Lucas 18

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Walse, Yesusini ‘Ene alieli Pulu Yemo kinie ungu ningu siye naa kolangi.’ nimbe yu lombili andolimendo ungu iku te topalie nimbendo:
1 Disse-lhes Jesus uma parábola sobre o dever de orar sempre e nunca esmorecer:
2 “Walse, kolea tenga kote pilirimu ye te molorumu. Kanu kote pilirimu yemo yu Pulu Yemo kepe mana yamboma kepe, pipili naa kolorumu.
2 Havia em certa cidade um juiz que não temia a Deus, nem respeitava homem algum.
3 Aku koleana ambo waye te molorumula. Kanu ambomo yuni kote pilili yemo molorumuna alieli omba yundu nimbendo: “Na tepa kenjirimu yemo kote tenjembo. Nuni na liku taponjiku kote pilinji.” nimbe mawa te pu opu terimu.
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma viúva que vinha ter com ele, dizendo: Julga a minha causa contra o meu adversário.
4 Ambomo ou kokele orumu kinie kote pilili yemone yundu “Molo, nunge kote naa pilinjimbu.” nirimu nakolo ambomo yu alieli omba mawa terimumunge kote pilili yemo pilipe keri pilipelie yu yuyu nimbendo: ‘Na Pulu Yemo pipili naa kolopo, yamboma kondo naa kolopo molio
4 Ele, por algum tempo, não a quis atender; mas, depois, disse consigo: Bem que eu não temo a Deus, nem respeito a homem algum;
5 nakolo i ambo wayemo alieli omba walsilimomonga pe altopa omba mawa temba kinie na kamu pilipu keri pilimbu kene yunge kote pilinjembo.’ nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
5 todavia, como esta viúva me importuna, julgarei a sua causa, para não suceder que, por fim, venha a molestar-me.
6 Aili ⸤Yesusini aku ungu ikumu topa pora sipelie⸥ ungu te pea nimbendo: “Kote pilirimu ye kerimuni ambo wayemondo terimu mele pilieyo.
6 Então, disse o Senhor: Considerai no que diz este juiz iníquo.
7 Aku sipe mele Pulu Yemone yunge yamboma umbuni silimele yamboma aku telemelemonga kote pilili yemo molopalie kote naa tenjimbeye? Yunge ou mako torumu yambomane ipulueli kepe tangoli kepe alieli “Olionga kote pilinji.” ningu mawa telemele kinie yuni enenga kote naa pilinjimbeye? Yu ou we molopa pe mele “Ene lipu taponjembo.” nimbe taka lepa ombáye?
7 Não fará Deus justiça aos seus escolhidos, que a ele clamam dia e noite, embora pareça demorado em defendê-los?
8 Yu temba mele nimbu siembo: Pulu Yemo yu welea omba yunge yamboma lipe taponjimbendo, ene umbuni silimele yamboma kote tenjipelie mindili simbe. Nakolo Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kelepa wale talo sipe manie ombá kinie “Yambo marene ‘Yuni ene lipe taponjimbe.’ ningu yu mawa teko molonge molo molonje?” nimbe omba kanomba.” nirimu.
8 Digo-vos que, depressa, lhes fará justiça. Contudo, quando vier o Filho do Homem, achará, porventura, fé na terra?
9 Yambo mare ene enene pilkulie ‘Na peanga. Na sumbi sipu molio, yambo lupema molko kenjilimele. Ene yambo kerime. Ene kinie tapu topo naa molambo.’ ningu pilku andoko moloringi yambomando Yesusini i ungu ikumu topalie nimbendo:
9 Propôs também esta parábola a alguns que confiavam em si mesmos, por se considerarem justos, e desprezavam os outros:
10 “Ye talo yu mele mele ‘Pulu Yemo kinie ungu niembili.’ ningulu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena puringili. Te Parisi ye te, te kou takisi lili ye te.
10 Dois homens subiram ao templo com o propósito de orar: um, fariseu, e o outro, publicano.
11 Parisi yemo* pende tepa ola angilipelie yu yuyu konopuni pilirimu unguma nimbendo: “Pulu Yemo, yambo lupe molemele mele na aku sipu naa moliomonga nu “Ange.” nikiru. Ene wa nongo, ulu pulu kerime teko, ambo yema wa ulu kerinele teko, telemele. I kou takisi lili yemo tepa molemo mele kepe na naa telio.
11 O fariseu, posto em pé, orava de si para si mesmo, desta forma: Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros, nem ainda como este publicano;
12 Na koro tenga tenga wale talo langi mi topo naa nombo,* kou mone kinie melema kinie mele tene tene nimbu liomanga telu telu nimbu nu silio.” nirimu.**
12 jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo quanto ganho.
13 Nakolo kou takisi lili yemo nondopa naa omba anju tenga lupe ma kanopa angilipe, ‘Na ye paa keri te.’ nimbe pilipelie pipili kolopa ki lumuni yunge luwine topa angilipelie nimbendo: “Pulu Yemo, na konopuna ulu pulu keri peli yemo kondo koloi.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
13 O publicano, estando em pé, longe, não ousava nem ainda levantar os olhos ao céu, mas batia no peito, dizendo: Ó Deus, sê propício a mim, pecador!
14 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: I yetolonga Pulu Yemone kou takisi lili yemonga ulu pulu kerime siye kolopa, yu ‘ye sumbi nilimu.’ nimbe kanopa molopili ulkendo purumu, nakolo Parisi yemo yunge ulu pulu kerime konopuna we pepili ulkendo purumu.* Yambo eneno imbi ambolko ola limele yamboma Pulu Yemone topa manie mundumbe, nakolo yambo eneno toko manie mundulimele yamboma yuni enenga imbime ambolopa ola linjimbe.” nirimu.
14 Digo-vos que este desceu justificado para sua casa, e não aquele; porque todo o que se exalta será humilhado; mas o que se humilha será exaltado.
15 Kanu kinie yambomane enenga ambolango kangama ‘Yesusi yunge kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Mengo onge oringi kanokolie Yesusi lombili andolimene iri toko ⸤“Naa mengo wai.”⸥ niringi.
15 Traziam-lhe também as crianças, para que as tocasse; e os discípulos, vendo, os repreendiam.
16 Nakolo Yesusini ambolangomando “Wai.” nimbelie ⸤yu lombili andolimendo⸥ nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo yambo talape akumu* i ambolangoma mele molemele yamboma enenga yambo talapemo kene enene i ambolangoma na moliona wangi pipi siku “Molo.” naa niei.” ⸤nirimu.⸥
16 Jesus, porém, chamando-as para junto de si, ordenou: Deixai vir a mim os pequeninos e não os embaraceis, porque dos tais é o reino de Deus.
17 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Ambolangomane* ‘Pulu Yemo olionga ye nomi kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimele yamboma yunge koleana suku paa naa pungí, molo.” nirimu.
17 Em verdade vos digo: Quem não receber o reino de Deus como uma criança de maneira alguma entrará nele.
18 ⸤Walse⸥ ⸤Juda yambomanga⸥ ye nomi te Yesusi molorumuna omba yundu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Sili Peangamo, na nambolka uluri tembo kinie na konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu limbuye?” nirimu.*
18 Certo homem de posição perguntou-lhe: Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
19 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemuna “Peangamo.” nikinuye? Yambo peanga te molo. Pulu Yemo mindi peangamo.” ⸤nirimu.⸥*
19 Respondeu-lhe Jesus: Por que me chamas bom? Ninguém é bom, senão um, que é Deus.
20 ⸤Aku nimbelie yemone walsirimumunge pundu topa nimbendo:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manema ⸤Mosisini yando nimbe sirimuma⸥ pilino. Yuni nimbendo: “Ambo ye pulime molo ye ambo lilime yambo lupema kinie wa ulu kerinele naa teangi.” nimbe, “Yambo toko naa konjengi.” nimbe, “Melema wa naa liengi.” nimbe, “Yambomanga kote kolo toko naa tenjengi.” nimbe, “Aminieli lanieli kinie teko konjiku, ungu ningí mele pilku liku teko molangi.” nimbe,* ungu mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
20 Sabes os mandamentos: Não adulterarás , não matarás , não furtarás , não dirás falso testemunho , honra a teu pai e a tua mãe.
21 Aku nirimu kinie pilipelie kanu yemone nimbendo: “Na kangomo molopolie aku ungu manema pali pilipu lipu tepo molorundu mele yandopa kinié kepe tepo molioko.” nirimu.
21 Replicou ele: Tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
22 Yu aku nirimu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Papu teleno nakolo ulu telu mindi naa teleno. Nu puku nunge mele nosilinoma pali kou mone lipukulie, kou mone linime yambo koropama moke teko sikulie na lombili oi.” nirimu. “Nunge ⸤mana⸥ melema aku teni kinie mulu koleana nunge mele aisili peangama lemba.” nirimu.
22 Ouvindo-o Jesus, disse-lhe: Uma coisa ainda te falta: vende tudo o que tens, dá-o aos pobres e terás um tesouro nos céus; depois, vem e segue-me.
23 Kanu ye nomimu mele paa aisili nosirimuna Yesusini aku nirimu kinie pilipelie yu konopu keri panjipe konopu umbuni paa tepili anju purumu.
23 Mas, ouvindo ele estas palavras, ficou muito triste, porque era riquíssimo.
24 Yu aku sipe purumu kanopalie Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungindu yambo kamakoma paa mindili siku suku pungí.
24 E Jesus, vendo-o assim triste, disse: Quão dificilmente entrarão no reino de Deus os que têm riquezas!
25 Kongi kemele ⸤kongi paa aili te* nakolo⸥ kale suru toline suku pumbendo mindili kanga mele sipelie pumbe. Nakolo yambo kamakoma Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungindu mindili paa aili mele siku pungí.” nirimu.**
25 Porque é mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no reino de Deus.
26 Yuni aku nirimu piliringi yambomane ningindu: “Aku liemo mindili nolemelka aulkena nae manda wendo pupe, molopo konjimulu aulkena pumbeye?* Te molonje?” niringi kinie
26 E os que ouviram disseram: Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 yuni enendo nimbendo: “Yambomane paa manda naa telemele uluma Pulu Yemone manda temba. Pulu Yemo yuni uluma pali kapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te molo.” nirimu.
27 Mas ele respondeu: Os impossíveis dos homens são possíveis para Deus.
28 ⸤Yuni aku nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane yundu nimbendo: “⸤Pe olio kinie nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga melema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu mele pulimolo kanumu.” nirimu.
28 E disse Pedro: Eis que nós deixamos nossa casa e te seguimos.
29 Yesusini nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molopa nokomba walemo* wendo ombá mele ‘Yamboma piliengi!’ ningu siliku andongendo enenga ulkema kinie, menupili kinie, angenupili kinie, anupili lapali kinie, ambolangoma kinie, akuma siye kolonge yamboma pali
29 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade vos digo que ninguém há que tenha deixado casa, ou mulher, ou irmãos, ou pais, ou filhos, por causa do reino de Deus,
30 ya mana paa olandopa mele aisili likulie pe pungí koleana konde molko konjiku mindi puli ulu pulumu lingíla.” nirimu.
30 que não receba, no presente, muitas vezes mais e, no mundo por vir, a vida eterna.
31 Kanu kinie Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinie ene kinie oliolio molamili.’ nimbe ene lipe anju memba pupelie enendo nimbendo: “Pilieme. Olio kolea aili Jerusalleme pumulú pukumulu.* Akuna pumulú kinie ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane wendo ombá mele ningu bokuna toringi uluma pali Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kinie kamu wendo ombá.
31 Tomando consigo os doze, disse-lhes Jesus: Eis que subimos para Jerusalém, e vai cumprir-se ali tudo quanto está escrito por intermédio dos profetas, no tocante ao Filho do Homem;
32 Juda yambomanga ye ailimene Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo liku Juda ye naa molemele yema singí.* Enene yu ungu taka tonjiku yu teko kenjiku yunge kumbikerena lkambe toko,
32 pois será ele entregue aos gentios, escarnecido, ultrajado e cuspido;
33 yu ka pulsene toko yu toko konjingí. Yu toko konjingí kinie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu.
33 e, depois de o açoitarem, tirar-lhe-ão a vida; mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
34 Nakolo yuni ungu nirimumu pilku sunduringi. Ungu pulumu naa pilkulie ungu nirimumu pilku sunduringi.
34 Eles, porém, nada compreenderam acerca destas coisas; e o sentido destas palavras era-lhes encoberto, de sorte que não percebiam o que ele dizia.
35 Kanu kinie Yesusi Jeriko taono nondopa ombá orumu kinie mongo keri lerimu ye te aulke alselsena molopa yamboma “Kou mone siei.” nimbe mawa terimu.
35 Aconteceu que, ao aproximar-se ele de Jericó, estava um cego assentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Kanu yemone yambo aisili ongo pungí puringi pilipelie yuni “Nambe tekemeleye?” nimbe walsirimu kinie
36 E, ouvindo o tropel da multidão que passava, perguntou o que era aquilo.
37 enene yundu ningindu: “Nasarete ye Yesusi omba pukumu.” ningu, ningu siringi.
37 Anunciaram-lhe que passava Jesus, o Nazareno.
38 Aku niringi pilipelie yuni tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Yesusi, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lirimu yemo, na kondo koloi.” nirimu.
38 Então, ele clamou: Jesus, Filho de Davi, tem compaixão de mim!
39 Kumbi lelko puringi yambomane yu iri toko “Nu ungu naa nili taka lelko moloi.” niringi. Nakolo yuni paa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Depisini kalopa lirimu yemo, na kondo koloi.” nirimu.
39 E os que iam na frente o repreendiam para que se calasse; ele, porém, cada vez gritava mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
40 Yesusi we angilipelie “Yu yando mengo wai.” nirimu. Yu Yesusi angilirimuna nondopa orumu kinie Yesusini yundu walsipe pilipelie nimbendo:
40 Então, parou Jesus e mandou que lho trouxessem. E, tendo ele chegado, perguntou-lhe:
41 “Nane nu nambe teambo konopu lekenoye?” nirimu. Yuni pundu topa nimbendo: “Ailimu,* na mongone melema kanambo nanga mongotolo teko peanga tenjeni.” nirimu.
41 Que queres que eu te faça? Respondeu ele: Senhor, que eu torne a ver.
42 Yesusini yundu nimbendo: “‘Nane nunge mongotolo kapola tenjimbu.’ konopu lenumunge nu umbu mongo kapola angilipili.” nirimu.
42 Então, Jesus lhe disse: Recupera a tua vista; a tua fé te salvou.
43 Yesusini aku nirimu kinie yu tamburembu mongotolo peanga lerimu, melema kanopalie Pulu Yemo kapi nimbe yunge imbi ambolopa ola linjilipe Yesusi lombili purumu. Yambomane pali kanu ulu ⸤tondolo wendo orumumu⸥ kanokolie enene kepe Pulu Yemo kapi niringi.
43 Imediatamente, tornou a ver e seguia-o glorificando a Deus. Também todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.