Lucas 5

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Walse, Yesusi nomu Geneserete, ⸤akumundu ‘Nomu Gallilli’ niringila kanumu,⸥ aku nomu kélona angilipe yamboma Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimu kinie pilingindu ene yu angilirimuna puku maku toko nondoko nondoko puku ekelepa teko molko piliringi.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Kanu kinie yuni nona andoli sipi talo nomu kélona lerimutolo kanopalie, oma lili yema koronga nomu kélona wendo puku enenga oma lili walema kulumiye toko moloringi kanorumu.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Sipi te Saimono Pitanga, akuna sukundu pupelie yuni yundu mawa tepalie nimbendo: “Sipimu laye kolte paka toko nona sukundu mundoi.” nirimu. Paka topa nona sukundu mundurumu kinie aku sipimunge suku yu manie molopalie nirimumuni, no kélona liku maku toko moloringi yamboma ungu mane sirimu.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Ene ungu mane sipe pora sipelie yuni Saimonondo nimbendo: “Sipimu nomu ai suku singine kunduku mengo pukulie oma lili walema nona manie mundu.” nirimu.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Saimonone pundu topa nimbendo: “Ye Nomimu,* sumbulu telu oma lili kongono tondolo mundupu tepo molopo tangonjipulie** oma te paa naa límulu. Nakolo aku nikinu kene walemo nona manie mundembo.” nirimu.
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Kanu kinie walema nona manie munduringi kinie oma aisili walemanga sukundu puringine walema nomu sipine sukundu lingí teringi kinie sungu nimbé terimu.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Walema sungu nimbé terimu kanokolie enene enenga oma lili kongono pea tapu toko teringi yema, sipi tenga moloringime walsikulie “Ongo liku taponjengi wai.” niringi. Oringi kinie sipi talo pea peke siringi umbuni tepa nona manie pumbe terimu.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Aku ulumu kanopalie Saimono Pita Yesusinge kumbikerena omba manie molopa tamalu pepalie nimbendo: “Ye Ailimu,* na ulu pulu keri ambololi yemo ⸤nu kake teli yemo⸥. ⸤Teluna molkombolo kapola naa tekemo⸥ kene anju puku nu lupe moloi.” nirimu.
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Yu kinie, yu kinie pea moloringime kinie, enene oma aisili walsikale tangoli liringi kanokolie ene suru ningu mini wale munduringine ⸤Saimonone aku sipe nirimu⸥.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Seperinge malo Jemisi kinie Jonotolo elte Saimono Pita kinie kongono teluna tapu toko teringili yetolo, elte pea mini wale munduringilila. Kanu kinie Saimonone nirimumu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Nu pipili naa koloyo. Kinié oma linindu oma lili wale liku nona manie mundulino kinie omama walena omba pelemo mele, pe nanga kongono tenjinindu nanga ungumu pilku ningu siliku andoni kinie yamboma nanga talapena sukundu ongo molonge.” nirimu.
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Kanu kinie enenga sipitolo nomu kélona mengo ulsu ongolie, sipitolo melema pali lepili munduku kelko Yesusi lombili puringi.*
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 ⸤Kolea Gallilli disiriki sukundu lerimu⸥ koleamanga tenga Yesusi molorumu kinie ye te kuru kendi aili tepa nomba perimumu omba Yesusi kanopalie manie molopa tamalu pepa yu mawa tepalie nimbendo: “Ailimu, nunge konopumuni na ‘Konde pambo.’ konopu lenu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu kinie
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Yesusini yemo kini ambolopalie yundu nimbendo: “‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pui.” nirimu kinie tamburembu kuru kendimu nomba kelerimu.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yambo telurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tonjili yemo nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga lepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe ungu mane sirimumu* pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu melemo liku Pulu Yemo popo tonjili yemondo “Kalonji.” ningu yu sieni. Pe yambomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga lepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili ou tepui.” nirimu.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Nakolo yuni terimu mele anju anju yambo aisilini pilkulie niringimuni, yu molorumuna sukundu sukundu ongo yu temane peanga topa nirimumu pilingindu ongo, yuni ‘Ene tepa konde lipili.’ ningu oringi kanopalie
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 yu ene oringine mundupe kelepa kolea ku leli tenga pupe Pulu Yemo kinie ungu nirimu.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Walse Yesusi yuni yamboma ungu mane sipe molorumu. Kuru toli yamboma tepa konde lili tondolomo yu kinie pepili molorumu. Pulu Yemone kanu tondolomo yu sirimu. Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,* yu ungu mane sirimuma pilku moloringila. Kanu yema, kolea Gallilli disiriki sukundu lerimu koleamanga moloringime kinie, kolea Judia disiriki sukundu lerimu koleamanga moloringime kinie, kolea aili Jerusalleme moloringime kinie, Yesusi molorumuna ongo maku toko yu ungu mane sirimuma pilku moloringi.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Yu molorumuna ye marene kimbu ki kolopa pora sirimu ye te taropola teko mengo onge oringi nakolo yambo aisili ulke kerepuluna ekelepa teko angiliringine ulkena suku Yesusi molorumuna nondoko mengo pungí aulke te naa kanokolie niringimuni, ulke imuna mengo ola pukulie* Yesusi molorumuna ⸤kana kana ulkemo tekisikulie⸥ yemo taropola pali moko toko manie munduringi.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 — ausente —
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 ‘Yesusini i yemo manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilkulie yu mengo oringi kanopa pilipelie Yesusini kanu yemondo nimbendo: “Kangomo, nunge konopuna ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, we siye kolkoro.” nirimu.
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, Yesusini aku nirimu pilkulie ⸤pilku keri pilku⸥ konopu kimbú sikulie, “I ye Pulu Yemo marake tekemo yemo naeye? Yambomane ulu pulu keri telemelema naene ‘Manie pupili, we siye kolkoro.’ manda nimbeye? Pulu Yemone mindi manda telemo.” ningu eneno ningu pilku molko konopu kimbu siringi.*
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Kanu kinie Yesusini ene aku siku konopu kimbú siku moloringi mele pilipelie enendo nimbendo: “Enene ⸤nane nikirumunge⸥ aku siku nambemuna konopu kimbú sikimiliye?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 I yemondo “Nunge ulu pulu kerime manie pupili, we siye kolkoro.” nimbú kinie ene ulu te naa kanokolie ‘We we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu kongono teko andoi.” nimbú kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje?’ konopu lengeye?
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Nakolo ‘ ‘Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo tondolo pelemomone ya ma koleana yambomanga ulu pulu kerime “Manie pupili, siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu ⸤aku sipu nindu⸥.” nirimu. Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbendo: “Nane ‘Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pui.’ nikiru.” nirimu.
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Aku nirimu kinie ene kanoko molangi yemo sumbi sipe ola angilipe yunge kunungumu lipe memba omba pena pupelie Pulu Yemo kapi nilipe ulkendo purumu.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 ⸤Yu aku terimu kanokolie⸥ ene suru ningu mini wale munduku Pulu Yemo paa pipili kolko yunge imbi ambolko ola linjiku yu kapi ningulie ningindu: “Olio i ulu wendo okomo kanokomolomo ulu paa te lupe lepamo.” niringi.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Kanu kinie Yesusi ⸤ulkemo mundupe kelepa⸥ pena pupelie nirimumuni, kou takisi lirimu ye te, yunge imbi LLipai, kou takisi lipe molorumu kanopalie yundu “Na kinie pea pambili lombili oi.” nirimu.
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Kanu kinie LLipai yu ola angilipe kou takisi melema we lepili mundupe kelepa yu lombili purumu.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Pe LLipaini yunge ulkena Yesusinge langi aisili kalonjirimu. Akuna kou takisi lili ye aisili kinie, we ye mare kinie, ene Yesusi LLipaitolo kinie pea manie molko kanu langime noringi.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Aku teringi kanokolie Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,* enene Yesusi yu lombili andolimendo ningindu: “Ene kou takisi lili yema kinie ulu pulu kerime teli wema kinie ene pea nambemuna langi nokomeleye?” niringi.
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Aku siku niringi pilipelie Yesusini enendo nimbendo: “Kuru naa tolemo yamboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yamboma mindi doketana pulimele kanumu.
31 Jesus respondeu:
32 Nane ‘Yambo sumbi nilime na molombona wangi.’ nimbundu ma koleana naa orundu.* Ulu pulu keri teli yamboma ⸤lipu taponjipu⸥ enendo ‘Ene ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa teko ⸤na molombona wangi⸥.’ nimbundu orundu.” nirimu.
32 Eu não vim para
33 ⸤Kanu kinie⸥ enene Yesusindu walsiku pilkulie ningindu: “⸤No Linjili⸥ Jono lombili andolime kinie, Parisi yema lombili andolime kinie, enene walse walse langi mi toko naa nongo* Pulu Yemo kinie mawa telemele nakolo nu lombili andolimene aku siku naa telemele, langi kinie no kinie we nolemele. ⸤Pe nu lombili andolimene telemele mele papuye⸥?” niringi.
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Aku siku niringi pilipelie Yesusini pundu topa enendo ⸤ungu iku te topa yu kinie ulu te wendo ombá mele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie ene konopu sikulie “Langi mi topo naa namili.” manda ningíye? Manda naa ningí.
34 Jesus respondeu:
35 Pe mindi, ambo limbe yemo* ene molongena ongo wendo lingí kinie kanu walemanga sike ⸤konopu keri panjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili ou molo.⸥” nirimu.
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Yesusini aku nimbelie nirimumuni, ⸤‘Ou Juda yambomane ulu teringi uluma kinie pe ulu konde wendo okomomo kinie teluna manda naa pengele mele paa piliengi!’ nimbe⸥ ungu iku talo topalie nimbendo: “Mulu wambale ou te sungu nilimo kinie olione mulu wambale paa konde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yambo tene aku sipe topa tambulkenje kanu mulumbalemo nona panjilke kinie mulu wambale konde kopisilimu kanga lepa lli nimbelie mulu wambale oumu kelepa kamu aili tepa sungu nilke. Ulu te i sipela: Mulu wambale oumu kinie mulu kopisili kondemo telu sipe molo akumunge kapola kapola molo.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Kongi meme kalumuni teli mingi ou tenga* no waene konde naa kolemolo kanumu. Yambo tene mingi ou tenga no waene konde te kolkanje kanu no waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Akumunge no waene konde kongi meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Ye tene no waene ou te nombalie kanu waene oumu nomba peanga pilipelie no waene konde waka naa kolemo.”* nirimu.
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.