Lucas 13
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Kanu kinie Yesusini ungu mane sirimuna moloringi yambo marene yundu temane toko sikulie ningindu: “Kolea Gallilli disiriki yambo marene Pulu Yemo popo melema toko kalko molangi ⸤Romo gapomano ye aili⸥ Paillatene ene topa konjirimu.” ningu temane toringi.
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Aku temanemo toringi kinie pilipelie Yesusini enendo nimbendo: “Kanu kolea Gallilli yamboma aku siku mindili noringine pilkulie ‘Gallilli yambo moloringi lupe wemane ulu pulu keri teringi mele maniendopa, kanu mindili noringi yamboma ulu pulu keri teringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye?
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Paa sike nane enendo “Aku sipe molo.” nikiru. Ya molkomele yamboma, ene ulu pulu keri telemelema bulu siku munduku kelko konopu alowa naa tengi liemo ene aku siku toko konjingíla.” nirimu.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Pe kelepa Yesusini temane te topalie nimbendo: “Kolea aili Jerusalleme sukundu kolea kanga Silloamo kouni takoli ulke aili olana te topa kalalu sipe topa manie mundupelie yambo tene eti* topa konjirimu koloringi. Kanu yamboma ‘Kolea aili Jerusalleme yambo lupe moloringimene pali ulu pulu keri teringi mele maniendopa, koloringi yambomane ulu pulu keri teringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye?
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Paa sike nane enendo ‘Aku sipe molo.’ nikiru. Ya molkomele yamboma, ene ulu pulu keri telemelema bulu siku munduku kelko konopu alowa naa tengi liemo ene aku siku kolongela.” nirimu.
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Aku nimbelie kelepa ungu iku te topalie enendo nimbendo: “Ye tene unju piki te yunge unju waene poniena umbu lerimu. Pe ‘Piki mongo tomba.’ nimbe omba kanorumu kinie te naa torumu.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Piki mongo te naa torumuna yunge unju waene ponie tapu yemondo nimbendo: “Pílie. Ponie talo yepoko pea i unju piki angilimomonga ombo kanorundu nakolo piki mongo telu kepe naa torumu kene yuni ma kopongo we nolemo kene peko toko ele tei.” nirimu.
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Ponie pulu yemo aku sipe nirimu kinie ponie tapu yemone yundu pundu topa nimbendo: “Ailimu, i ponie telumu mindi aku unjumu we angilipili. ‘Unjumu akopa mongo topili.’ nimbu unju puluna era tepo, ma mundupu, kongi le lipu mundupu, teambo.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Pe nekendo poniemonga mongo tomu liemo papu. Naa tomu liemo kamu peko tani.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Walse, ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga* Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke tenga suku Yesusi pupelie yamboma ungu mane sipe molorumu.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Akuna ambo te molorumu, yu kuru topa bulu langorumuna ola angilipe sinio simbendo perepa molorumu. Yu aku sipe molopili ponie tene eti omba purumu.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Yesusini kanu ambomo kanopalie yundu “Oi.” nimbelie nimbendo: “Ambomo, nu kuru torumumu topa kelepili.” nimbelie
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 ambomo kini ambolorumu kinie yu tamburembu sumbi sipe ola angilipelie Pulu Yemo kapi nirimu.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Nakolo kanu ulkemo nokorumu yemo yuni Yesusi ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga yambo tepa konde lirimuna kanopa keri kanopalie akuna maku toringi yambomando nimbendo: “Kongono wale talo pakara lemomanga ‘Konde pamili.’ ningu onge manda. ⸤Koro mololi⸥ Sambate walemonga manda molo.” nirimu.
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Yemone aku sipe nirimu kinie Yesusini nimbendo: “Ene topele mapele toli yema,* alieli ⸤koro mololi⸥ wale Sambate wendo olemo kinie ene pali yu mele mele enenga kongi kao molo kongi dongi langi nomba molorumuna moki lelko no olemo kolea tenga ‘No nopili.’ ningu mengo pulimele kanumu.
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Ene enenga kongime Sambate walemonga papu moki lelko nokolemele kene i ambomo Sambate walemonga papu lipu taponjikirula. Kongimu maniendopa mele, ambomo olandopa mele kanumu. Akumunge i ambomo, yu Eporayamone kalopa lirimu ambo te, ⸤kurumanga nomi⸥ Setenene* yu ponie tene eti ka mele sirimu ambomo Sambate walemonga moki lepo nokokoromo tepo kenjikiruye?” nimbe walsirimu.
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Yuni aku sipe nirimu kinie kanu ungumuni yu terimu mele kanoko keri kanoringime olie poloringi nakolo we yambomane yu ulu tondolo peangama terimu kanokolie konopu aili teko siringi.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Kanu kinie Yesusini ⸤yambomando⸥ kelepa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba,* mele nambolka mele kanu silimu lembaye? ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokolemo mele piliengi!’ nimbu akumu nambe tepo nimbu simbuye? ⸤Nimbu siembo.⸥
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Akumu i sipe mele: Ye tene yu unju masetete umbu te lipe yunge poniena umbumu mundurumu kinie kanu unju umbumu wendo omba ai lepa unjumu angilirimu kinie aku unjumunge kolamanga kerama ongo peringi. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu.
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Aku nimbelie kelepa walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba mele pilingí nambe tepo nimbu siemboye? ⸤Nimbu siembo.⸥
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Akumu i sipe mele: Ambo tene yu langi pillawa akoli mele isi* wallo kolte lipelie pillawa aisilinge mundurumu kinie pillawa pali akorumu. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Aku sipe nimbelie pe Yesusi kolea aili Jerusalleme pulimo aulkena pumbe pupelie kolea ailime kinie kangama kinie pupe, akumanga moloringi yamboma ungu mane sirimu.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Kanu yambomanga tene yu walsipe pilipelie nimbendo: “Ailimu, mindili nomolo aulke molemolona Pulu Yemone yamboma lipe taponjipe wendo lipe yu kinie molko konjingí aulkena lipe monjimbe* yamboma wallotolo mindiye?” nimbe walsirimu. Pilipelie yuni enendo nimbendo:
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 “Ulke kerepulu paa kanga si niline yambo aisili ongo suku pungindu perenge. Akumunge ‘Kanu kerepuluna ene ongo sukundu puku molongendo mindili siku pangi.’ nimbu nikiru.*
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Ulke pulu yemone ola angilipe kune anjimbe kinie ene pena molkolie ningímuni, kune toko walsikulie ningindu: “Ailimu, olio nu kinie pea molamili wamili kene olionga kune linji.” ningí kinie yuni enendo nimbendo: “Enenga imbime na naa pilipu ene kepe enenga koleama kepe na naa kanolio.” nimbé.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 “Yuni aku nimbé kinie enene yundu ningindu: “Nu pea ga norumulu. Olionga koleamanga nu ongolie olio ungu mane sirinu.” ningí.
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 “Nakolo yuni enendo nimbendo: “Ene niembo piliei. Enenga imbime na naa pilipu enenga koleama na naa kanolio. Ene ulu pulu keri teko molemele yamboma pali na moliona anju pai.” nimbé.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Akuna ulsu molkolie ene ⸤anda kolepali⸥ Eporayamo kinie, Aisake kinie, Jekopo kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema pali kinie, ene Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu molonge kanokolie ene eneno akuna ulsu molonge kanokolie ene eneno mumindili kolko kola teko mini wale mundungí.” nirimu.*
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Isirele yamboma ene Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu ene manjiku naa pungí ‘Piliengi!’ nimbelie yuni kelepa nimbendo: “Ma koleana pali yambo mare Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu puku Pulu Yemo pea langi nonge.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Pilieme. Akilku olemele yambo mare Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu kumbi lelko pungí. Kumbi lelko oringi yambo mare akilku pungí.” nirimu.*
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Walse, Yesusi ou Jerusalleme naa pupelie kolea tenga ungu nimbe molorumu kinie Parisi ye marene* ongo yundu ningindu: “⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene ‘Nu topo konjembo.’ nimbe molemo kene nu ya naa molkolie tenga kowa pui.” niringi.
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Yesusini enendo nimbendo: “Na tomba tekemo yemo, yu kolo topa konopu keri peli owa takara pokisi* mele akumu molemona i ungumu puku ningu sipai.” nimbelie nimbendo: “Kinié mele kepe opali talu mele kepe kuruma yambomanga konopuna pelemoma makoropo, kuru toli yamboma tepo konde lipu, molopolie laye pe mele na kongono tepo moliomo pora simbu.
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Nakolo Jerusalleme pumbundu kinié kepe opali talu kepe na we kongono telipu pumbu. Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipe yamboma nimbe silimo ye te kolea aili Jerusalleme ulsukundu manda naa kolomba kene ⸤na Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipulie yamboma nimbe silimo yemo molio kene⸥ na Jerusalleme ulsukundu manda naa kolombo.” ⸤nirimu.⸥*
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 ⸤Aku nimbelie Yesusini Jerusalleme moloringi yamboma yu kondo kolopa akumundu ungu te nimbelie nimbendo:⸥ “O Jerusalleme ⸤yamboma⸥, Jerusalleme ⸤yamboma⸥, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema toko konjiku, yuni ene molemelena lipe mundulimo yema kouni toko konjiku telemele yamboma, kera gulta anumumuni yunge waloma lipe yunge kongona lopi tepa nokolemo mele nane wale aisili ene aku sipu nokolka nakolo eneno “Molo.” niringi.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Akumunge pilieme. ⸤Opa touma ene tonge onge kinie Pulu Yemone altopa ene naa nokopa naa lipe taponjimbemonga⸥ opa toumane ongo sike toko munduku enenga koleamo kinie enenga ulke tembelemo kinie kamu toko kalongemonga ene ku penge.* Nane ene ungu te pea nimbu sikiru: Ene Jerusalleme yamboma, enene nandoningí walemonga na altoko kanonge. Ou molo.” nirimu.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.