Lucas 15
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH
1 Kou takisi lili yema kinie ulu pulu kerime teli ye wema kinie ene pali Yesusinge ungu pilingindu yu molorumuna nondoko oringi.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Parisi yema kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie enene aku teringi mele kanokolie konokono ningu ningindu: “I yemo yu tepa kenjikimu. Ulu pulu kerime ambololi yamboma “Pea molamili wai.” nimbelie, langi alieli ene pea nongo molemelela.” niringi.
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Yesusini ene aku siku niringi pilipelie ⸤i ungu ikuma ene topa sirimu.⸥ Ungu iku imu topalie nimbendo:
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Enenga ye tene kongi sipisipi* pape paono monjilke kinie te talopa lelkanje yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema kolea ku leline molangi kelepa pupe, talopa lelka sipisipimu kanopa limbendo korolipe naa pulkeye? ⸤Korolipe pulke.⸥
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Pe kanopa lipelie yuni konopu sipe apu topa ulkendo memba pulke.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Kanu kinie ulkendo ombalie yemone yunge pulu lemo yambomando kinie yunge ulke kere pongolo pelemelka yambomando kinie walsipelie nimbendo: “Nanga kongi sipisipi* talopa lemumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili wai.” nilke.” ⸤nirimu.⸥
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 ⸤Nimbelie ungu ikumunge pulumu nimbe para sipelie nimbendo:⸥ “Nane ene ungu te nimbu sikirumu: Yambo konopu sumbi nimbe pepili molemele yamboma aku siku molemelena ene ulu pulu kerime munduku kelko konopu alowa tenge aulke te naa lemo kanumu,* kanu yamboma mulu koleana angellomane konopu we silimele. Nakolo sipisipi nokoli yemone yunge sipisipi talopa lelimu kanopa lipelie paa olandopa konopu silke mele aku sipe ulu pulu keri ambololi yambo te yunge ulu pulu keri telemoma pilipe keri pilipe mundupe kelepa konopu alowa tembamonga angellomane paa olandopa konopu singí.” ⸤nirimu.⸥
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 ⸤Nimbelie kelepa ungu iku te pea topalie nimbendo:⸥* “Te i walsikirula: Ambo te kou mone suruli mele engaki rureponga talo nosipelie nilkemone, pe kanu kou suruli mele te manie pulkenje yu tepe llame kandopa ulke puri memba kanopa limbendo naa korolkaye? ⸤Paa korolkamo.⸥
8 Jesus continuou:
9 Kanu kinie kanu koumu kanopa lipelie yunge pulu lemo yamboma kinie yunge ulke kere pongolo pelemelka yamboma kinie walsipelie nimbendo: “Nanga kou mone suruli manie pumumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili wai.” nilke.
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 “Nane ene nimbu sikirumu: Kanu ambomo konopu silke mele aku sipe ulu pulu keri ambololi yambo te yunge ulu pulu keri telemoma pilipe keri pilipe mundupe kelepa konopu alowa tembamonga Pulu Yemonga angellomane konopu singí.” nirimu.*
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 ⸤Aku nimbelie⸥ Yesusini kelepa ⸤ungu iku yepoko sipemo pea topa ye ailime mane sipelie⸥* nimbendo: “Ye te, yunge kango talo moloringili.
11 E Jesus disse ainda:
12 Walse akiliomone lapando nimbendo: “Tara, nu kolonimunge monge melema isili ou moke teko na sini mele sieni.” nirimu kinie kanu yemone yunge nosirimu melema moke tepalie yunge kangotolo sirimu liringili.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Kanu melema elte sirimu kinie akiliomo wale pokore mindi molopalie, pe mele sirimuma pali lipe memba aulke sulu tenga purumu. Aulke sulu pupelie nirimumuni, kolea tenga pupe molopalie yu ‘Langi peangama nambo.’ nimbe, ‘Mulu wambale peangama pakambo.’ nimbe kou mone aili tepa pulimo melema topo topa lipe panjipelie, ‘No nambo.’ nimbe topo topa lipe, ‘Amboma pea peamili.’ nimbe kou mone sipe, aku telipe purumu kinie yunge kou mone melema pali pora nirimu.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Yunge melema kinie kou mone kinie pora nirimu kinie yu paa koropa purumu. Kanu kinie yu molorumu koleana engele aili tepa lerimu kinie yu melema pali molo torumu kinie yu paa engelene kolorumu.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Yu engele terimuna yu kanu kolea pulu ye te molorumuna pupe “Kou kongono te teambo si.” nimbe mawa terimu kinie yuni nimbendo: “Kapola, nanga kongi tapu tenjiku langi nurupuluma ‘Nangi.’ ningu liku si.” nirimu.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Ga kiluma kinie konapa buluma kinie kongi sirimuma ‘Nambo.’ nimbe pilipe molorumu nakolo yu te naa siringi.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Kanu kinie pe yu konopu lipe mundupe pilipelie yu yuyu nimbendo: ‘Taranga kongono tenjilimele yamboma ga aisili nongo olo telemo nakolo na ya engelene kolopolie kamu kolombo tekero.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Akumunge na pupu Tara molemona pupulie yundu nimbundu: “Tara, nu kinie Mulu Koleana Molemo Yemo kinie nane tepo kenjirindu.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Na kango kerimu kene nunge marena molombo kapola naa temba kene nunge kongono ye te molambo.” nimbú.’ nimbe pilirimu.
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Aku nimbe pilipelie yu molorumu koleamo mundupe kelepa, lapa molorumuna pumbe purumu. Yu ulkendo pumbe purumu kanu kinie yunge lapane yu sulu tepa orumu kanopalie yu kondo kolopa lkisipe pupe yu kangulurumu.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Kanu kinie kangomone lapando nimbendo: “Tara, nu kinie Mulu Koleana Molemo Yemo kinie nane tepo kenjirindu. Na kango kerimu kene nunge marena molombo kapola naa temba kene nunge kongono ye te molambo.” nirimu.
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Aku sipe nimbe molorumu kinie lapane yunge kongono tenjiringi kendemande yemando nimbendo: “Welea puku nanga mulu wambale peangamo liku mengo ongo yu pakonjiku, ki ongi te liku yunge kíne monjinjiku, kimbu su liku yunge kimbuna monjinjeyo.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Aku tekolie kongi kao walo ailimu toko kalonjiku molombolona mengo wai.” nirimu. “Nanga kangomo yu koronga ou purumu, ‘Yu kolorumunje.’ nimbu pilirindu nakolo kinié yu kelepa okomo. Yu ou pupe tepa nema lirimu nakolo kinié altopa okomo kanopo likimulu kene konopu sipu kongi kao nombo molamili.” nirimu kinie ene aku siku konopu siku kongi nongo moloringi.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 — ausente —
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 Nakolo yunge kango komomo poniena kongono tepa molopalie pe ipupini ulkendo ombá orumu kinie ene konopu siku musiki toko denisi teko moloringi ungumu pilipelie
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 yuni kongono kendemande ye tendo “Ungu te niembo oi.” nimbelie nirimumuni, yundu walsipelie nimbendo: “Ulu tekemelemo nambemuna tekemeleye?” nimbe walsirimu.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Kanu kongono kendemande yemone yundu pundu topa nimbendo: “Angena omuna laniene kanopa yu manda mele molopa ulu te naa tepa omuna kanopalie konopu sipe “Kongi kao walo ailimu namili.” nimbe topa kalomu.” nirimu.
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Aku sipe nirimu pilipelie komomo yu mumindili kolopalie “Na ulkena suku paa naa pumbu!” nirimu. Aku nirimu pilipelie lapane wendo omba yundu nimbendo: “Olio pea konopu sipu molamili oi.” nimbe mawa terimu kanu kinie
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 lapando pundu topa nimbendo: “Pílie! Na alieli, ponie aisili, nunge kongono tenjipu molopolie nu nilino unguma alieli pilipu lipu tenge panjipu, walse kepe nunge ungu te karaye naa tepo molio nakolo nuni nando walse kepe kongi meme walo te ‘Kangoma kinie pea konopu siku nongo molangi.’ ningu naa silino.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Nakolo kinié nunge kango te omba, yuni ambomando “Na pea peambili kou mone siembo.” nimbe nunge kou mone ene sipe pora sirimu, kanu kangomo omu kinie nu konopu siku ‘Kongi kao walo ailimu namili.’ ningu tonu lepamo.” nirimu.
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Lapane yundu pundu topa nimbendo: “Kangomo, nu kinie na pea alieli molembolo kinie nanga melema pali oltonga.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Nakolo kinié angena kolorumu kanumu altopa omu. Yu ou pupe tepa nema lirimu, kinié kelepa omu kanopo likimulu kene olio papu konopu sipu musiki topo langi nombo molkomolo.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.*
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.