Lucas 17
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH
1 Yesusini yu lombili andolimendo* nimbendo: “⸤Na⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma kelko bulu siku munduku kelenge uluma sike wendo ombá nakolo yambo tene nanga yambo te kondi tombamonga aku yambomo na bulu sipe anju pumu liemo kanu kondi tomba yambomo mindili nomba paa molopa kenjimbe.
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Nanga yamboma aku sipe kondi tomba yambomo yu kou paa aili te* moko toko nomine lenjiku ‘Yu kamu kolopupili.’ ningu paka toko nomuna paa maniekondo mundulimelkanje paa papu. Aku siku toko mundulimelka kinie yu kolopalie pe yu Pulu Yemonga ambolango tendo ‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi manda naa tolka. Nakolo yu aku siku nomuna naa mundulimelka kinie yu yamboma kondi tombamonga Pulu Yemone yu mongo aili tepa silke kene enene yu nomuna papu paka toko mundulimelka.
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 “Nanga yamboma, ene eneno telemele mele kanoko konjeme. “Angena tene nu kinie ulu te tepa kenjimbe kinie yu molombana puku ninindu: “Ano, nuni na teko kenjinu.” nieni. Aku nini kinie yu pilipelie nimbéndo: “Ano, sike tepo kenjindu kene kondo kolambo.” nimbé kinie nu kinie kanu ulu keri temba ulumu ‘Manie pupili.’ ningu siye kolani.
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Kanu kinie ena telumunge yu wale yepoko pakara aku sipe nu kinie tepa kenjipe, pe kelepa wale yepoko pakara konopu alowa tepa nundu “Ano, kondo kolambo.” nimbé kinie kapola, nu wale yepoko pakara kanu ulu keri tembama ‘Manie pupili.’ ningu siye kolani.” nirimu.*
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Kanu kinie Yesusini ou “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane* yundu ningindu: “Ailimu, nu ungu nilino mele olio ‘Sike ungumu.’ nimbu laye tepo mindi pilipu lipu ambolemolo kene nuni ‘aili teko pilku liku tondolo munduku ambolangi.’ ningu liku taponjeni.” ningu mawa teringi kinie
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 ⸤Ailimuni⸥ enendo pundu topa nimbendo: “Unju tenga mongo akumu mele paa kangamo nakolo kanu mongomo mana mundulimolo kinie unju akopa ai lepa angilimo kanumu. Aku sipe mele, ene nane ungu nilio mele unju mongo kanga mele paa wallo kolte mindi pilku liku ambolemelkanje, enene ‘Pulu Yemone nanga ungumu manda pilimbe.’ ningu ya angilkimu unju aili akumundu “Nu pulkeno pali lkuruku puku, nomuna kelko angili.” nilimelka kinie kanu unjumu enenga ungumu pilipe lipelie aku sipe manda telka.” ⸤nirimu.⸥*
6 E ele respondeu:
7 ⸤Nimbelie ungu te pea nimbéndo:⸥ “Enenga ye te yunge kendemande ye tene ponie tenjimbe molo kongi sipisipi tapu tenjimbe kinie pe ipupini ulkendo ombá kinie yunge ailimuni yundu “Ya ongo manie molko ga noi.” nimbéye? ⸤Aku manda naa nimbé.⸥
7 Jesus disse:
8 Kanu kongono tenjili yemo yu kongono tepa kelepa ulkendo ombá kinie yunge ailimuni yundu i sipe nimbé: “Nanga ga kalonjiku boroko sikulie pe na nanu ga nombo pora simbu kinie nu puku nunge ga kalko nani.” nimbé.
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 Ye ailimuni ‘Tei.’ nimbé mele yunge kendemande yemone pilipe lipe tembamonga “Ange, papu tenu.” nimbéye? Aku naa nimbé.
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 “Aku sipela, enene Pulu Yemone enendo “Kongono tenjei.” nilimo mele pali teko likulie ene eneno ningindu: ‘Olio kendemande kerime.’ niengi. ‘Yuni olio “Teai.” nilimo mele manjipu tepo, kongono olandopa te naa tepolie olio kendemande kerime molemolo.’ niengi.” nirimu.
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 Yesusi kolea aili Jerusalleme pumbe pupelie nirimumuni,* kolea Gallilli kolea Sameria disirikitolo aulke ai suku singine pupelie,
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 kolea kanga tenga sukundu purumu. Sukundu purumu kinie kuru kendi noli ye rureponga talo yu aulke omba purumuna ongo anju siku angilku
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 enene ru ningulie ningindu: “Yesusi, Ye Nomimu,* olio kondo koloi.” niringi.
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Yuni ene kanopalie nimbendo: “Pulu Yemo popo tonjili yema molemelena puku, enenga kangime liku ora sipai.”* nirimu. Kanu kinie ene pungí puringi kinie ene kuru pora nimbe umbu kangi angilirimu.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Enene konde pukulie kanoringi kinie ye akumanga te yando omba ungu tondolo nimbe Pulu Yemonga imbi ambolopa ola linjilipe omba
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Yesusi angilirimuna manie pupe tamalu pepa yundu “Paa ange.” nirimu. Kanu yemo yu Sameria yemo.*
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Nane ye rureponga talo tepo konde naa linduye?* Pe kinié rureponga telu akuma tena molemeleye?
17 Jesus disse:
18 Te pea yando ongo Pulu Yemonga imbi ambolko ola naa linjikimiliye? I ye lupemo mindi okomoye? Isirele ye kuru kendi nomu tepo konde linduma tena molemeleye?” nirimu.
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Kanu kinie yuni Sameria yemondo nimbendo: “Ola angilku puyo. Nane nu manda tembomonga tondolo munduku pilinumuni nu konde punu.” nirimu.
19 E Jesus disse a ele:
20 Parisi yemane* Yesusi walsiku pilkulie ningindu: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba walemo tewale wendo ombáye?” niringi. Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba walemo wendo ombándo yamboma mongone kanonge ulu te naa wendo ombá.
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Ene kinié ya molemelena Pulu Yemo koronga ye nomi kingimu molopa yambo mare nokolemona yu ye nomi kingimu molopa yamboma kinie melema pali nokomba ulumundu yambo tene “Kaname! I wendo okomo.” ningu, “Andi wendo okomo.” ningu, aku mele manda naa ningí. Kanu walemo koronga wendo okomo lemo.” nirimu.*
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Aku nimbelie Yesusini yunge lombili andolimendo nimbendo: “Enene “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo wallo kolte kanamili.” ningí walema wendo ombá nakolo naa kanonge.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Yambomane “Wine molemo.”, “Ya molemo.”, ningí. Nakolo aku sipe ningí kinie kolo tonge kene ene lombili naa pangi.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Kariapá lipe sinjipe telemo kinie koleama pali pa telemo yambomane pali kanolemele. Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo aku sipe mele kelepa ombá.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Nakolo ou yu mindili aili tepa nombá, kinié molemele yambomane yu liku su siku bulu singí. ⸤Kanu kinie kolopa lomboropa ola molopalie nimbemone,⸥ pe “Ombá.” nikiru mele ombá.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 “Ou ye Noa molopili yambomane teringi mele Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ombá temba kinie yambomane aku siku tengela.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 ⸤Ma koleamanga pali⸥ no ou naa topili yamboma langi nongo, yema ambo liku, amboma ye puku, aku uluma mindi teko mololiku puringi.* Noa nona andoli sipi ulkemonga suku purumu kinie kepe ene aku siku uluma mindi teko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yamboma pali topa konjirimu.**
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 “LLote pea moloringi yambomane aku siku teringila. Ene langi nongo bisinete teko ponie panjiku ulke takoko, we ulu akuma teko moloringi.
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Nakolo LLote kolea aili Sodomo mundupe kelepa kowa purumu kanu walemonga tepe kinie kou tepene nolime kinie lo mele muluna manie omba Sodomo moloringi yamboma pali topa konjirimu.*
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kelepa ombá walemonga ou teringi nikiru mele pe aku siku teko molongela.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 “Yu ombá kanu walemo wendo ombá kinie ulke imuna ola molonge yamboma altoko ulkendo puku enenga ulke sukundu nosingí melema puku naa lipangi. Aku sikula poniena molonge yamboma melema lepili nosiku poniena pungí kinie kanu walemo wendo ombá kinie nosingí melema altoko puku naa lipangi.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 LLote menu terimu mele pilieme. ⸤LLote pea Sodomo munduku kelkolo kowa puringili nakolo Sodomo tepe manie orumuna pilipelie Pulu Yemonga angello tene ou “Iki teko naa kanokolo we sumbi siku kowa pale.” nirimu mele LLote menu naa pilipe lipe, iki tepa kanorumu kinie api kusa au lepa kou mele we angilirimu.⸥*
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 ‘Na naa kolopo konopu simbu uluma mindi tepo molambo.’ ningu Pulu Yemonga ungu naa pilku lingí yamboma sike kolonge. Nakolo ‘Na kolondu liemo papula.’ ningu Pulu Yemonga ungu pilku liku teko molonge yamboma naa kolko molko mindi pungí.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kelepa ombá walemonga ipulueli yambo talo suluminia teluna pengele kinie ⸤Pulu Yemonga angello tene⸥ omba yambo te we pepili mundupe kelepa te lipe memba pumbe.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 Ambo talo langi kalongele teko molongele kinie ⸤angello te omba⸥ ambo te we molopili mundupe kelepa te lipe memba pumbe.
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 Ye talo lamana* unju toko angilingilí kinie ⸤Pulu Yemonga angello tene omba⸥ ye te we molopili mundupe kelepa te lipe memba pumbe.” nirimu.**
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 ⸤Yuni nirimu mele pilkulie⸥ enene ningindu: “Ailimu, aku ulumu tena tembaye?” niringi. Yesusini pundu topa ungu iku te topalie nimbendo: “Melema kolopa lemo koleamanga mele kololime nolemele kera ilsepema mele kolopa lemoma kanokolie nongendo manie ongo liku maku tolemele.” nirimu.*
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.