Lucas 9

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Walse Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando wai.” nimbelie, enene yambomanga konopuna kuru molemoma “Ongo wendo pai.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie, yambo kuru tolime ‘Konde pangi.’ ningí nambamo sirimu.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Aku sipe tepalie enendo nimbendo: “Ene puku, Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molomba* temane peangamo yamboma toko siliku andoko, kuru tolime teko konde liliku pangi.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 “Pungindu, ene melema naa mengo we pangi. Apulu mingi kepe, mele wale kepe, langi kepe, kou mone kepe, wale pakoli talo kepe naa mengo we pangi.*
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 “Pe kolea tenga suku pukulie akuna molongendo ulke teluringe suku pukulie akuna mindi peko molkolie pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulke pinie pinie naa andoko, ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥*
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Kolea marenga suku pungí kinie kolea pulu yambomane “Papu ongi. Pea peamili wai.” ni naa ningu enene ungu ningíme pilku naa língi liemo kanu koleana yambo kerime munduku kelko pungindu ene liku su singímunge kanu koleana yamboma ‘Kamu molko kenjengi! Pulu Yemone ene lipe naa taponjimbe mele piliengi!’ ningu enenga kimbuna kanu koleamanga ma angilimbema kulu tokolie pangi.” nirimu.
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Aku nirimu kinie kanu yema puku, koleamanga andoko, Pulu Yemonga temane peangamo toko siliku, kuru torumu yamboma teko konde liliku, teliku andoringi.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nomi kingi Erotene Yesusini terimu mele temane toringi pilipelie, ‘I yemo naenje?’ nimbe pilipe sundurumu. Yambo marene ningindu: “I yemo ⸤No Linjili⸥ Jono ⸤talko kolorumu kanumu⸥ lomboropa wendo omunje.” ningu moloringi. Marene ningindu: “⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lirimu ye⸥ Illainja* kelepa omba molemo.” ningu moloringi. Marene ningindu: “Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye koro ou moloringimenga ye te kolopalie lomboropa wendo orumu.” ningu moloringi.
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 — ausente —
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 ⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene ⸤Yesusini terimu mele temane toringi⸥ pilipelie nimbendo: “⸤No Linjili⸥ Jono ‘yunge pengemo wendo pupili.’ nimbu nomimu karu lerindu yu kolorumu* nakolo i ulu tondolo lupe lupe telemo pilio yemo yu naenje?” nirimu. Aku sipe nimbelie “I ye Yesusi kanamboa!” nimbe molorumu.**
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema* yu molorumuna kelko yando ongolie niringimuni ulu teringime yu temane toko siringi. Kanu kinie kanu yema lipe memba pupe ‘Tenga oliolio molamili.’ nimbe ene Besaida taonona memba purumu.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Nakolo yambo paa aisili ene akuna puringi mele pilkulie yu purumuna akilku lombili puringi. We yamboma oringi kanopalie Yesusini enendo “Papu ongi.” nimbelie ene Pulu Yemo omba ye nomi kingi molomba temane peangamo topa sipe, enenga yambo kuru torumuma ‘Konde pangi.’ nimbe ene tepa konde lirimu.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Pe ipupini ena pumbe terimu kinie yu lombili andoli ye engaki rurepo yu molorumuna ongo yundu ningindu: “I koleana yambo te naa pelemo kene ya maku toko molemele yamboma ‘Puku kolea marenga langi topo toko liku nongo pepangi.’ ni.” niringi.
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Aku niringi kinie Yesusini lombili andolimendo nimbendo: “Enene eneno yamboma langi mare liku siengi.” nirimu. Enene yundu ningindu: “Ya langi aisili molo. Pillawa kaloli kanga te pakara kinie oma kaloli talo kinie, aku langi pokore mindi lemo. Molo nuni ‘Olio kolea tenga puku i yambomanga langi topo toko linjipangi.’ ningu nikinuye?” ningu walsiringi.
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 (Kanu yamboma layetolo molo, ye pape tausini mele akuna moloringi.)* Kanu kinie Yesusini enendo nimbendo: “Yambomando ‘ene tokapu talo talo** ningu manie molangi.’ niengi.” nirimu kinie
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 enene aku siku yambomando niringi kinie yamboma pilku liku aku siku manie moloringi.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli te pakara kinie oma talo kinie kanuma lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe langi akuma ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anju yamboma siei.” nirimu, ⸤enene yamboma moke teko siringi⸥.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Ene pali kanu langime noringi kinie olo terimu. Pe lombili andolimene langi goli lerimuma liku maku toko wale basikete engaki rurepo toko peke siringi.*
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Walse, Yesusi yuyu Pulu Yemo kinie ungu nimbe molorumu kinie yu lombili andoli ye pea moloringimendo walsipelie nimbendo: “Yambomane na imbi lelko nae nilimeleye?” nirimu.*
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Enene yundu pundu toko ningindu: “Marene “Nu No Linjili Jono ⸤kolorumumu kinié kelepa lomboropa ola molemomo⸥.” ningu pilku, marene “Nu, ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lirimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene “Nu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye te ou kolorumumu kinié lomboropa ola molemo.” ningu pilimele.” niringi.
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 ⸤Aku niringi kinie⸥ yuni enendo walsipe pilipelie nimbendo: “⸤We yambomane aku siku nilimele⸥ nakolo enene eneno na nae nilimeleye?” nimbe walsirimu. Pitane pundu topa nimbendo: “Nu ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ ou nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu.” nirimu.
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Pitane aku nirimu pilipelie Yesusini enendo tondolo mundupe nimbendo: “Na molio mele ⸤Pitane kinié nikimumu⸥ enene anju yambo telurindu kepe ⸤isili ou⸥ paa naa ningu siei.” nirimu.*
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 ⸤Nimbelie⸥ yuni ⸤yu kinie wendo ombá mele⸥ ene nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo* sike mindili aisili nombá. Juda yamboma nokolemele tapu yema kinie,* Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane sili yema kinie,** enene ⸤ningindu: “Yu Pulu Yemone naa mundurumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko konjingí. Yu toko konjingí kolomba kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola moloi.’ nimbé.” nirimu.***
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Kanu kinie Yesusini akuna maku toko moloringimendo pali* nimbendo: “Yambo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni alieli yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe, yamboma unju perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unju pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbundu mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Yambo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nakolo yambo tene na konopu monjipelie nanga kongono “Tenjembo.” nimbe temba kinie yu kolopalie yu konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 ⸤Akumu nambemuna nikiruye?⸥ Yambo tene mana melema pali yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yambomo nambe tepa lipe taponjilkenje? Lipe naa taponjilkemo.
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 “Nanga yambo mare we yamboma kinie molkolie ningindu: “Olio Yesusinge unguma pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we yambomane naa piliengi!” ningulie, na kiyongo ningu lombili andolemele yamboma ene kinie ulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo pe Lapanga tondolo pa telimu kinie ⸤mulu koleana⸥ angello kake telime kinie ⸤manie⸥ ombá temba kinie, kanu we yamboma molongena yunge yamboma mona molongendo we yamboma molongena kanokolie yu ou naa opili ‘Olio yunge yamboma molemolo mele we yambomane naa piliengi!’ ningu pipili kolko lopi teko molonge yamboma yuni lipe wekendo kanopa, “Na moliona naa wai.” nimbéla.” ⸤nirimu.⸥
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Ene ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nomi kingimu omba molopa kolea nokombando* ombá kanonge.” nirimu.**
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Yesusini ⸤yu lombili andolimendo aku sipe nimbe sirimu kinie⸥* pe koro te omba purumu kinie Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, ene lipe memba pupe ‘Pulu Yemo kinie ungu niembo.’ nimbelie ma pangine** ola ene lipe memba purumu.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Yuni akuna Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopili yunge kumbikeremo alowa tepa, yu pakorumu mulu wambalema ena tondolo topa yambomanga mongo takele telemo mele aku sipe kake terimu.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Yu aku sipe molopili, ⸤Juda yambomanga koronga ou moloringili ye aili talo,⸥ Mosisi kinie Illainjatolo, ongolo pa terimuna ongo angilkululie elte kinie Yesusi kinie enene Yesusi yu kolea aili Jerusalleme akuna Pulu Yemone yundu ‘Tei.’ nirimu mele tepa kolomba mele ningu moloringi.
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 — ausente —
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Pita kinie, yu pea akuna moloringi yetolo kinie, ene siye tepa uru ombá terimu nakolo pe ene makilku umbu konopu pepili molkolie Yesusi yunge kangi alowa tepa molorumu mele kinie, yunge tondolo pa terimu mele kinie, yu kinie angiliringili yetolo pea kanoringi.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Kanu kinie aku yetolo pungilí puringili kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu,* olio ya molopamolo peanga lepamo. Olione ulke takaye yepoko takonjemili. Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takonjemili.” nirimu. (Nakolo aku nirimumu ⸤pipili paa kolopalie⸥ yuni nimbé mele naa pilipe ungu te walu nirimu.)
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Pitane aku sipe nimbe molopili kupe te omba ene aki torumu. Kupena sukundu puringi kinie ene pipili terimu.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Kupe torumuna sukundu ungu te wendo ombalie nimbéndo: “I yemo nanga Malomo.* Nane ⸤‘Enenga’ nimbu⸥ yu mako topo lipu mundurundu. Yuni ungu nimbéma pilku liengi.” nirimu.
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Aku ungumu nimbe kelerimu kinie Yesusi yu mindi molorumu kanoringi. Enene aku siku kanoringi mele anju naa ningu para siku, yambo teluri kepe ou naa ningu siringi.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Opali, ipulueli ou ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie⸥ ene ma pangine maniendo onge oringi kinie yambo aisili yu lingí oringi.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Oringi yambomanga ye tene Yesusindu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nanga kango nanamo, yu nanga kango telumu mindi, kondo kolko liku taponjeni.’ nimbu mawa tekero.
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Yunge konopuna kuru te pelemomone yu lipe mindili sipe tolemo kinie kangomone kalle nimbe, yu kuru kopalli topalie apapu memba molemo. Yu aku sipe taki taki telemona kangomo yu kangime pange mange telemola.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Nu lombili andolimendo aku temanemo topo sipu enene kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa tendu nakolo ene manda naa tengi.” nirimu.
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 ⸤Aku nirimu kinie⸥ pilipelie Yesusini ⸤yamboma iri topalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yamboma ene ⸤‘Pulu Yemone uluma sike manda temba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilimele. Ene konopu karaye tepa pepili molemele yamboma, na ene kinie molopo, wale nambepa molopo mane sipu ulu mare lipu ora simbu kinie mimi siku pilingíye? ⸤Na ene kinie siye tekemo.⸥” nimbelie pe kanu yemondo nimbendo: “Nunge kangomo na moliona mengo oi.” nirimu.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Memba ombá orumu kinie kanu kurumuni kango kanumu topa lipe manie mundupelie yu torumu kinie Yesusini kurumu iri topa kangomo tepa konde lipelie, yu konde molorumu kinie lapa sirimu.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Aku sipe terimu kanokolie yamboma Pulu Yemonga tondolomo konopuni pilkulie mini wale munduringi. Yuni terimu mele ene suru ningu mini wale munduku molangi Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo:
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 “I nikiru mele pilku konjeyo. Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ⸤ka sikulie yu tonge⸥ yema anju singí.” nirimu.
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Nakolo yuni nirimu ungumu pilku sundukulie ‘I ungumunge pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi nakolo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu walsiku pilingindu pipili kolko naa walsiringi. Pulu Yemone ‘Ene kanu ungumunge pulumu isili ou naa piliengi!’ nimbe terimu kanumu.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 ⸤Walse Yesusi lombili andolimene⸥ ene eneno anju yando ungu mele tekolie ningindu: “Olionga ye nae paa olandopa molemoye?” niringi.*
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Enene konopu leringi mele pilipelie, Yesusi ambolango kanga te lipe yu molorumuna nondopa monjipelie
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 enendo nimbendo: “Yambo tene ‘Na Ailimunge yambomo molio.’ nimbe i ambolangomo* lipe taponjimbe kinie kanu yambomone aku tembamonga na lipe taponjimbela. Kanu kinie na lipe taponjimbe yambomone na lipe mundurumu yemo lipe taponjimbela. Enenga ye tene ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ nimbe, ‘Ye tenga lupe imbi ola molopili.’ nilimo yemo yu enenga paa olandopa molombamonga ⸤aku sipe ulumu pemba⸥.” nirimu.
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Yesusi lombili andoli ye Jonone Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu,* olio kanomulu, ye tene nunge imbi lepa** kuru mare yambomanga konopuna molongime “Ongo wendo pai.” nimbe topa makoropa molomu kanomulu. Kanopolie yu olio pea tapu topo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa tei.” nímulu.” nirimu.
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu ⸤kanu yemone terimu ulumundu⸥ nimbendo: “Yambo te olio kinie opa tou naa molemo yambomo olionga opa lkerayemo molemo kene enene yundu “Molo.” naa niengi.” nirimu.
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Kanu kinie Yesusi kolea aili Jerusalleme yu kolopalie pe mulu koleana olando pumbe walemo nondopa wendo orumu pilipelie konopu tondolo mundupe ‘Jerusallemendo pambo.’ nimbelie pumbe purumu.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Yu lombili andoli ye mare lipe mundupelie nimbendo: “Kinié ipulueli kolea Sameria lerimu taono te nondopa lembana peamili kene ene akuna puku olio manda pemolo ulke te koroko liengi.” nirimu kinie puku kororingi.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Nakolo kanu Sameria yamboma ⸤ene kinie Isirele yamboma kinie opa tou molkolie⸥* yu Jerusallemendo pumbe purumu kanokolie enene “Molo, ya manda naa penge.” niringi.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Aku siku niringi kanokolie yu lombili andoli ye Jemisi kinie Jonotolone yundu ningilindu: “Ailimu, ‘oltone ‘Mulu koleana tepe wendo omba i Sameria yamboma nomba konjipili.’ niembili.’ konopu lekenoye?” ningu walsiringili.
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Nakolo yu topele topa elte kanopa iri topa “Aku ningu kenjikimbili.” nirimu kinie
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 yu kinie ene kinie kolea tenga puku pepuringi.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Ene aulkena pungí puringi kinie ye te omba Yesusindu nimbendo: “Nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu kinie
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Yesusini yundu nimbendo: “Pílie! Owa takarama ulke pelemelemanga pelemele; kerama enenga mi takolemelemanga pelemele; nakolo Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemonga* pelemo kolea te naa lemo ⸤kene, nu ‘Yu lombili pupulie kapola naa molombo.’ ningu pilkulie na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Kanu kinie yuni ye tendo nimbendo: “Na pea pambili lombili oi.” nirimu kinie kanu yemone yundu pundu topa nimbendo: “Ailimu, ⸤nu kamu lombili wambo mangali⸥ ou pupu nanga lapamo kinie pea molambo. Pe yu kolomba kinie ono tepolie nu lombili ombó.” nirimu.*
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Nakolo Yesusini yundu altopa nimbendo: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yambo kololi ⸤none teli⸥ yambomane yambo kolongema ono teangi.* Nu ‘Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba** temane peangamo yamboma piliengi!’ ningu toko siliku andani.” nirimu.
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Kanu kinie ye tene yundu nimbendo: “Ailimu, nu lombili ombó nakolo ou pupu nanga yamboma kondo kolopo ‘Molai.’ nimbulie pe nu lombili ombó.” nirimu kinie
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Yesusini yundu nimbendo: “Na ‘Lombili ombómo.’ nimbe ombalie nondopa siye kolomba yambo te yu Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokomba koleamonga kongonomo manda naa temba.” nirimu.
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.