Lucas 8

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kanu kinie pe Yesusi pupe, kolea ailime kinie kangama kinie akumanga andopalie nirimumuni, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba* temane peangamo topa silipe, yamboma ungu mane silipe andorumu. Yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie
1 Pouco tempo depois, Jesus começou a percorrer as cidades e os povoados vizinhos, anunciando as boas-novas a respeito do reino de Deus. Iam com ele os Doze
2 ambo mare kinie yu pea andoringi. Kanu ambomanga mare ou kuru topa, mare ou kuru enenga konopuna perimu kinie Yesusini ene pali tepa konde lirimu. Te, kolea Makatalla ambo Maria, ou yunge konopuna kuru yepoko pakara moloringimendo Yesusini “Ongo wendo pai.” nirimu kinie ongo wendo puringi.
2 e também algumas mulheres que tinham sido curadas de espíritos impuros e enfermidades. Entre elas estavam Maria Madalena, de quem ele havia expulsado sete demônios;
3 Te, ambo Joana, Susa menu. Susa yu kolea Gallilli disiriki ye nomi kingi Erotenga ulke tapu yemo. Te, ambo Susana. Ene kinie we ambo aisili kinie Yesusi nokoringi. Kanu ambomane enenga kou mone nosiringime likulie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie enenga langi kinie melema topo toko liku siku nokoringi.
3 Joana, esposa de Cuza, administrador de Herodes; Susana, e muitas outras que contribuíam com seus próprios recursos para o sustento de Jesus e seus discípulos.
4 Kanu kinie Yesusi molorumuna kolea lupe lupemanga moloringi yamboma sukundu sukundu ongo, liku maku toringi kinie yuni enendo ungu iku te topalie nimbendo:
4 Certo dia, uma grande multidão, vinda de várias cidades, juntou-se para ouvir Jesus, e ele lhes contou uma parábola:
5 “Ye tene rasi witi umbu poniena andopa tanda sirimu. Tanda silipe andorumu kinie umbu mare aulkena manie purumu, kanuma yambomane kimbuni kambiliringi; keramane ongo liku noringila.
5 “Um lavrador saiu para semear. Enquanto espalhava as sementes pelo campo, algumas caíram à beira do caminho, onde foram pisadas, e as aves vieram e as comeram.
6 Umbu mare kou perimuna manie pupelie akuna no naa molorumuna mulie topa wendo omba walsikale kolorumu.
6 Outras caíram entre as pedras e começaram a crescer, mas as plantas logo murcharam por falta de umidade.
7 Umbu mare kombulu siri ka mele molorumuna manie purumu, siri ka melemo wendo omba witi umbuma topa norumuna omba peanga naa lepa ⸤mongo te naa torumu⸥.
7 Outras sementes caíram entre os espinhos, que cresceram com elas e sufocaram os brotos.
8 Umbu mare ma peangana manie purumuma wendo omba mongo peangama topa, mongo tokapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥ ⸤Aku nimbelie⸥ “Yambo komu peo lemomane i ungumu piliei.” nirimu.
8 Ainda outras caíram em solo fértil e produziram uma colheita cem vezes maior que a quantidade semeada”. Quando ele terminou de dizer isso, declarou: “Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
9 ⸤Yesusini aku nirimu kinie⸥ yu lombili andolimene yundu ningindu: “Aku ungu ikumunge pulumu ningu si.” niringi.
9 Seus discípulos lhe perguntaram o que a parábola significava.
10 Kanu kinie yuni enendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma kinie melema kinie nokolemomonga* ulu pulu ou yuyu pilirimu kanu ulu puluma ‘Ene kinié ⸤na lombili olemele yamboma⸥ piliengi!’ nimbelie ene ‘Ungu ikumanga puluma piliengi!’ nimbelie ene nimbe sikimu. Nakolo we yamboma ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbulie ungu ikuma mindi topo silio. ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbendo:⸥nirimu akumunge we yambomando ungu ikuma mindi tolio.” nirimu.***
10 Ele respondeu: “A vocês é permitido entender os segredos do reino de Deus, mas uso parábolas para ensinar os outros, a fim de que, ‘Quando olharem, não vejam; quando escutarem, não entendam’.
11 Aku nimbelie yuni nimbendo: “Aku ungu ikumunge* pulumu i sipe: “Langi umbu tanda sirimu kanu umbuma Pulu Yemonga ungumu.
11 “Este é o significado da parábola: As sementes são a palavra de Deus.
12 Umbu mare aulkena manie purumuma yambo mare aku silime molemele. Enene ungumu pilimele kinie pe ⸤kurumanga nomi⸥ depelemo* omba ‘Aku ungumu kamu tondolo munduku pilíngi liemo Pulu Yemone ene lipe taponjipe aulke kerine wendo limbe** kinie manda molo.’ nimbe ungu tanda sili konopuna pupe pelemoma wendo limo.
12 As sementes que caíram à beira do caminho representam os que ouvem a mensagem, mas o diabo vem e a arranca do coração deles e os impede de crer e ser salvos.
13 Umbu mare tanda sirimu kou perimuna manie purumuma yambo mare aku silime molemele. Enene ungumu pilkulie konopu siku pilku limele. Nakolo ene pulkeno naa mundukulie ungumu laye kolte mindi pilku molemele. Pe ene konopuna umbuni temba kinie molo ⸤Setene omba⸥ manda manjipe kondi ka temba kinie, ene pilimele ungumu siye kolemele.
13 As sementes no solo rochoso representam os que ouvem a mensagem e a recebem com alegria. Uma vez, porém, que não têm raízes profundas, creem apenas por um tempo e depois desanimam quando enfrentam provações.
14 Umbu mare tanda sirimu kombulu siri ka mele molorumuna manie purumuma yambo mare aku silime molemele. Enene ungumu pilkulie pe aulkena pungí pungí kinie konopuna umbuni telemo umbunime kinie, mele aisili nosilimele melema kinie ya ma koleana uluma teko konopu singí uluma kinie, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinie ungumuni uluri naa tepa langi mongo kamu naa tolemo.
14 As que caíram entre os espinhos representam outros que ouvem a mensagem, mas logo ela é sufocada pelas preocupações, riquezas e prazeres desta vida, de modo que nunca amadurecem.
15 Umbu mare tanda sirimu ma peangana manie purumuma yambo mare aku silime molemele. Enene enenga konopu peanga pepili molko ungumu pilkulie kanu ungumu kamu liku tondolo munduku pilkulie, tondolo pupili molemele kinie kanu umbuma langi mongo ⸤aisili⸥ tolemo.” ⸤nirimu.⸥
15 E as que caíram em solo fértil representam os que, com coração bom e receptivo, ouvem a mensagem, a aceitam e, com paciência, produzem uma grande colheita.”
16 ⸤Yesusini enendo ungu iku te pea topa nimbendo:⸥ “Yambomane tepe llame kandokolie mingine suku naa panjiku polo maniekondo naa nosikulie nilimelemone, ‘Yambo ongema kolea kanangi ulkena suku pa tepili.’ ningu polo tenga ola nosilimele.*
16 “Não faz sentido acender uma lâmpada e depois cobri-la com uma vasilha ou escondê-la debaixo da cama. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde sua luz pode ser vista pelos que entram na casa.
17 Aku sipe mele, kinié lopi telemo melema pe walse mona lemba yamboma kanonge; kinié aki topa lemo melema pe walse pa temba kinie yambomane kanu melema kanonge.
17 Da mesma forma, tudo que está escondido será revelado, e tudo que está oculto virá à luz e será conhecido por todos.
18 “Aku temba kene enene ungu pilimele akumu mimi siku piliengi! Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yamboma paa olandopa nimbe simbe pilingí. Pe paa aisili pilingí. Nakolo naa pilku molemele yamboma ene laye kolte pilimele ungumu kepe wendo limbe.”* nirimu.
18 “Portanto, ouçam com atenção! Pois ao que tem, mais lhe será dado, mas do que não tem, até o que pensa ter lhe será tomado”.
19 Walse Yesusi ulke tenga suku molorumu kinie yunge anumu kinie angenupili kinie yu kanongendo oringi. Akuna yambo aisili ekelepa teko moloringine yu molorumuna nondoko manda naa ongolie
19 Então a mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo, mas não conseguiram chegar até ele por causa da multidão.
20 ⸤ungu te ningu munduringi kinie⸥ yambomane yundu ningindu: “Aminie kinie angenali kinie nu kanongendo ongo pena angilimele.” niringi.
20 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem vê-lo”.
21 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Pulu Yemonga ungumu pilku liku telemele yamboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie molemele.” nirimu.
21 Jesus respondeu: “Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a praticam”.
22 Walse, Yesusi kinie yu lombili andolime kinie ene nona andoli sipi tenga sukundu puringi kinie pukulie, yuni enendo nimbendo: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinie akuna pungí puringi.
22 Certo dia, Jesus disse a seus discípulos: “Vamos para o outro lado do mar”. Assim, entraram num barco e partiram.
23 Sipine pungí puringi kinie Yesusi yu uru perimu. Yu uru pepili poporome aili te nomuna torumu. Aku terimuna ⸤nomumu apisipe ola ombalie⸥ no sipine sukundu sukundu omba peke lepalie sipimu memba nona manie pumbe terimu kinie ene no wangonge teringi.
23 Durante a travessia, Jesus caiu no sono. Logo, porém, veio sobre o mar uma forte tempestade. O barco começou a se encher de água, colocando-os em grande perigo.
24 Kanu kinie yu uru perimuna puku toko makinjikulie ningindu: “Ye Nomimu,* Ye Nomimu, olio no wangokomolo.” niringi kinie yu makilipelie poporomemo kinie no apisipe ola orumu nomumu kinie iri torumu. Kanu kinie poporomemo topa kelepa, nomumu lope naa tepa we lerimu.
24 Os discípulos foram acordá-lo, clamando: “Mestre, Mestre, vamos morrer!”. Quando Jesus despertou, repreendeu o vento e as ondas violentas. A tempestade parou, e tudo se acalmou.
25 Kanu kinie yuni lombili andolimendo nimbendo: “‘⸤Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilkimiliye?” nirimu. ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane pipili kolko mini wale mundukulie anju yando eneno walsikulie ningindu: “Apa! I yemo naenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yuni eltendo “Teale.” nilimo ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
25 Então ele lhes perguntou: “Onde está a sua fé?”. Admirados e temerosos, os discípulos diziam entre si: “Quem é este homem? Quando ele ordena, até os ventos e o mar lhe obedecem!”.
26 Kanu kinie nomuna nekendo puku kolea Gerasa puringi. Nomu yakondo kolea Gallilli, nomu nekendo kolea Gerasa kanumu.
26 Então chegaram à região dos gadarenos, do outro lado do mar da Galileia.
27 Akuna oringi kinie Yesusi sipine wendo omba kélona angilirimu kinie kanu kolea ye te yu molorumuna orumu. Kanu yemo kuru aisili yunge konopuna molorumumunge mulu wambale telu kepe naa panjipe, we we andopa, ulke tenga naa pepa, yambo ono koleana pelipe andopa molorumu.
27 Quando Jesus desembarcou, um homem possuído por demônios veio ao seu encontro. Fazia muito tempo que ele não tinha casa nem roupas e vivia num cemitério fora da cidade.
28 Kurumuni kanu yemo taki taki lirimuna yambomane ka senene yu kimbu kime ka toko yu nokoko moloringi nakolo ka senema sungu sirimu kinie pe kurumuni kolea ku leline yu memba purumu. Kanu yemone Yesusi kanopalie kalle nimbe yu angilirimuna manie molopa tamalu pepa tondolo mundupelie nimbendo: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Ailimunge Malo, na kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? ‘ “Na mindili paa naa lipu simbu.” ni.’ nimbu mawa tekero.” nirimu. ⸤Yu kokele ombá orumu kinie⸥ Yesusini ou nimbendo: “Kurumu, i yemonga konopuna ongo wendo pui.” nirimu mele pilipelie yemone aku sipe “Naa tei.” nimbe mawa terimu.
28 Assim que viu Jesus, gritou e caiu diante dele. Então disse em alta voz: “Por que vem me importunar, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Suplico que não me atormente!”.
29 — ausente —
29 Pois Jesus já havia ordenado que o espírito impuro saísse dele. Esse espírito tinha dominado o homem em várias ocasiões. Mesmo quando era colocado sob guarda, com os pés e as mãos acorrentados, ele quebrava as correntes e, sob controle do demônio, corria para o deserto.
30 Aku nirimu kinie Yesusini yemondo walsipelie nimbendo: “Nunge imbi naeye?” nirimu kinie yemo yunge konopuna kuru aisili molorumuna pilipelie yuni “Nanga imbi Paa Aisili.” nirimu.
30 Jesus lhe perguntou: “Qual é o seu nome?”. “Legião”, respondeu ele, pois havia muitos demônios dentro do homem.
31 Kanu kuru aisilimene wale aisili Yesusi mawa tekolie ningindu: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokolie “⸤I ma koleamo munduku kelko⸥ Pulu Yemone kowa muru paa lepa mindi pupe naa pora nilimo murumunge ⸤olionga ye nomi Setene walse lipe mundumbe⸥ kanu murumunge* pai.” ni naa ni.” ningu mawa teringi.
31 E imploravam que Jesus não os mandasse para o abismo.
32 Akuna ma pangi tenga umbu kongi aisili ímu nongo moloringi kanokolie Yesusi mawa tekolie ningindu: “Olio ⸤toko makorokolie⸥ ‘Ne kongimenga konopuna molopangi.’ ni.” niringi kinie yuni “Kapola, akuna pangi.” nirimu.
32 Ali perto, uma grande manada de porcos pastava na encosta de uma colina, e os demônios suplicaram que ele os deixasse entrar nos porcos. Jesus lhes deu permissão.
33 Aku sipe nirimu kinie kuruma kanu yemonga konopuna wendo ongolie kongi akuna moloringimenga konopuna puku moloringi kinie kanu kongime kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomuna suku puku no wangoringi.
33 Os demônios saíram do homem e entraram nos porcos, e toda a manada se atirou pela encosta íngreme para dentro do mar e se afogou.
34 Ulu akuma wendo orumuna kanokolie kongi tapu teko moloringi yema talopa lelko pukulie niringimuni, kolea ailine moloringi yamboma kinie, kolea kangamanga moloringi yamboma kinie, ulu akuma wendo orumu mele temanemo toko siliku puringi.
34 Quando os que cuidavam dos porcos viram isso, fugiram para uma cidade próxima e para seus arredores, espalhando a notícia.
35 Kanu temanemo piliringi yamboma ‘Uluma wendo orumu mele kanamili.’ ningu wendo puku Yesusi molorumuna ongolie ou kuru aisili konopuna molko ongo wendo puringi yemo mulu wambale pakopa, umbu konopu pepili Yesusi molorumuna nondopa manie molorumu kanokolie ene pipili koloringi.
35 O povo correu para ver o que havia ocorrido. Uma multidão se juntou ao redor de Jesus, e eles viram o homem que havia sido liberto dos demônios. Estava sentado aos pés de Jesus, vestido e em perfeito juízo, e todos tiveram medo.
36 Yesusini terimu mele mongone kanoringi yambomane pe oringi yamboma ningu siringi. Kuru aisili konopuna moloringi yemonga konopuna kuruma ongo wendo puringi kinie yemo yu umbu konopu pepili molorumu mele ningu siringi.
36 Os que presenciaram os acontecimentos contaram aos demais como o homem possuído por demônios tinha sido curado.
37 Kanu kinie kolea Gerasa yamboma pali paa mini wale mundukulie Yesusi mawa tekolie ningindu: “Olionga koleana naa mololi kelko pui.” niringi kinie yu kelepa pumbendo nona andoli sipine suku purumu.
37 Todo o povo da região dos gadarenos suplicou que Jesus fosse embora, pois ficaram muito assustados. Então ele voltou ao barco e partiu.
38 ⸤Yu pumbe terimu kanopalie⸥ kuru aisili konopuna ou molko wendo oringi yemone yundu nimbendo: “Pea pambili.” nimbe mawa terimu. Nakolo Yesusini “Molo.” nimbe yundu nimbendo:
38 O homem que tinha sido liberto dos demônios suplicou para ir com ele, mas Jesus o mandou para casa, dizendo:
39 “Nu ulkendo puku Pulu Yemone nu lakopa tepa konjimu mele nunge yamboma ningu sipui.” nirimu. Yesusini aku nirimuna pilipelie ye kanumu pupe kolea ailine suku moloringi yamboma pali Yesusini yu kinie lakopa tepa konjirimu mele nimbe sirimu.
39 “Volte para sua família e conte a eles tudo que Deus fez por você”. E o homem foi pela cidade inteira, anunciando tudo que Jesus tinha feito por ele.
40 Kanu kinie Yesusi yu nomu yakondo orumu kinie yu ‘Ombá.’ ningu maku toko nokoko moloringi yambomane “Nu papu okono.” ningu konopu siringi.
40 Do outro lado do mar, as multidões receberam Jesus com alegria, pois o estavam esperando.
41 Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke te nokorumu ye te, yunge imbi Jairasi, Yesusi molorumuna orumu. Kanu kinie yu Yesusinge kimbuna nondopa omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ulkendo pea pambili oi.” nirimu. Yemo yunge ambolamo, yunge lemenu telu mindi, yu ponie engaki rurepo mele omba purumu kanu ambolamo, kuru paa aili tepa torumumunge yu nondopa kolomba tepa lerimumunge ⸤yemone Yesusi aku sipe mawa terimu.⸥ Pe Yesusi kanu ulkena pumbe purumu kinie yambo aisili liku maku toko yu kakapu teko ekelepa teko pea puringi.
41 Então um homem chamado Jairo, um dos líderes da sinagoga local, veio e se prostrou aos pés de Jesus, suplicando que ele fosse à sua casa.
42 — ausente —
42 Sua única filha, de cerca de doze anos, estava à beira da morte. Jesus o acompanhou, cercado pela multidão.
43 Kanu yambo pea puringimenga ambo te yunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki rurepo omba purumu. Yu doketamanga yunge kurumu ‘Pora nipili.’ nimbe andopa, yunge kou mone pali ene sirimu nakolo kuru kanumu pora naa nirimu.
43 Uma mulher no meio do povo sofria havia doze anos de uma hemorragia, sem encontrar cura.
44 Kanu ambomo Yesusi pumbe purumu kinie bulkundu omba, yunge wale pakolimunge pundumu ambolorumu kinie walsikale yunge kuru torumu kanumu pora nirimu.
44 Ela se aproximou por trás de Jesus e tocou na borda de seu manto. No mesmo instante, a hemorragia parou.
45 Aku terimu kinie Yesusini nimbendo: “Na naene ambolomuye?” nirimu. Enene pali “Na molo.” niringi kinie ⸤yu lombili andoli ye⸥ Pitane yundu nimbendo: “Ye Nomimu,* yambo aisili nu angilinona nondoko nondoko ongo kakapu teko ekelepa teko angilkimili kanumu.” nirimu.
45 “Quem tocou em mim?”, perguntou Jesus. Todos negaram, e Pedro disse: “Mestre, a multidão toda se aperta em volta do senhor”.
46 Nakolo Yesusini altopa nimbendo: “Na yambo lipu taponjilio tondolo mare nanga kangine omba ulsu pumuna pilipulie yambo tene na ambolomumundu nikiru.” nirimu.
46 Jesus, no entanto, disse: “Alguém certamente tocou em mim, pois senti que de mim saiu poder”.
47 Aku sipe nirimu pilipelie ambomo yu lopi manda naa tepa, yu terimu mele Yesusi pilipe molorumu kanopalie yu kimbu ki pungu pungu nipili Yesusi molorumuna omba manie molopa tamalu pepalie, yamboma pilku angiliengi yuni ‘Kuru pora nipili.’ nimbe omba yu ambolorumu kinie walsikale konde purumu mele nimbe para sirimu kinie
47 Quando a mulher percebeu que não poderia permanecer despercebida, começou a tremer e caiu de joelhos diante dele. Todos a ouviram explicar por que havia tocado nele e como havia sido curada de imediato.
48 Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, ‘Nu manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilinu kanu ulumuni nu konde pukunu. Konopu pe nipili mololiku pani.” nirimu.*
48 Então ele disse: “Filha, sua fé a curou. Vá em paz”.
49 Yesusini ambomondo aku sipe nimbe molorumu kinie, ye te, yamboma maku toko Pulu Yemonga ungu piliringi ulke nokoli ye ⸤Jairasi⸥ nge ulkena molopalie omba ⸤Jairasindu⸥ nimbendo: “Nunge ambolamo kolopa pora simu. Ungu Mane Silimu ‘Mindili nopili.’ ningu we naa mengo wani.” nirimu.
49 Enquanto Jesus ainda falava com a mulher, chegou um mensageiro da casa de Jairo, o líder da sinagoga, a quem disse: “Sua filha morreu. Não incomode mais o mestre”.
50 Yuni nirimu mele Yesusini pilipelie ⸤ulke nokoli yemondo⸥ nimbendo: “Mini wale naa munduyo. Nunge ambolamo nane ‘Manda lipe taponjimbe.’ ningu tondolo munduku pilku moloni kinie* yu konde pumbe.” nirimu.
50 Ao ouvir isso, Jesus disse a Jairo: “Não tenha medo. Apenas creia, e ela será curada”.
51 Kanu kinie Yesusi yemonga ulkena ombalie ulkena sukundu yambo aisili ambola kolorumumu kondo kolko kola teko moloringi kanopalie enendo nimbendo: “Ambolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo* kene kola naa teai.” nirimu. Nakolo yu sike kolopa pora sirimu pilkulie yuni “We uru pelemo.” nirimumunge enene yu ungu taka tonjiku tae tenjiringi. Pe yu ⸤ambolamonga suluminiana⸥ pumbe purumu kinie ‘We yamboma pali naa ongo anju pai.’ nimbelie Pita keme, Jono keme, Jemisi keme, kanu ambolamonga anumu lapatolo kinie “Ene mindi pea pamili.” nimbe ⸤ambola onomo lerimu⸥ suluminiana ene memba purumu.
51 Quando chegaram à casa de Jairo, Jesus não deixou que ninguém o acompanhasse, exceto Pedro, João, Tiago e o pai e a mãe da menina.
52 — ausente —
52 A casa estava cheia de gente chorando e se lamentando, mas ele disse: “Parem de chorar! Ela não está morta; está apenas dormindo”.
53 — ausente —
53 A multidão riu dele, pois todos sabiam que ela havia morrido.
54 Pupelie ambolamonga kimu ambolopa yundu walsipelie nimbendo: “Ambolamo, nu ola moloi.” nirimu kinie
54 Então Jesus a tomou pela mão e disse em voz alta: “Menina, levante-se!”.
55 yunge mini purumu kanu minimu altopa sukundu orumu kinie ambolamo walsikale ola molorumu. Kanu kinie Yesusini ⸤anumundu⸥ nimbendo: “Ambolamo langi mare liku si.” nirimu.
55 Naquele momento, ela voltou à vida e levantou-se de imediato. Então Jesus ordenou que dessem alguma coisa para ela comer.
56 Yuni terimu mele kanokololie ambolamonga anumu lapatolo elte paa mini wale munduringili nakolo yuni eltendo tondolo mundupe nimbendo: “Ulu i tekeromo yambo telurindu kepe anju puku paa naa ningu siele.” nirimu.
56 Os pais dela ficaram maravilhados, mas Jesus insistiu que não contassem a ninguém o que havia acontecido.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.