Lucas 10
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Kanu kinie Yesusi kolea aili Jerusallemendo pumbe pupelie nirimumuni, yu pumbe purumu kolea marenga ye pokore kumbi lepa lipe mundurumu. Yuni ye tokapu yepoko mako topa ye talo talo nimbe lipe mundupelie
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 ene ungu iku mele topa nimbendo: “Poniena langi aisili nou lepa pelemo nakolo kanu langime puku liku nosingí yamboma layetolo kene Ponie Pulu Yemone ‘Kanu langime liku nosili kongonomo puku tenge yamboma poniena lipe mundupili.’ ningu mawa teangi.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Ene lipu mundukuru yema ene sipisipi melema, yambo owa takara aili kerimene sipisipi topa nolemo mele yamboma molemelena lipu mundukuru.* ⸤Nanga ungumu andoko ningu singí kinie pilku keri pilkulie yambomane ene mindili liku singí.⸥
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Pukulie, wale tapi kepe, kou mone kepe, mele wale kepe, kimbu su alowa teko monjingíme kepe naa mengo we pangi. Aulkena pukulie yamboma kanoko enendo ungu te naa ningu we pangi.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 “Kolea tenga sukundu pukulie akuna molongendo ulke teluringe puku pepukulie ou aku ulke pulu yambomando ningindu: “Ene konopu peanga pepili molangi.” niengi.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Aku ningí kinie kanu ulkena ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbé yambo te molomu liemo yu konopu peanga pepili molomba. Molo aku ningí kinie kanu ulkena ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbé yambo te naa molomu liemo ene akuna ‘Pangi.’ nimbu mundukuru yema eneno konopu peanga pepa umbuni te naa tepili molonge.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Kongono telemo yemo yu mele papu kalemele kene* pungí ulkena peko, ulke pulu yemone langi simbema nangi. Ulke pinie pinie naa andoko, ulke teluna mindi langi nongo peangi.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 “Kolea tenga suku pukulie ningímuni, kanu kolea pulu yambomane enendo “Papu ongi. Olio pea molamili wai.” níngi liemo ene langi singíme nongo,
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 akuna kuru tomba yamboma teko konde liku, enendo ningindu: “Pulu Yemo omba ye nomi kingi molopa olio nokomba walemo* ene molemelena nondopa ombá.” niengi.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 “Molo kolea tenga suku pukulie aku kolea pulu yambomane enendo “Ene nambemuna ongiye?” ningu, “Pea peamili wai.” naa níngi liemo ⸤aku koleamo munduku kelko pungindu⸥ aulkena puku angilkulie yambomando ningindu:
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 “Enene olio liku su síngimunge ‘Ene kamu molko kenjengi! Pulu Yemone ene lipe naa taponjimbe mele paa piliengi!’ nimbu, olionga kimbuna ya koleamonga ma angilkimuma kepe kulu topolie pukumulu.” niengi. ‘Akumu piliengi!’ ningu aku siku ningulie pe ungu te pea enendo kamu ningindu: “⸤Ene lepi lepi tamili piliengi!⸥ Pulu Yemo omba ye nomi kingi molopa yamboma nokomba walemo nondopa ombá.” niengi.
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Kote walemo wendo ombá kinie kolea aili Sodomo ⸤yamboma* ou ulu pulu keri aisili sike teringi** nakolo⸥ enenga kote kanga mele pemba. Nakolo i yambo ⸤enendo “Pea molamili wai.” ni naa ningu, enenga ungu pilku naa lingí yamboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinie enenga kote aili mele pemba.” nirimu.***
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 “Kolea Korasini kinie Besaida taonotolo ⸤akuna molemele yamboma⸥ mindili nongo paa molko kenjingí. Kanu koleatolonga sukundu ulu tondolo aisili terindu ⸤nakolo akuna molemele yamboma konopu alowa naa telemele⸥. Kolea aili Taya kinie Saidonotolonga sukundu* ulu tondolo naa terindu** nakolo kanu koleatolonga sukundu nane ulu tondolo aku sipu telka kanolemelkanje kanu koleatolonga ⸤yambomane⸥ ene ulu pulu keri telemelema koronga munduku kelko, bulu siku, konopu alowa telemelka.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 ⸤Akumunge⸥ kote walemo wendo ombá kinie kanu kolea aili Taya kinie Saidonotolonga ⸤yamboma ulu pulu keri sike telemelemonga⸥ enenga kote kanga mele pemba. Nakolo ene kolea Korasini kinie Besaidatolonga ⸤yamboma⸥ ⸤na ulu tondoloma terindu kinie kanokolie konopu alowa naa teringimunge⸥ kote walemo wendo ombá kinie enenga kote aili mele pemba.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 “Kapeniame taono ⸤yamboma enene⸥ ‘Mulu koleana pupu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda molo. ⸤Enene nanga unguma alieli pilimele nakolo konopu alowa naa telemelemonga⸥ ene kolea kerine puku molonge.” ⸤nirimu.⸥
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 ⸤Aku nimbelie yuni lipe mundumbe terimu yemando ungu te pea nimbendo:⸥ “Enene ungu ningíme pilipe limbe yambomone nane ungu nilio ungumu pilipe limbela. Enene ungu ningíme naa pilipe ‘Olio pea molamili.’ naa nimbe temba yambomone na kinie ‘Pea naa molambili.’ nimbéla. Nando ‘Pea naa molambili.’ nimbé yambomone na ma koleana lipe mundurumu ye kanumundu ‘Pea naa molambili.’ nimbéla.” nirimu. Yesusini aku nimbe pora sipelie ‘Yunge kongono tenjipangi.’ nimbe ene lipe mundurumu.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 ⸤Walse⸥ Yesusini lipe mundurumu ye tokapu yepoko yu molorumuna paa konopu siku yando ongolie enene yundu ningindu: “Ailimu, olione nunge imbi lepolie kuru kerime kepe olione ungu nirimuluma pilku liku teringi.” niringi.
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Yesusini enendo nimbendo: “Aku siku teliku andoringi kinie ⸤kurumanga nomi⸥ Setene* kariapá mele tepa, topa manie mundurumu nane kanorundu,
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Pilieme! Ene tondolo te sirindu. Yambo nomba konjili kongi ka wambiye molo kiriwara* aku melema ene naa kanoko kambilingí kinie aku melemane ene nanga yamboma ‘Uluri naa tepili.’ nimbu ene kanu tondolomo sirindu.** Olio kinie opa tou ⸤Setene⸥ yu sike tondolo pulimo nakolo ene kanu tondolo sirindumunge yuni ene uluri manda naa temba.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Nakolo aku sipu nikirumunge konopu naa siku, kuruma enenga ungumu pilku liku telemelemonga konopu naa siku; ⸤Pulu Yemone⸥ mulu koleana ⸤molopa⸥ enenga imbime topa monjirimumunge konopu siku molangi.” nirimu.
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Yesusini Pulu Yemonga Mini Kake Telimu kinie konopu aili tepa sipelie Pulu Yemondo nimbendo: “Tara, Mulu Matolo Kinie Nokoko Moleno Ye Nomimu, nane nu kinie “Ange.” nikiru. ‘Olio pilipe konginjili pelemo. Olio oliolio ungumanga puluma pali pilipu konjilimolo.’ ningu pilimele yamboma ene nane telio ulumanga pulumu ‘Naa piliengi!’ ningu naa ningu sirinu. Yambo ambolango pame ⸤mele⸥* molko, nane nilio unguma komu tenjiku molemele yamboma mindi nane telio ulumanga pulumu ‘Piliengi!’ ningu, ene ningu sirinu kanumunge nu kapi nimbu “Papu terinu.” nikiru. Sike Tara, nuni ‘aku sipe wendo ombá kinie konopu simbu.’ ningu aku siku terinumunge ⸤aku sipe wendo okomo.⸥” nirimu.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 ⸤Pulu Yemondo aku sipe nimbelie kelepa yambo moloringimendo nimbendo:⸥ “Melema pali Tarane na sirimu. Yambo tene Malo paa sike molemo mele pilipe kanopa imbi silimo yambo te molo; Lapane mindi kanopa imbi silimo. Yambo tene Lapa paa sike molemo mele pilipe kanopa imbi silimo yambo te molo. Malone mindi kanopa imbi silimo; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbé yamboma ene Lapa kanoko imbi singíla.” nirimu.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Kanu kinie yu lombili andoli yema ene eneno moloringine pupe ‘Ene mindi piliengi!’ nimbe enendo nimbendo: “Ene mongone kanolemele melema kinie uluma kinie kanolemele yamboma ene malo.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Ou moloringi yamboma, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema kinie, ye nomi kingime kinie, kanu yambo aisili kinié ene mongone kanoko molemele melema kinie uluma kinie kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi nakolo naa kanoringi. Ene kinié komuni pilku molemele melema pilingindu “Piliemola!” ningu moloringi nakolo naa piliringi.” nirimu.
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilipe konjirimu ye tene ‘Yuni nimbe kenjimbenje manda manjipu piliembo.’ nimbe Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Silimu, na nambe tembo kinie konde molopo konjipu mindi puli ulu pulumu limbuye?” nirimu.*
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Yesusini yundu nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manema Mosisini bokuna torumu bokuna kanokolie nambolka nimbe molemo kanolenoye?” nirimu.*
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Yuni pundu topa nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manemane nimbendo:nimbe pepa,nimbe pelemo.”* nirimu.
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Yesusini yundu nimbéndo: “Nu paa sike nikinumu. Nu aku siku tenu liemo molopa mindi puli aulkena puni.” nirimu.
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Nakolo Pulu Yemonga ungumanga puluma pilipe yamboma mane sili yemone* ‘Yambomane ‘Na paa pilimo yemo’ ningu piliengi!’ nimbelie kelepa nimbendo: “Nanga pulu lemo yamboma nameleye?” nirimu.
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Yesusini ungu te pundu topa nimbendo: “Juda ye te kolea aili Jerusalleme mundupe kelepa kolea aili Jeriko pumbe purumu kinie wa noli yema ongo yunge mulu wambale toroko kulku liku yu toko nosiku ene puringi.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Kanu kinie Pulu Yemo popo tonjili ye te* kanu aulkemonga maniendo pumbe pupelie nirimumuni, yemo aulkena lerimumu omba kanopalie yu lerimuna siye kolopa aulke kiririme ekendonga omba purumu.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Pe aku sipela Pulu Yemonga kongono tenjili talape LLipai ye te* yemo toko nosiringine omba kanopalie yu lepili siye kolopa aulke kiririme ekendonga omba yu purumula.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Nakolo Sameria ye te* kanu aulkena pumbe ombalie yemo lerimuna omba kanopalie yu kondo kolopa,
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 lerimuna nondopa pupe kangi toringimenga kopongo kinie no waene kinie ondo lepa kanjinjipelie banisini ka tonjipelie nirimumuni, pe yuni yu kangulupe ola lipe yunge kongi dongi bulu mingine ola nosipe memba pupelie yambo ponenge ongo pe pu opu teringi ulke tenga memba pupe nosipe nokopa molorumu.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Peringili kinie ipulueli ou yu pumbe tepalie nirimumuni, kou pape kina mele wendo lipe ulke pulu yemo sipelie nimbendo: “Yu nokoko konjiyo. Pe i sikiru koumu manda naa tepa nunge kou mare olandopa pumu liemo pe kelepo yando ombolie nunge kou pundu tombo.” nimbe Sameria yemone nirimu.” ⸤nimbe Yesusini aku nirimu.⸥
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 ⸤Aku nimbelie kelepa nimbendo:⸥ “I ye yepoko ongo puringimenga ye wa nolimene toko nosiringi yemonga pulu lerimu yemo naeye? Juda ye ou pulu pulu ongo kanokolo we ongo puringili yetolonga te molo yunge opa tou ye akilipe orumu yemoye?” nimbe walsipe pilirimu.
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Pulu Yemonga ungumanga puluma pilipe yamboma mane sili yemo yuni nimbendo: “Yemone yu we kondo kolorumu yemo lemo.” nirimu. Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Nu puku aku siku tepui.” nirimu.
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie ene ongo pukulie kolea tenga pupe ambo Mata yunge ulkena “Pea molamili oi.” nirimu kinie yu akuna purumu.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Mata yunge angenu Maria molopalie yu Yesusini ungu peanga nilimo nimbémo ‘Piliembo.’ nimbe Yesusi molorumuna omba nondopa manie molopalie nirimumuni, Yesusi ungu nimbe molorumu mele yu pilipe molorumu.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Nakolo Mata yuyu langi kalonjipe, kongono tepa molopalie yu kongono takaraki lerimuna kanu kongonomo mindi pilipelie Yesusi molorumuna pupe nimbendo: “Ailimu, nanga angenu na lipe naa taponjikimuna na nanu mindi langi simbundu kongono tepo molkoro kanokolie kondo naa tekemoye? Yuni na ‘Omba lipe taponjipili.’ ni.” nirimu.
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu pundu topa nimbendo: “Ambo Mata, ulu aisili mele nu konopu aisili liku munduku konopu umbuni tepili moleno
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 nakolo ulu telu mindi nu naa pilku teleno. Kanu ulu peangamo Mariane ‘Teambo.’ nimbelie ⸤nanga ungumu pilipe⸥ molemo. Kanu ulu peangamo yuni naa temba aulke te molo.” nirimu.
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.