Lucas 24

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo* pora nimbe, enenga pulu pulu kongono walemo wendo ombando kolea tangomba muni lerimu kinie amboma kopongo mune toli ou teko nosiringime liku mengo puku, ⸤Yesusinge⸥ onomo nosiringi kou kandena mengo puringi.
1 No primeiro dia da semana, bem cedo, as mulheres foram ao túmulo, levando as especiarias que haviam preparado,
2 Akuna pukulie kou kande kerepulumu pipi siringi koumu perele marele pupe wilkindu lerimu kanokolie,
2 e viram que a pedra tinha sido afastada da entrada.
3 suku puringi kinie akuna Ye Aili Yesusinge onomo ou lerimuna naa lerimu kanoringi.
3 Quando entraram no túmulo, não encontraram o corpo do Senhor Jesus.
4 Kanu kinie ‘Onomo nambe temunje?’ ningu konopu liku munduku moloringi kinie ye talo kariapá tepalie pa telemo mele teli wale pakoli pakoringili yetolo ene moloringine angiliringili.
4 Enquanto estavam ali, perplexas, dois homens apareceram, vestidos com mantos resplandecentes.
5 Kanokolie amboma mini wale munduku tamalu peringi kinie yetolone enendo ningilindu: “Konde molemomo, ya ono koleana nambemuna korokomeleye?
5 As mulheres ficaram amedrontadas e se curvaram com o rosto em terra. Então os homens perguntaram: “Por que vocês procuram entre os mortos aquele que vive?
6 Yu ya naa lemo. Lomboropa ola molopa wendo pumu.” ⸤niringili.⸥ “Yu ⸤ene kinie⸥ kolea Gallilli molopa enendo nirimu mele pilieyo. Yuni nimbendo:
6 Ele não está aqui. Ressuscitou! Lembrem-se do que ele lhes disse na Galileia:
7 “⸤Juda yambomanga ye ailimene⸥ Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo liku talape lupe yambo ulu pulu keri telime yu liku singí, enene yu unju perana kolopili uku toko panjingí kinie kolopalie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu kanumu.” niringili.*
7 ‘É necessário que o Filho do Homem seja traído e entregue nas mãos de pecadores, seja crucificado e ressuscite no terceiro dia’”.
8 Kanu kinie Yesusini ou aku nirimu mele ambomane altoko piliringi.
8 Então lembraram-se dessas palavras de Jesus
9 Kou kandemo munduku kelko, kelko yando ongolie niringimuni, lombili andoli rureponga yepoko kinie akuma pea moloringi yamboma kinie enendo pilku kanoringi mele temane toko siringi.
9 e, voltando do túmulo, foram contar aos onze discípulos e a todos os outros o que havia acontecido.
10 Kolea Makatalla ambo Maria keme, ambo Joana keme, Jemisi anumu Maria keme, ene pea puringi amboma keme, kanu ambomane Yesusini ou “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye rureponga yepoko* aku temanemo toko siringi.
10 Maria Madalena, Joana, Maria, mãe de Tiago, e as outras mulheres que as acompanhavam relataram tudo aos apóstolos.
11 Nakolo ambomane niringi ungumu pilkulie ‘Ene kolo tokomele.’ ningu piliringi.
11 Para eles, porém, a história pareceu absurda, e não acreditaram nelas.
12 Aku ningu piliringi nakolo Pita ola angilipe ono nosiringi kou kandena lkisipe pupelie, wake tepa kanopa Yesusinge onomo kulupi toringi múluma yuyu akuna we lerimu kanopalie konopu aisili lipe mundupe ‘I nambolka uluri temunje?’ nimbe pilipe yando orumu.
12 Mas Pedro se levantou e correu até o túmulo. Abaixando-se, olhou atentamente para dentro e viu os panos de linho vazios; então voltou para casa, admirado com o que havia acontecido.
13 Yesusi lomboropa ola molorumu aku walemonga ⸤yu lombili andoringimenga⸥ yambo talo* kolea kanga Emeasi pungilí puringili. Aku kolea kangamo kinie kolea aili Jerusalleme kinie aulkemo laye sulu mele, illepene killomita mele.
13 Naquele mesmo dia, dois dos seguidores de Jesus caminhavam para o povoado de Emaús, a onze quilômetros de Jerusalém.
14 Eltene Yesusi kolorumumundu anju yando ungu mele teliku puringili.
14 No caminho, falavam a respeito de tudo que havia acontecido.
15 Aulkena aku ulumando ungu mele teliku pangili Yesusi yuyu elte puringiline omba elte kinie tapu topa purumu,
15 Enquanto conversavam e discutiam, o próprio Jesus se aproximou e começou a andar com eles.
16 nakolo Yesusi yu ‘We ye lupere okomo konopu leangili.’ nimbelie terimu, eltene yu naa kanoko imbi siringili.
16 Os olhos deles, porém, estavam como que impedidos de reconhecê-lo.
17 Yuni elte walsipelie nimbendo: “Elte nambolkamondo ungu mele teliku pukumbiliye?” nirimu. Elte Yesusi toringi kolorumumunge nono ningu we angiliringili.
17 Jesus lhes perguntou: “Sobre o que vocês tanto debatem enquanto caminham?”. Eles pararam, com o rosto entristecido.
18 Tenga imbi Killopasi,* akumuni yundu walsipelie nimbendo: “Jerusalleme sukundu talko ulu wendo orumuma nu naa kanorunuye? Yambo aisili akuna ongo maku tokolie kanoringi nakolo nu pea naa molko kanoringi. Tenga lupe molkolie okono lepamo.” nirimu.
18 Então um deles, chamado Cleopas, respondeu: “Você deve ser a única pessoa em Jerusalém que não sabe das coisas que aconteceram lá nos últimos dias”.
19 Orumu yemone “Nambolka ulumaye?” nirimu. Eltene ningilindu: “Kolea Nasarete ye Yesusinge ulu kanuma.” niringili. “Yesusi yu Pulu Yemone ungu umbu tonjilime pilipe yando nimbe sili ye te* molopalie Pulu Yemo kinie olio mana yamboma kinie kanopo molamili ungu tondoloma nimbe ulu tondoloma terimu.
19 “Que coisas?”, perguntou Jesus. “As coisas que aconteceram com Jesus de Nazaré”, responderam eles. “Ele era um profeta de palavras e ações poderosas aos olhos de Deus e de todo o povo.
20 Kanu kinie olionga ningu Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie* olio nokolemele ye ailime kinie ‘Yu kote pilku “Kolopili.” ningu tangi.’ ningu ⸤Romo gapomano yema⸥ anju siringi enene ‘Yu kolopili.’ ningu unju perana uku toko panjiringi.
20 Mas os principais sacerdotes e outros líderes religiosos o entregaram para que fosse condenado à morte e o crucificaram.
21 Nakolo olio pilirimulu, ‘Yu Pulu Yemone lipe mundurumu, ⸤Romo gapomano yambomane olio⸥ Isirele yamboma ⸤tondolo munduku nokolemelemonga⸥ mindili nombo umbuni tepili molemolomonga olio lipe taponjipe ⸤enenga kíne⸥ wendo lipe ‘Molko konjengi.’ nimbe ⸤kolo wangopa⸥ olionga ye nomi kingimu molopa olio nokopa konjimbe.’ nimbu pilipu konopu sipu molorumulu nakolo yu toringi. Akumunge ungu te pea i sipe: Talko toringi, kinié wale yepoko sipe mele omba pukumu.
21 Tínhamos esperança de que ele fosse aquele que resgataria Israel. Isso tudo aconteceu há três dias.
22 “Pe kinié ulu te lupe wendo omula. Yu lombili andorumulumanga ambo pokore kinié ongo níngi mele pilipulie mini wale mundúmulu. Kinié paa ipulueli ou kanu amboma yu ono teringi kou kandena puku kanongi nakolo yunge onomo naa lemu. Ene ongo oliondo ningindu: “Mulu koleana angello talo kanomulu, eltene “Yu we molemo.” níngili.” níngi.
22 “Algumas mulheres de nosso grupo foram até seu túmulo hoje bem cedo e voltaram contando uma história surpreendente.
23 — ausente —
23 Disseram que o corpo havia sumido e que viram anjos que lhes disseram que Jesus está vivo.
24 Kanu kinie olio pea molomulu ye talo ono kou kandena pukululie ambomane níngi mele kanongili, nakolo yu naa kanongili.” niringili.
24 Alguns homens de nosso grupo correram até lá para ver e, de fato, tudo estava como as mulheres disseram, mas não o viram.”
25 Aku niringili kinie elte lombili akilipe orumu yemone eltendo nimbendo: “Elte aroma topambele. Elte konopu naa pelemomonga ou Pulu Yemone ungu umbu tonjiringime pilku yamboma ningu siringi yemane yundu niringi bokuna molemo mele mongone kanoko komuni pilkululie konopuna liku mengo andolembelkanje ⸤Yesusi kinie talko teringi mele kinie yuni terimu tekemo mele kinie⸥ kamu kamu pilimbelka lemo.
25 Então Jesus lhes disse: “Como vocês são tolos! Como custam a entender o que os profetas registraram nas Escrituras!
26 Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu manie ombalie, ya ye nikimbilimu talko mindili norumu mele mindili nomba mulu koleana ye nomi aili pupe molomba mele ou ningu naa siringiye? Ningu siringi kanumu. Pe kinié ou ningu siringi mele yu aku temu.” nirimu.
26 Não percebem que era necessário que o Cristo sofresse essas coisas antes de entrar em sua glória?”.
27 Aku nimbelie Mosisini Yesusi yu yuyu temba mele ou boku marenga topa nirimu mele pulu monjipe nimbe sipe, yandopa yandopa Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane yu temba mele ou boku marenga toko niringi mele nimbe sipe, aku Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pali* nimbe silipe yambotolo kinie aulkena purumu.
27 Então Jesus os conduziu por todos os escritos de Moisés e dos profetas, explicando o que as Escrituras diziam a respeito dele.
28 Yambotolo puringili koleamo nondoko wendo oringi kinie Yesusi we sumbi sipe tenga lupe pumbe terimu.
28 Aproximando-se de Emaús, o destino deles, Jesus fez como quem seguiria viagem,
29 Nakolo eltene karaye tekolie ningilindu: “Molo. Ena pupe ipu nondopa lemba kene pea peamili.” niringiline yu elte kinie pupe molorumu.
29 mas eles insistiram: “Fique conosco esta noite, pois já é tarde”. E Jesus foi para casa com eles.
30 Kanu kinie elte pea kere nongo moloringi kinie yuni pillawa kaloli te lipe Pulu Yemo “Ange.” nimbe, ambolopa pike lepa elte sirimu.
30 Quando estavam à mesa, ele tomou o pão e o abençoou. Depois, partiu-o e lhes deu.
31 Aku terimu kinie elte yu kanokolo eltenga Aili Yesusi ningu kanoringili kinie tepa nema lirimu altoko naa kanoringili.
31 Então os olhos deles foram abertos e o reconheceram. Nesse momento, ele desapareceu.
32 Kanu kinie elte eltelte anju yando kerepali ningulu ningilindu: “Aulkena olto kinie omba ungu nimbe Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele ungu pulumu nimbe silipe omu kinie olto kamele kongulu topili ombulu kanumu. Aili Yesusi kinie ombulumunge aku temu lepamo.” niringili.
32 Disseram um ao outro: “Não ardia o nosso coração quando ele falava conosco no caminho e nos explicava as Escrituras?”.
33 Kanu kinie elte ola angilku kelko sumbi siku Jerusalleme yando ongolo, lombili andoli ye rureponga yepoko kinie ene pea maku toko moloringi yambo lupema kinie moloringine puringili.
33 E, na mesma hora, levantaram-se e voltaram para Jerusalém. Ali, encontraram os onze discípulos e os outros que estavam reunidos com eles,
34 Suku puringili kinie enene eltendo ningindu: “Ailimu* paa sike lomboropa ola molomu lemo. Yu yuyu Saimono molomuna pupe mona angilimu.” niringi.
34 que lhes disseram: “É verdade que o Senhor ressuscitou! Ele apareceu a Pedro!”.
35 Kanu kinie yambotolone aulkena puringili kinie ye te omba nirimu mele kepe kanu yemone pillawa kaloli te ambolopa pike lerimu kinie kanokolo ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoringili mele kepe enendo temane toko siringili.
35 Então os dois contaram como Jesus tinha aparecido enquanto andavam pelo caminho, e como o haviam reconhecido quando ele partiu o pão.
36 ⸤Yesusi lombili andoli⸥ yambomane ⸤Yesusi yu lomboropa ola molorumu kanoringimundu⸥ ungu mele teko molangi Yesusi yu omba ene moloringine sumbi sipe angilipelie “Ene konopu pe nipili molai.” nirimu.
36 Enquanto contavam isso, o próprio Jesus apareceu entre eles e lhes disse: “Paz seja com vocês!”.
37 Ene ‘Yambo kololi tenga minimu kanokomolo.’ konopu lelkolie pungu pungu ningu pipili koloringi.
37 Eles se assustaram e ficaram amedrontados, pensando que viam um fantasma.
38 Yuni enendo nimbendo: “Mini wale munduku konopu talo panjiku nambemuna molemeleye?” ⸤nirimu.⸥
38 “Por que estão perturbados?”, perguntou ele. “Por que seu coração está cheio de dúvida?
39 “Nanga kitolo kinie kimbuma kanoko ‘Imu na nanu.’ ningu kanayo. Ambolko pilieme. Nanga kangi kinie ombele kinie angilkimu mele minimenga aku sipe angilimoye? ⸤Aku sipe naa angilimo kanumu.⸥” nirimu.
39 Vejam minhas mãos e meus pés. Sou eu mesmo! Toquem-me e vejam que não sou um fantasma, pois fantasmas não têm carne nem ossos e, como veem, eu tenho.”
40 Aku nimbelie yunge kimbu ki pirimu toringime ene lipe ora sirimu.
40 Enquanto falava, mostrou-lhes as mãos e os pés.
41 Kanu kinie ene yu kanokolie pondeanga konopu siku paa konopu liku munduringi nakolo ‘Sikenje molo nambolkare kanokomolonje?’ ningu konopu talo panjiku we moloringine yuni ene mawa tepalie nimbendo: “Langi nombó te ya lemoye? Siei.” nirimu.
41 Eles continuaram sem acreditar, cheios de alegria e espanto. Então Jesus perguntou: “Vocês têm aqui alguma coisa para comer?”.
42 Enene yu oma kaloli te liku siringi,
42 Eles lhe deram um pedaço de peixe assado,
43 akumu lipe ene kanoko molangi norumu. ⸤‘Minimu naa molopo yambomo molkoro kanangi.’ nimbe aku terimu.⸥
43 e ele comeu diante de todos.
44 Yuni enendo nimbendo: “Na ou naa kolopo ene kinie molopolie ene ulu wendo ombá mele nimbu sirindu kanu ulumu i wendo okomo. “Mosisi kinie Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema kinie enene nando ningu boku marenga toringi uluma kinie, Pulu Yemonga konana niringi bokuna molemo konanamane nando nilimo uluma kinie,* kanu uluma sike wendo ombá.” nirindu kanumu.” nirimu.
44 Em seguida, disse: “Enquanto ainda estava com vocês, eu lhes falei que devia se cumprir tudo que a lei de Moisés, os profetas e os salmos diziam a meu respeito”.
45 Aku nimbelie ‘Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pilku konjengi.’ nimbe yuni ungu pulumu ene nimbe sipelie nimbendo: “Bokuna toringi molemo mele i sipe: ‘Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu mindili nomba kolopalie wale yepoko sipemonga ono koleana lomboropa ola molomba.
45 Então ele lhes abriu a mente para que entendessem as Escrituras,
46 — ausente —
46 e disse: “Sim, está escrito que o Cristo haveria de sofrer, morrer e ressuscitar no terceiro dia,
47 Aku temba kinie kanu ye Kirasimu yunge talape yambomane yunge tondolomone yamboma ulu pulu keri tengema pilku keri pilku konopu alowa tenge mele kinie, ulu pulu keri tengema Pulu Yemone siye kolopa altopa naa pilipe mongo naa simbe mele kinie,* ningu singíndu Isirele yambomanga kolea aili Jerusalleme pulu monjiku ningu siku koleamanga pali pukulie ningu siliku andonge.’,
47 e que a mensagem de arrependimento para o perdão dos pecados seria proclamada com a autoridade de seu nome a todas as nações, começando por Jerusalém.
48 aku mele nando ou ningu boku toringi.* “Pe kinié nane terindu uluma kinie na kinie teringi uluma kinie kanoringi teringi kanokomelemonga yamboma manda ningu singí.
48 Vocês são testemunhas dessas coisas.
49 Nakolo we naa teangi. Pulu Yemone “Simbu.” nimbe nimbe panjirimu Minimu nane olando pupulie lipu mundumbu kene aku Mini Tondolomo yu mulu koleana manie omba ‘Ene tondolo pupili molangi.’ nimbe ene kinie molomba kene ou tenga lupe naa puku Jerusalleme suku we nokoko molai.” nirimu.
49 “Agora, envio a vocês a promessa de meu Pai. Mas fiquem na cidade até que sejam revestidos do poder do céu”.
50 Yesusi yu lombili andoringi yamboma kolea kanga Betani lerimuna nondopana memba pupelie nirimumuni, ‘Pulu Yemone ene sewe anjipili.’ nimbe yunge kitolo ola mundupe, “Pulu Yemone ene nokopa konjipe ‘Ene konopu enge nipili molangi.’ nipili.” nirimu.
50 Depois Jesus os levou a Betânia e, levantando as mãos para o céu, os abençoou.
51 Enendo aku sipe nimbe molopili ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu koleana olando lirimu kinie ene mundupe kelepa mulu koleana olando purumu.*
51 Enquanto ainda os abençoava, deixou-os e foi elevado ao céu.
52 Kanu kinie enene ⸤Yesusi⸥ yu kapi ningu imbi ambolko ola linjikulie kamele paa akoliku, Jerusallemendo kelko yando oringi.
52 Então eles o adoraram e voltaram para Jerusalém cheios de grande alegria.
53 Akuna pukulie ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena taki taki molko, Pulu Yemone terimumunge “Ange.” ningu yu kapi ningu yunge imbi ambolko ola linjiringi. ⸤Yesusinge temane peanga ekendo topo pora sikiru.⸥*
53 E estavam sempre no templo, louvando a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.