo.⸥
3 Voz do que clama no deserto: Preparem o caminho do Senhor, endireitem as suas veredas.”
4 Akumunge, ⸤temane peangamo pulu monjimbendo No Linjili⸥ Jono kolea ku leli tenga wendo omba ⸤aku sipe⸥ ungu mare yamboma nimbe sipe molorumu. Kolea Judia disiriki yamboma pali kinie kolea Judianga kolea aili Jerusalleme yamboma pali kinie ene yu molorumuna puku yunge ungumu pilingí puringi. Yuni ungu te enendo nimbe sipelie nimbendo: “Ene ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa tekolie ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime ‘We manie pupili.’ nimbe siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu wai.” nirimu. Aku sipe nirimu kinie enenga ulu pulu keri teringime ningu para siringi kinie yuni ene no Jodane kolo no linjirimu.
4 E foi assim que João Batista apareceu no deserto, pregando batismo de arrependimento para remissão de pecados.
5 — ausente —
5 E toda a região da Judeia e todos os moradores de Jerusalém iam até ele. E, confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 Jono kongi kemelenga indini teli wale pakoli te pakopa, kongi kilumuni teli kakomo topalie, kulikumbe kinie pilimu no kinie aku langitolo mindi nomba molorumu.
6 A roupa de João era feita de pelos de camelo. Ele usava um cinto de couro e se alimentava de gafanhotos e mel silvestre.
7 Yuni yamboma ungu nimbe sirimu mele i sipe: “Nane sike ene no linjilio nakolo ye te akilipe ⸤nondopa⸥ ombá ⸤tekemo⸥mo yuni ene ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu linjimbe ⸤lingí⸥.. I na akilipe ombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa, na yu kinie manda molo. Yambo ailimenga kongono keri tenjili kendemande yambomane sike enenga ailimenga kongono keri tenjingindu manie molko enenga yambo ailimenga kimbu suma ka pilke tonjilimele nakolo na ye paa kerimu moliomonga kanu ombá yemo yunge kimbu su ka pilke tonjili kanu kongonomo paa olandopa mele, nane tenjilkenje kapola naa telka. ⸤Na ye paa kerimu, yu ye paa ailimu.⸥” nirimu.
7 E João pregava, dizendo: — Depois de mim vem aquele que é mais poderoso do que eu, do qual não sou digno de, curvando-me, desamarrar as correias das suas sandálias.
8 — ausente —
8 Eu batizei vocês com água; ele, porém, os batizará com o Espírito Santo.
9 ⸤Jono yamboma no linjipe molorumu⸥ kanu walemo kinie Yesusi kolea Gallilli disiriki Nasarete taono mundupe kelepa ⸤Jono molorumuna⸥ orumu kinie Jonone yu no Jodane kolo no linjirimu.
9 Naqueles dias, Jesus veio de Nazaré da Galileia e foi batizado por João no rio Jordão.
10 ⸤Yesusi no lipe pora sipelie⸥ nona wendo omba angilirimu kinie sumbi sipe mulúmu kengeya lepa anju yando purumu kanopalie, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manie omba Yesusi molorumuna pupe kangine ola molorumu kanorumula.
10 Logo ao sair da água, Jesus viu os céus se abrindo e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 Kanu kinie muluna ola ungu te wendo ombalie nimbendo: “Nu nanga konopu monjilio kangomo. Nu kinie konopu sipu molio.” nirimu.*
11 Então veio uma voz dos céus, que dizia: — Você é o meu Filho amado; em você me agrado.
12 ⸤Yesusi no lirimu kinie Pulu Yemonga Minimu yu kinie omba molopalie nirimumuni,⸥ sumbi sipe Minimuni Yesusi kolea ku leline pulu sipe mundurumu.
12 E logo o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 ⸤Akuna purumu kinie,⸥ oli te koro talo Yesusi aku kolea ku leline takara melema kinie molopili ⸤kurumanga nomi⸥ Setene* omba yu kondi torumu.** Kanu kinie ⸤mulu koleana⸥ angelloma ongo yu nokoringi.
13 onde ficou durante quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Estava com as feras, e os anjos o serviam.
14 Kanu kinie ⸤No Linjili⸥ Jono ka siku ka ulkena panjiringi* kinie pilipelie Yesusi kelepa kolea Gallilli disiriki omba Pulu Yemonga temane peangamo topa silipe andorumu.
14 Depois de João ter sido preso, Jesus foi para a Galileia, pregando o evangelho de Deus.
15 ⸤Topa silipe andopalie⸥ nimbendo: “Kinié enamo kamu wendo okomo, Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba enamo* nondopa wendo okomo kene ulu pulu kerime munduku kelko konopu alowa teko, ‘Temane peangamo yu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku piliei.” nirimu.
15 Ele dizia:
16 ⸤Aku sipe nilipe andopa⸥ nomu Gallilli kélona andopalie Yesusini Saimono kinie Saimono angenu Enderutolo oma lili wale te nomuna toko munduku moloringili kanorumu. Oma liringili akumu eltenga kou kongono teringili kanumu.
16 Caminhando junto ao mar da Galileia, Jesus viu os irmãos Simão e André, que lançavam a rede ao mar, porque eram pescadores.
17 ⸤Aku siku teko moloringili kanopalie⸥ Yesusini eltendo nimbendo: “Na lombili wale. Oma lingilindu oma lili wale te liku nona manie mundulimbele kinie omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo tengelendo nanga ungumu pilkulu ningu siliku andongele kinie yamboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Elte na lombili wale.’ nikiru.” nirimu.
17 Jesus lhes disse:
18 ⸤Aku nirimu kinie pilkululie⸥ tamburembu eltenga oma lili walema munduku kelkololie Yesusi lombili puringili.
18 Então eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
19 ⸤Kanu kinie⸥ yu laye kolte wilsu pupelie, Seperinge malo Jemisi kinie Jemisi angenu Jono kinie eltenga nona andoli sipine sukundu molkolo oma lili walema toko tambuluringili kanopalie
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, que estavam no barco consertando as redes,
20 walsikale eltendo “Wale.” nirimu. Kanu kinie lapa Seperi kinie kongono yema kinie sipine sukundu molangi munduku kelkololie Yesusi lombili puringili.*
20 e logo os chamou. E eles seguiram Jesus, deixando o seu pai Zebedeu no barco com os empregados.
21 ⸤Kanu ye pokore Yesusi lombili puringi kinie⸥ yu kinie ene Kapeniame taono puringi. Kanu kinie ⸤Juda yambomanga⸥ koro moloringi wale Sambatemo* wendo orumu kinie Yesusi Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena suku pupe yamboma mane sirimu.
21 Depois, entraram em Cafarnaum, e, logo no sábado, Jesus foi ensinar na sinagoga.
22 Mane sirimu kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku ene mane siringi yemane* we mane siringi mele Yesusini aku sipe mane naa sirimu. Namba lerimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipe mane sirimuna pilkulie yambomane mini wale munduringi.**
22 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque os ensinava como alguém que tem autoridade e não como os escribas.
23 Kanu kinie ulke kanuna suku kuru te ye tenga konopuna molopa ya ambolorumu ye te molorumu, ⸤yemonga konopuna suku molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimbe tópe sirimuna⸥
23 E logo apareceu na sinagoga um homem possuído de espírito imundo, o qual gritou:
24 yuni opa ungu nimbelie nimbendo: “Nasarete taono ye Yesusi, nu pea olio ⸤kuruma⸥ kinie teluna tapu topo manda naa molomolo. Nu olio kinie nambemuna onuye? Nu olio toko konjini onuye? Nane nunge imbi pilio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Telimu.” nirimu.
24 — O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
25 ⸤Aku sipe nirimuna pilipelie⸥ Yesusini kanu kurumu iri topalie yundu nimbendo: “Nu ungu naa ningu yemonga konopuna ongo wendo pui.” nirimu kinie
25 Mas Jesus o repreendeu, dizendo:
26 kurumuni yemo ambolopa tondolo mundupe puru puru sipelie kalle nilipe omba wendo purumu.
26 Então o espírito imundo, agitando-o violentamente e gritando em alta voz, saiu dele.
27 ⸤Yesusini aku terimu kanokolie⸥ yamboma suru ningu, mini wale munduku ene eneno anju yando ningindu: “I ulumu nambolka uluri tekemonje? Ungu mane konde te wendo ombamo. Ye namba leli tene we yambomando “Teai.” nilimo mele i yemone kurumando kepe aku sipe nilimo kinie kanu kuruma yunge ungumu pilku liku telemele.” niringi.
27 Todos se admiraram, a ponto de perguntarem entre si: — Que é isto? Uma nova doutrina! Com autoridade ele ordena aos espíritos imundos, e eles lhe obedecem!
28 Kanu kinie kolea Gallilli disiriki koleamanga pali yuni aku sipe terimu mele temanemo tamburembu anju anju purumu piliringi.
28 E a fama de Jesus se espalhou depressa em todas as direções, por toda a região da Galileia.
29 Kanu kinie ⸤Yesusi kinie, yu lombili andoli yema kinie⸥ ene kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemo munduku kelko wendo ongolie niringimuni, ene kinie, Jemisi Jonotolo kinie ene puku Saimono kinie Enderutolonga ulkena puringi.
29 E, saindo da sinagoga, foram, com Tiago e João, para a casa de Simão e André.
30 Ulkena sukundu puringi kinie Saimononga kolepa ambomo kuru topa kangi nopili lerimumu Yesusi ningu siringi.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre; e logo deram essa notícia a Jesus.
31 Aku siku niringi pilipelie ambomo lerimuna pupe yunge kimu ambolopalie yu ola lirimu kinie kangi nomba kelerimu kinie ambomone ⸤ola angilipe wendo ombalie⸥ oringi yema langi sipe nokorumu.
31 Então, aproximando-se, Jesus pegou na mão dela e fez com que ela se levantasse. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Pe kolea kalá topa ena purumu kinie, kuru torumu yamboma kinie, konopuna kuru molorumu yamboma kinie, Yesusi molorumuna mengo oringi.
32 À tarde, depois do pôr do sol, trouxeram a Jesus todos os enfermos e endemoniados.
33 Kanu koleana moloringi yamboma pali Saimononga ulke kerepuluna ongo maku toringi.
33 Toda a cidade estava reunida à porta da casa.
34 Kanu kinie Yesusini yambo kuru lupe lupe torumu aisili tepa konde lipe, yambomanga konopuna moloringi kuru aisili topa makororumula.* Kurumane Yesusi ⸤Pulu Yemonga Malo, yu Pulu Yemone mako topa lipe mundurumu ye nomi Kirasimu⸥ molorumu mele piliringine yuni enendo “Molio mele anju ningu naa siei.” nimbe enenga kerema pipi sirimu.
34 E ele curou muitos que se achavam doentes de todo tipo de enfermidades. Também expulsou muitos demônios, não lhes permitindo que falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Ipulueli ou, kolea muni ou naa lepa sumbulu topa pepili Yesusi ola molopa penando pupelie nirimumuni, kolea ku leli tenga pupe, akuna Pulu Yemo kinie ungu nimbe molorumu.
35 Tendo-se levantado de madrugada, quando ainda estava escuro, Jesus saiu e foi para um lugar deserto, e ali orava.
36 Saimono kinie pea moloringi yema kinie ene yu koroliku lombili pukulie niringimuni,
36 Simão e os que estavam com ele procuraram Jesus por toda parte.
37 yu kanoko lenjikulie yundu ningindu: “Yambomane pali nu korokomele.” niringi.
37 Quando o encontraram, lhe disseram: — Todos estão à sua procura.
38 ⸤Aku niringi pilipelie⸥ yuni enendo nimbendo: “Na kolea marenga kepe ungu nimbu siembo kene i koleamo mundupu kelepo kolea tenga pamili. Ne nondopa lemo koleamanga pamili. Na koleamanga pali ungu nimbu simbundu mana manie orundu kanumu.” nirimu.
38 Jesus, porém, lhes disse:
39 Aku nimbelie yu kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga sukundu pupe ungu nimbe sipe, yambomanga konopuna kuru moloringime topa makororumu.
39 Então ele foi por toda a Galileia, pregando nas sinagogas deles e expulsando os demônios.
40 Walse ye te kuru laká nomba perimumu* Yesusi molorumuna omba yunge kumbikerena koporongo langopa yu mawa tepalie nimbendo: “Nunge konopumuni na ‘Konde pambo.’ konopu lenu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu.
40 Um leproso se aproximou de Jesus e lhe pediu, de joelhos: — Se o senhor quiser, pode me purificar.
41 Kanu kinie Yesusini yu paa kondo kolopalie yunge kimuni yemo ambolopalie yundu nimbendo: “‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pui.” nirimu kinie
41 E Jesus, profundamente compadecido, estendeu a mão, tocou nele e disse:
42 kuru lakámo tamburembu nomba kelerimu, yemo konde pupe umbu kangi lirimu.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu dele, e ele ficou limpo.
43 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yambo telurindu kepe paa naa ni!* Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tonjili yemo** nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga lepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe ungu mane sirimumu pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tonjili yemondo “Kalonji.” ningu yu sieni. Pe yambomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga lepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili ou tepui.” nirimu.
43 E, advertindo-o severamente, logo o despediu.
44 — ausente —
44 E lhe disse:
45 Nakolo yemo yu anju pupelie ungu aisili yambo aisilindu anju anju nimbe para silipe andopa, Yesusini yu kinie terimu temanemo topa sirimu. Yemone aku terimuna Yesusi ⸤‘Yambo aisili na molombona nondoko nondoko ongo maku naa tangi.’ nimbe⸥ altopa taonomanga sukundu mona manda naa andopalie kolea ku leline molorumu, nakolo kanuna yambo aisili kolea lupe lupemanga molko sukundu sukundu ongo yu molorumuna maku toringi.
45 Mas, tendo ele saído, começou a proclamar muitas coisas e a divulgar a notícia, a ponto de Jesus não poder mais entrar publicamente em nenhuma cidade. Por isso, permanecia fora, em lugares desertos. E de toda parte vinham ao encontro dele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.