Lucas 6

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Walse, ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga, Yesusi kinie yu lombili andolime kinie rasi witi poniemanga ongo puringi kinie yu lombili andoli yemane* rasi witi mongo mare nongendo inie toko liku kilu toringi.
1 Num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos começaram a colher e a debulhar espigas, e a comer os grãos de trigo.
2 Aku teringi kanokolie Parisi yemane* Yesusi yundu ningindu: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa teangi.’ nimbe pelemo ungu manemo** nambemuna nunge lombili andoli yemane ungu manemo pulue tokolie aku siku tekemeleye?” niringi.
2 Então alguns fariseus perguntaram: — Por que é que vocês estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Yesusini pundu topa nimbendo: “Ene Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda kolepa ye nomi kingi⸥ Depisini* terimu mele nimbe molemo temanemo kanokolie temanemonga pulumu naa pilimeleye? Depisi kinie yu pea puringi yema kinie ene engelene kolkolie niringimuni,
3 Jesus respondeu:
4 Depisi Pulu Yemo molorumu sele ulkena sukundu pupe, Pulu Yemonga kumbikerena lerimu pillawa kalolime lipe nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu.* Kanu pillawa kalolimendo Pulu Yemone ungu mane sipelie nimbendo:nirimu ⸤kanu ungu manemo pulue torumu⸥ kanumu. ⸤Ene konopu talo nambemuna lemeleye? Depisi yuni ou aku terimu mele ene pilku keri naa pilimelemonga pe kinié na lombili andoli yemane tekemele mele kanoko keri naa la kanai.⸥” nirimu.
4 Ele entrou na casa de Deus, pegou os pães oferecidos a Deus, comeu e deu também aos seus companheiros. No entanto é contra a nossa Lei alguém comer desses pães; somente os sacerdotes têm o direito de fazer isso.
5 “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemone Sambate walema nokolemona ⸤Sambate wale kinie yamboma molko konjingindu tenge mele manda nimbé kanumu⸥.” nirimu.
5 E Jesus terminou, dizendo:
6 Pe walse, koro mololi wale Sambate tenga, Yesusi omba Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena suku pupelie ungu mane sirimu. Kanu ulkena ye te molorumu, yunge ki umbukundu kamu kolopa kukurumu.
6 Num outro sábado Jesus entrou na sinagoga e começou a ensinar. Estava ali um homem que tinha a mão direita aleijada.
7 Kanu kinie akuna moloringi Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,* enene ‘Yesusini ulu te tepa kenjimbe kinie yu kote tenjimulú.’ ningu ulu te tepa kenjimbe te ⸤alieli koroko molkolie⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinie yuni yemo tepa konde limbenje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi.
7 Alguns mestres da Lei e alguns fariseus ficaram espiando Jesus com atenção para ver se ele ia curar alguém no sábado. Pois queriam arranjar algum motivo para o acusar de desobedecer à Lei .
8 Ene konopuni piliringi mele pilipelie Yesusini kanu ki kolopa kukurumu yemondo nimbendo: “Yamboma molemelena ongo ola angilieni.” nirimu kinie yemo yu akuna omba ola angilirimu.
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e por isso disse para o homem que tinha a mão aleijada: O homem se levantou e ficou em pé.
9 Kanu kinie yemando nimbendo: “Ene i sipu walsipu pilkiru. ‘Sambate wale kinie ulu nambolka ulu te manda temoloye? ‘Sambate walemonga ungu manemone “Teangi.” nilimo mele teamili.’ nimbu yamboma lipu taponjimulú kinie manda molo tepo kenjimulú kinie mandaye? ‘Naa kolangi. Konde pangi.’ nimbu temolomo manda molo topo konjimulúmu mandaye?’ nimbu walsikiru.” nirimu.
9 Então Jesus disse:
10 Aku sipe ene nimbe walsipelie yuni ene pali nemo nemo nimbe kanopalie ki kukuli yemondo nimbendo: “Nunge kimu sinio si.” nirimu kinie yemone yunge ki sinio sirimu kinie ki kolopa kukurumumu altopa kamu peanga lerimu.
10 Jesus olhou para todos os que estavam em volta dele e disse para o homem: O homem estendeu a mão, e ela sarou.
11 Aku terimu kanokolie mumindili aili teko kolko enene eneno anju yando ungu mele teko ningindu: “Tepa kenjikimumunge yu nambe teamiliye?” ningu moloringi.
11 Aí os mestres da Lei e os fariseus ficaram furiosos e começaram a conversar sobre o que poderiam fazer contra Jesus.
12 Pe walse ipulueli Yesusi yu Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ma pangi tenga ola pupe Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopili kolea tangorumu.
12 Naquela ocasião Jesus subiu um monte para orar e passou a noite orando a Deus.
13 Ipulueli ou yu lombili andolimendo “Wai.” nimbelie ‘Enenga ye engaki rurepo nanga kongonomo teangi lipu mundembo.’ nimbelie aku yema mako topalie enendo nimbendo: “Ene ‘Nanga kongonomo tenjipangi.’ nimbu lipu mundukuru yema.” nirimu.*
13 Quando amanheceu, chamou os seus discípulos e escolheu doze deles. E deu o nome de apóstolos a estes doze:
14 ⸤Kanu ye engaki rurepo mako torumumanga imbime i sipe:⸥ Saimono (yunge imbi te Pita) yu keme, Pita angenu Enderu keme, Jemisi keme, Jono keme, Pillipu keme, Batollomiu keme,
14 Simão, em quem pôs o nome de Pedro, e o seu irmão André; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 Mateyu keme, Tomasi keme, Allapiasinge malo Jemisi keme, “Olio Juda yamboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme,
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu; Simão, o nacionalista;
16 Jemisi malo Judasi keme, Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipe opa touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘nanga kongono tenjipangi lipu mundukuru.’ nimbe mako torumu yema⸥.
16 Judas, filho de Tiago; e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 Kanu kinie yu kinie, yuni “Nanga kongonomo tenjipangi.” nimbe lipe mundurumu yema kinie, ma pangine manie oringi kinie yu lombili andoringi yambo aisili kinie, kolea Judia disiriki moloringi yambo aisili kinie, kolea aili Jerusalleme peringi yambo aisili kinie, nomu kusa kélona lerimu kolea aili Taya kinie Saidonotolonga peringi yambo aisili kinie, yu molorumuna sukundu sukundu ongo liku maku toringi.
17 Jesus desceu do monte com eles e parou com muitos dos seus seguidores num lugar plano. Uma grande multidão estava ali. Era gente de toda a Judeia, de Jerusalém e das cidades de Tiro e Sidom , que ficam na beira do mar.
18 Yu temane peanga topa, ungu mane sipe terimu pilingindu ongo, yuni ene kuru torumuma ‘Tepa konde lipili.’ ningu oringi. Enenga yambo mare konopuna kuru keri molorumuma tepa konde lirimula.
18 Eles tinham vindo para ouvir Jesus e para serem curados das suas doenças. Os que estavam atormentados por espíritos maus também vieram e foram curados.
19 Yamboma tepa konde lili tondolomo yu pepili molorumuna ene oringime pali ‘Yu ambolamili.’ ningu yu molorumuna nondoko nondoko oringi. Kanu kinie ongo yu amboloringi kinie kanu tondolomone ene pea pali tepa konde lirimu.
19 Todos queriam tocar em Jesus porque dele saía um poder que curava todas as pessoas.
20 Kanu kinie Yesusi manie molopa yu lombili andoringime olando sipe kanopalie enendo nimbendo:
20 Jesus olhou para os seus discípulos e disse:
21 Ene kinié engele telemoma
21 — Felizes são vocês que agora têm fome,
22 Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo
22 — Felizes são vocês quando os odiarem, rejeitarem, insultarem e disserem que vocês são maus por serem seguidores do
23 “⸤Yambomane ene aku siku mele telemelemonga⸥ ene mulu koleana pungí kinie kanuna ⸤Pulu Yemone⸥ ene mele kalopa konjimbe kene ⸤kanu yambomane ene aku siku teko kenjingí⸥ kinie konopu aili teko siku, konopu paa peanga pepili molangi.* Yambomane kinié ene mindili silimele mele, aku siku ene naa molangi koro ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siliku andoringi yamboma we yambomane ene kepe mindili siringila kanumu.
23 Fiquem felizes e muito alegres quando isso acontecer, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Pois os antepassados dessas pessoas fizeram essas mesmas coisas com os
24 “Nakolo ene kamako lemelema,
24 — Mas ai de vocês que agora são ricos,
25 Ene kinié olo telemo yamboma
25 — Ai de vocês que agora têm tudo,
26 We yambomane pali ene kapi ninguPulu Yemonga unguma sumbi siku niringi yambomando kapi naa ningu mindili siringi kanumu.⸥” ⸤nirimu.⸥
26 — Ai de vocês quando todos os elogiarem, pois os antepassados dessas pessoas também elogiaram os falsos profetas.
27 ⸤Aku nimbelie Yesusini we moloringi yambomando nimbendo:⸥ “⸤Akumu na lombili andolimendo nikiru⸥ nakolo nane ungu nikiruma pilku molemele yamboma, enendo ungu te pea niembo piliengila! Enene enenga opa touma konopu monjiku, ene kinie konopu keri panjilimele yamboma teko konjiku teangi.
27 — Mas eu digo a vocês que estão me ouvindo: amem os seus inimigos e façam o bem para os que odeiam vocês.
28 Enendo ‘Yambo kerime kene molko kenjengi!’ nilimele yambomando ‘Ene yambo peangama kene molko konjengi.’ niengi. Ene teko kenjilimele yamboma ‘Pulu Yemone lipe taponjipili.’ ningu enene enenga mawa tenjengi.*
28 Desejem o bem para aqueles que os amaldiçoam e orem em favor daqueles que maltratam vocês.
29 “Yambo tene nunge kumbikere ekendonga laruwe tomba kinie topele toko ‘ekendonga kamu laruwe topili.’ nieni. ‘Nunge wale sulu peangamo liembo.’ nimbé yambomo nunge wale pakolimu kepe ‘pea we lipili.’ nieni.
29 Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também. Se alguém tomar a sua
30 “Melema si.” ningu mawa tenge yamboma pali melema we sieni. Nunge melema we limbe yambomondo “Altoko nanu si.” ni naa nieni.
30 Dê sempre a qualquer um que lhe pedir alguma coisa; e, quando alguém tirar o que é seu, não peça de volta.
31 “‘Yambomane nu kinie teangi.’ konopu leno mele, nuni anju yamboma aku siku teani.*
31 Façam aos outros a mesma coisa que querem que eles façam a vocês.
32 “Ulu pulu keri telemele yamboma kepe eneno anju yando kondo kolemele pilkulie ene yando kondo kolemele yamboma mindi kondo kolonge manda molo. Ene kanoko keri kanolemele yamboma pea kondo kolangi.
32 — Se vocês amam somente aqueles que os amam, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama amam as pessoas que as amam.
33 Ulu pulu keri telemele yamboma kepe eneno anju yando kondo kolko teko konjilimele pilkulie ene yando kondo kolko teko konjilimele yamboma mindi teko konjingí manda molo. Ene teko kenjilimele yamboma pea teko konjengi.
33 E, se vocês fazem o bem somente para aqueles que lhes fazem o bem, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama fazem isso.
34 Ulu pulu keri telemele yamboma kepe eneno anju yando pundu anjiku, ‘Walse altopo sukundu limbu’ ningu pundu anjilimele pilkulie, ene yando pundu tolemele yamboma mindi pundu anjingí manda molo. Ene pundu naa tolemele yamboma pea pundu anjengi.
34 E, se vocês emprestam somente para aqueles que vocês acham que vão lhes pagar, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama emprestam aos que têm má fama, para receber de volta o que emprestaram.
35 “⸤Ulu pulu keri telemele yamboma eneno anju yando telemele mele ene ulu te olandopa teangila.⸥ Enene enenga opa touma kepe kondo kolko, teko konjiku, pundu anjiku, teangi. ‘Enene pe walse altoko aku siku yando teangi.’ ni naa ningu, we teangi. Aku siku tenge kinie Pulu Yemonga ambolangoma molkolie,* yuni ene mele aisili kalomba lingí. Pulu Yemo yuni mana yamboma kinie aku sipe tepa molemola. Yu teko kenjilimele yamboma kinie, yundu ‘Ange.’ naa ningu we molemele yamboma kinie kanuma tepa konjilimo.
35 Façam o contrário: amem os seus inimigos e façam o bem para eles. Emprestem e não esperem receber de volta o que emprestaram e assim vocês terão uma grande recompensa e serão filhos do Deus Altíssimo. Façam isso porque ele é bom também para os ingratos e maus.
36 Enenga Lapa Pulu Yemo teko kenjilimele yamboma kepe yu aku sipe kondo kolopa we tepa konjilimo mele ene teko kenjingí yamboma aku siku kondo kolko teko konjengi.” ⸤nirimu⸥.
36 Tenham misericórdia dos outros, assim como o Pai de vocês tem misericórdia de vocês.
37 “Enene yamboma telemele uluma naa apurungí kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ene ulu telemelema naa apurumbela. Enene anju yambomane telemele mele apuruku kanokolie “Teko kenjikimili. Tekemele mele ⸤Pulu Yemone⸥ kanopa keri kanopili.” naa ningí kinie ⸤Pulu Yemone⸥ enene telemele mele apurupe kanopalie “Teko kenjikinu. Tekeno mele kanopo keri kanokoro.” naa nimbéla.* Yambomane ene kinie teko kenjingí uluma ‘Manie pupili.’ ningu siye kolonge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ enenga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombala.**
37 — Não julguem os outros, e Deus não julgará vocês. Não condenem os outros, e Deus não condenará vocês. Perdoem os outros, e Deus perdoará vocês.
38 Enene yamboma pe pe kepe ‘Pundu naa tangi.’ ningu melema we singí kinie yuni ene aku sipe we simbela. Melema simbendo layetolo naa simbe; olandopa olandopa simbe. Enene anju singí kanopalie ene yando aku sipe simbela.” nirimu.
38 Deem aos outros, e Deus dará a vocês. Ele será generoso, e as bênçãos que ele lhes dará serão tantas, que vocês não poderão segurá-las nas suas mãos. A mesma medida que vocês usarem para medir os outros Deus usará para medir vocês.
39 Yesusini enendo ungu iku wallo te topa sirimula. Akumu i sipe: “Mongo keri leli ye tene mongo keri leli ye te aulke manda lipe ora simbeye? Peatolo kombuna manda naa tolkaye?*
39 E Jesus fez estas comparações:
40 Ungu mane pilku mololi yamboma enenga ungu mane silimu toko manie naa mundulimele. Ou ungu mane pilku puku pora silimele kinie pe mindi enenga ungu mane silimu pea kapola kapola mele molemele.*
40 Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor. Porém, quando tiver terminado os estudos, o aluno ficará igual ao seu professor.
41 “Nuni angenanga mongona nurupulu te lemo kanoleno nakolo nunge mongona unju aili te lemomo naa kanoleno akumu nambemuna telenoye?
41 — Por que é que você vê o cisco que está no olho do seu irmão e não repara na trave de madeira que está no seu próprio olho?
42 Nunge mongona unju aili lemomo naa kanokolie angenando “Ano, nunge mongona nurupulu te lemomo wendo linjembo.” nambe teko nilinoye? Topele mapele toli yambomo,* nuni nunge mongona lemo unju ailimu ou wendo likulie pe kanoko konjiku angenanga mongona lemo nurupulumu manda wendo linjini.” ⸤nirimu.⸥
42 Como é que você pode dizer ao seu irmão: “Me deixe tirar esse cisco do seu olho”, se você não repara na trave que está no seu próprio olho? Hipócrita! Tire primeiro a trave que está no seu olho e então poderá ver bem para tirar o cisco que está no olho do seu irmão.
43 ⸤Kanu kinie Yesusini ungu te pea nimbelie ungu iku pokore topalie nimbendo:⸥ “Unju peangamone mongo keri te manda naa tomba; unju kerimuni mongo peanga te manda naa tombala.
43 — A árvore boa não dá frutas ruins, assim como a árvore que não presta não dá frutas boas.
44 Unju mongo te kanokolie kanu mongo torumu unjumu imbi manda silimele.* ‘Amu nambo.’ ningu, takeme manda olko toko naa nolemelka. Molo ‘Me te nambo.’ ningu, silipu manda mengo naa nolemelka. Amu lupela takeme lupela kanoko, me lupela silipu lupela kanolemele kanumu.**
44 Pois cada árvore é conhecida pelas frutas que ela produz. Não é possível colher figos de espinheiros, nem colher uvas de pés de urtiga.
45 Aku sipe mele, yambo peanga tene yunge konopuna ulu peanga pelemoma telemo, nakolo yambo keri tene yunge konopuna ulu keri pelemoma telemo. Yambo te yunge konopuna pelemo unguma mindi kerena nilimo.” ⸤nirimu.⸥
45 A pessoa boa tira o bem do depósito de coisas boas que tem no seu coração. E a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más. Pois a boca fala do que o coração está cheio.
46 “Nane nilio unguma pilku liku naa tekolie enene nando “Ailimu” we nambemuna nilimeleye?” ⸤nimbelie pe yuni ungu iku te pea enendo topa nimbéndo:⸥
46 — Por que vocês me chamam “Senhor, Senhor” e não fazem o que eu digo?
47 “I nanga unguma pilku liku tenge yamboma ene ye te molemo mele niembo:
47 Eu vou mostrar a vocês com quem se parece a pessoa que vem e ouve a minha mensagem e é obediente a ela.
48 Ye te yuni yunge ulkemo ‘Ingi nimbe angilipili.’ nimbe we ma kinie okia kinie akupe ele tepalie, akuna manie kou polona ola takorumu. Ulkemo aku sipe takopa konjirimuna pe no topa ulkemo paa topa kalalu simbe terimu kinie topa tekisi naa tekisipe ingi nimbe we angilirimu.
48 Essa pessoa é como um homem que, quando construiu uma casa, cavou bem fundo e pôs o alicerce na rocha. O rio ficou cheio, e as suas águas bateram contra aquela casa; porém ela não se abalou porque havia sido bem-construída.
49 “Nakolo i nanga unguma pilku liku naa tenge yamboma ene ye te molemo mele niembo: Ye te yunge ulke we ma pange teline ola walu takorumu. Pe no topa ulke kanumu topalie ulkemo walsikale kamu topa kalalu sirimu.” nirimu.
49 Mas quem ouve a minha mensagem e não é obediente a ela é como o homem que construiu uma casa na terra, sem alicerce. Quando a água bateu contra aquela casa, ela caiu logo e ficou totalmente destruída.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.