João 4
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVI
1 Parisi yemane* ungu te piliringi mele i sipe: “Yesusi molemona yambo aisili ‘No linjipili.’ ningu pulimele Jono molemona yambo layetolo mele ‘No linjipili.’ ningu pulimele.” niringi ungumu piliringi.**
1 Os fariseus ouviram falar que Jesus estava fazendo e batizando mais discípulos do que João,
2 (Nakolo Yesusi yu lombili puringi yamboma yuni no naa linjirimu, yu lombili andoli yemane* yamboma no linjiringi.)
2 embora não fosse Jesus quem batizasse, mas os seus discípulos.
3 ⸤Yesusini yambo no linjirimu⸥ temane akumu Parisi yemane piliringi mele pilipelie Ailimuni kanu walemonga kolea Judia disiriki mundupe kelepa kolea Gallilli disirikindu kelepa pumbe purumu.
3 Quando o Senhor ficou sabendo disso, saiu da Judéia e voltou uma vez mais à Galiléia.
4 Yu Gallilli purumu aulke akumu kolea Sameria ai suku singine lepa purumu.
4 Era-lhe necessário passar por Samaria.
5 Aulkemo aku sipe lerimuna yu kolea Sameria taono tenga orumu, aku taonomonga imbimu Saika. Aku koleamo Juda yambomanga anda kolepa Jekopone yunge malo Josepo sirimu mamonga nondopa lerimu.
5 Assim, chegou a uma cidade de Samaria, chamada Sicar, perto das terras que Jacó dera a seu filho José.
6 Jekopone ‘No molopili.’ nimbe muru akurumu aku no mongolomo kanu kolea Saika lerimu.* Yesusi aulke suluna orumumunge siye terimuna aku no kélona omba manie molopa mulu pilirimu. Kolea ai tangoli mele akuna omba molorumu.
6 Havia ali o poço de Jacó. Jesus, cansado da viagem, sentou-se à beira do poço. Isto se deu por volta do meio-dia.
7 (Yesusi yu lombili andoli ye pea oringime yu mulu pilipe molopili ene langi topo toko lingíndu Saika taonona puringi.) Pe yu mulu pilipe molorumu kinie Sameria ambo te no kolombando orumu kinie Yesusini yundu nimbendo: “No te nambo si.” nirimu.
7 Nisso veio uma mulher samaritana tirar água. Disse-lhe Jesus: "Dê-me um pouco de água".
8 — ausente —
8 ( Os seus discípulos tinham ido à cidade comprar comida. )
9 Sameria ambomone yundu nimbendo: “Nu Juda yemo. Na Sameria ambomo. Pe nambemuna nando “No si.” nikinuye?” nirimu. (Aku nirimumunge ungu pulumu i sipe: Juda yambomane Sameria yamboma konopu keri panjiku langi telumu moke teko naa nongo, ene kinie teluna tapu toko naa andoringimunge aku nirimu kanumu.)
9 A mulher samaritana lhe perguntou: "Como o senhor, sendo judeu, pede a mim, uma samaritana, água para beber? " ( Pois os judeus não se dão bem com os samaritanos. )
10 Yesusini pundu topalie ambomondo nimbendo: “Pulu Yemone melemo we silimo mele pilku, i ye “No si.” nikimu yemo kanoko imbi silinanje yundu “No si.” nilina kinie yuni konde molopa mindi puli nomo* nu silke.” nirimu.
10 Jesus lhe respondeu: "Se você conhecesse o dom de Deus e quem lhe está pedindo água, você lhe teria pedido e ele lhe teria dado água viva".
11 Ambomone pundu topa nimbendo: “Ailimu, nu no koloni mingi te naa menu, no mongomo paa maniendopa lemo. Pe i no konde molopa mindi puli nikinu nomo nu tena kolkolie siniye?
11 Disse a mulher: "O senhor não tem com que tirar a água, e o poço é fundo. Onde pode conseguir essa água viva?
12 Olionga anda kolepa i no mongolo sirimu ye Jekopo, yu kinie yunge ambolangoma kinie kongime kinie i nomo noringi, ‘kanu yemo maniendopa nu olandopa.’ ningu nikinuye?” nirimu.
12 Acaso o senhor é maior do que o nosso pai Jacó, que nos deu o poço, do qual ele mesmo bebeu, bem como seus filhos e seu gado? "
13 Yesusini pundu topa nimbendo: “I no mongolona no nonge yamboma altopa no waka lemba,
13 Jesus respondeu: "Quem beber desta água terá sede outra vez,
14 nakolo nane no simbu nonge yamboma pe ene no paa waka naa lemba. Nane paa sike nikiru: Nane no simbu akumu nonge yambomanga konopuna no pikipe mindi molopa, konde molko mindi pungí ulu pulumu simbe.” nirimu.
14 mas quem beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Pelo contrário, a água que eu lhe der se tornará nele uma fonte de água a jorrar para a vida eterna".
15 ⸤Yesusini ungu iku torumu mele naa pilipelie nirimumuni,⸥ ambomone yundu nimbendo: “Ailimu, na no altopa waka naa lepili, ya altopo taki taki ombo no naa kolambo kene nuni no nikinumu nambo si.” nirimu.
15 A mulher lhe disse: "Senhor, dê-me dessa água, para que eu não tenha mais sede, nem precise voltar aqui para tirar água".
16 Yuni yundu nimbendo: “Nunge yemo pea kelko wangili, puku walsipui.” nirimu.
16 Ele lhe disse: "Vá, chame o seu marido e volte".
17 Ambomone pundu topa nimbendo: “Nanga ye te naa molemo.” nirimu. Yesusini yundu nimbendo: “ “Nunge ye te naa molemo.” nikinumu sike nikinu.
17 "Não tenho marido", respondeu ela. Disse-lhe Jesus: "Você falou corretamente, dizendo que não tem marido.
18 Ou nu ye te pakara purunu. Pe kinié nu ye te pea pelembelemo nunge emena molo. Nuni kinié ungu nikinumu sike nikinu.” nirimu.
18 O fato é que você já teve cinco; e o homem com quem agora vive não é seu marido. O que você acabou de dizer é verdade".
19 Ambomone yundu nimbendo: “Ailimu, na pilkiru nu Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilku yamboma ningu silino ye te lepamo.*
19 Disse a mulher: "Senhor, vejo que é profeta.
20 Olionga anda kolepalimene i ma pangine Pulu Yemo popo toko kapi niringi nakolo ene Juda yambomane ningindu: “Pulu Yemo popo toko kapi ningí koleamo paa Jerusalleme mindi.” nilimele.” nirimu.
20 Nossos antepassados adoraram neste monte, mas vocês, judeus, dizem que Jerusalém é o lugar onde se deve adorar".
21 Yesusini tondolo mundupe nimbendo: “Ambomo, nane ya nikirumu nu pilku lini. Wale te wendo ombá kanu walemonga i ma pangine kepe Jerusalleme kepe yambomane Lapa popo toko kapi naa ningí.” nirimu. ⸤Aku ungumunge pulumu: “Koleamanga pali Pulu Yemo popo toko kapi ningí.” nirimu kanumu.⸥
21 Jesus declarou: "Creia em mim, mulher: está próxima a hora em que vocês não adorarão o Pai nem neste monte, nem em Jerusalém.
22 “Ene Sameria yambomane popo toko kapi nilimele yemo pilku sunduku we nilimele. Olio Juda yambomane popo topo kapi nilimolo yemo molemo mele pilipu konjilimolo. Nambemuna, mana yamboma Pulu Yemone lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjilimo ulu pulumu Juda yamboma kinie wendo ombá, enene koleamanga pali yamboma liku ora singímunge aku sipe.
22 Vocês, samaritanos, adoram o que não conhecem; nós adoramos o que conhecemos, pois a salvação vem dos judeus.
23 Nakolo Pulu Yemo sike popo toko kapi ningí yambomane Taranga ungumu ‘Sike ungumu.’ ningu pilku yunge Minimuni tondolo silimomonga Pulu Yemo popo toko kapi ningí wale wendo ombámo koronga wendo omu. Pulu Yemo aku siku popo toko kapi ningí yamboma Tarane korolemomonga kanu walemo wendo omu.
23 No entanto, está chegando a hora, e de fato já chegou, em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade. São estes os adoradores que o Pai procura.
24 Pulu Yemo yu minimu, akumunge yu popo toko kapi ningí yambomane yunge Minimuni tondolo silimomonga ‘Yunge ungumu sike ungumu.’ ningu sumbi siku aku tenge.” nirimu.
24 Deus é espírito, e é necessário que os seus adoradores o adorem em espírito e em verdade".
25 Ambomone nimbendo: “Ye nomi Mesayamo* ombá. Yu ombalie ungumanga puluma pali olio mimi sipe nimbe simbe mele na pilipu molio.” nirimu. (Ipuru unguna ‘Mesaya’ niringi akumu, Giriki unguna ‘Kirasi’.* niringi aku ungutolonga pulumu telumu. Ungutolonga pulumu i sipe: Pulu Yemone “Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi kanumu.)
25 Disse a mulher: "Eu sei que o Messias ( chamado Cristo ) está para vir. Quando ele vier, explicará tudo para nós".
26 Kanu kinie Yesusini tondolo mundupe nimbendo: “Nu “Ye nomi Mesayamo ombá.” nikinu akumu na. Na nu kinie ungu nimbu molkombolo yemo kinie, nuni “Ye nomi Mesaya” nikinu kanu yemo kinie, ye telumu.” nirimu.
26 Então Jesus declarou: "Eu sou o Messias! Eu, que estou falando com você".
27 Yu aku nimbe molopili yu lombili andoli yema kelko yando ongolie niringimuni, yu ambo te kinie ungu ningu moloringili kanokolie konopu aisili liku munduringi. Nakolo enenga ye tene “Nu nambolka melte lini tekenoye?”, molo “Yu kinie nambemuna ungu ningu molembeleye?” ningu tene kepe naa walsiringi.
27 Naquele momento os seus discípulos voltaram e ficaram surpresos ao encontrá-lo conversando com uma mulher. Mas ninguém perguntou: "Que queres saber? " ou: "Por que estás conversando com ela? "
28 Kanu kinie ambo kanumu yunge no mingimu mundupe kelepa yu kelepa kanu taonona yando pupe yambomando nimbendo:
28 Então, deixando o seu cântaro, a mulher voltou à cidade e disse ao povo:
29 “Na ulu terinduma pali ye tene na nimbe simu yemo ene ongo kaname! Pulu Yemone “Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nirimu ye nomi Kirasimu yunje.” nirimu.
29 "Venham ver um homem que me disse tudo o que tenho feito. Será que ele não é o Cristo? "
30 Aku nirimuna pilkulie yamboma taono munduku kelko Yesusi molorumuna onge oringi.
30 Então saíram da cidade e foram para onde ele estava.
31 Aku teko molangi yu lombili andolimene yu paa karaye tekolie ningindu: “Rapai,* langi te nou.” niringi.
31 Enquanto isso, os discípulos insistiam com ele: "Mestre, come alguma coisa".
32 Nakolo yuni enendo nimbendo: “Na langi nombómo lemo, nakolo akumu ene naa pilku naa kanolemele.” nirimu.
32 Mas ele lhes disse: "Tenho algo para comer que vocês não conhecem".
33 Aku nirimu pilkulie yu lombili andolimene anju yando kerepali ningulie ningindu: “Yambo tene langi ou memba omba simunje?” niringi.
33 Então os seus discípulos disseram uns aos outros: "Será que alguém lhe trouxe comida? "
34 Yesusini nimbendo: “Nanga langi i sipe: Na ‘kongono teani pui.’ nimbe lipe mundurumu yemone* konopu silimo uluma tepo, yunge kongonomo tepo pora simbu. Akumu nanga langimu.
34 Disse Jesus: "A minha comida é fazer a vontade daquele que me enviou e concluir a sua obra.
35 Enene “Oli kise omba pumbe kinie rasi witi nou lemba, inie topo lipu nosimulú.” nilimele kanumu. Nakolo nane enendo nimbundu: Poniema kaname! Langi pali koronga nou lemu.
35 Vocês não dizem: ‘Daqui a quatro meses haverá a colheita’? Eu lhes digo: Abram os olhos e vejam os campos! Eles estão maduros para a colheita.
36 Langi inie tonjilimo yemo langi inie tonjilimomonga mele kaloli koronga lipe, ‘Lepa mindi pupili.’ nimbe langime inie tonjipe molemo. Aku tenjilimomonga ponie tepa langi panjirimu yemo kinie langi inie tonjilimo yemo kinie peatolo konopu singilí.
36 Aquele que colhe já recebe o seu salário e colhe fruto para a vida eterna, de forma que se alegram juntos o que semeia e o que colhe.
37 Akumunge ungu te pelemomo sike. ‘Ye tene langi umbu tonjilimo. Tene langi inie tolemo.’ nilimele ungumu sike.
37 Assim é verdadeiro o ditado: ‘Um semeia, e outro colhe’.
38 Langi enene umbu naa toringime nane “Ene inie topai.” nimbu lipu mundurundu. Yambo lupemane ponie mindili siku teringi, nakolo yambo lupemane teringi langime ene inie tolemele.” nirimu.
38 Eu os enviei para colherem o que vocês não cultivaram. Outros realizaram o trabalho árduo, e vocês vieram a usufruir do trabalho deles".
39 Ambomone “Na ulu terinduma pali yuni na nimbe simu.” nirimuna pilkulie kanu taonona moloringi Sameria yambo* aisili ‘Yu sike ⸤Pulu Yemone ‘Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe ou mako torumu⸥ ye nomi Kirasimu.’ ningu tondolo munduku piliringi.**
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram nele por causa do seguinte testemunho dado pela mulher: "Ele me disse tudo o que tenho feito".
40 Akumunge Sameria yamboma yu molorumuna ongo, “Nu paa ya pea molamili.” niringi, kanu kinie wale talo yu ene kinie molorumu.
40 Assim, quando se aproximaram dele, os samaritanos insistiram em que ficasse com eles, e ele ficou dois dias.
41 Kanu kinie yambo aisili pea yu yuyu ungu nirimumu pilkulie ‘Yu sike ⸤ye nomi Kirasimu omba molemo. Yuni sike nikimu.⸥’ ningu tondolo munduku piliringila.
41 E por causa da sua palavra, muitos outros creram.
42 Enene ambomondo ningindu: “Nuni ou ungu ninumu pilipu ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilímulu nakolo kinié olio oliolio yunge ungumu pilipulie ‘Sike i yemo olio mana yamboma Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Limo Yemo* molemo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.” niringi.
42 E disseram à mulher: "Agora cremos não somente por causa do que você disse, pois nós mesmos o ouvimos e sabemos que este é realmente o Salvador do mundo".
43 Sameria yamboma kinie wale talo molopalie Yesusi ene mundupe kelepa kolea Gallilli disiriki pumbe purumu.
43 Depois daqueles dois dias, ele partiu para a Galiléia.
44 (Gallilli Yesusi yunge pulu koleamo. Ou walse Yesusi yuni nimbendo: “Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipe yamboma nimbe silimo ye tene yunge pulu koleamonga yamboma ungu nimbe silimo kinie pilkulie nilimelemone, enene ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo unguma naa pilku liku su silimele.” nirimu kanumu.)* ⸤‘We koleamanga yambomane kanu yemonga ungumu limele nakolo yunge pulu lemo yambomane naa pilku limele.’ nimbe nirimu.⸥
44 ( Jesus tinha afirmado que nenhum profeta tem honra em sua própria terra. )
45 Yu Gallilli suku purumu kinie Gallilli yamboma yu orumu kanokolie “Papu okono.” ningu konopu siringi. Ou Pulu Yemone Juda yambomanga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele* piliringi walema wendo orumu kinie ene Jerusalleme puku molangi yuni akuna ulu mare terimu kanoringimunge enene aku siku teringi.
45 Quando chegou à Galiléia, os galileus deram-lhe boas-vindas. Eles tinham visto tudo o que ele fizera em Jerusalém, por ocasião da festa da Páscoa, pois também haviam estado lá.
46 Yesusi kolea Gallilli disiriki pupelie altopa Kena taonona sukundu orumu. Kanu taonomonga ou yuni umbu no koloringime no waene au lenjirimu.* Kapeniame taono ye nomi kingimunge kongono tenjili ye aili te kanu kolea Kena molorumu, kanumunge malo kuru aili te torumu.
46 Mais uma vez, ele visitou Caná da Galiléia, onde tinha transformado água em vinho. E havia ali um oficial do rei, cujo filho estava doente em Cafarnaum.
47 ‘Yesusi kolea Judia disiriki mundupe kelepa kolea Gallilli disiriki sukundu orumu.’ pilipelie nirimumuni, kanu yemo Yesusi molorumuna pupelie nirimumuni, yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga kangomo nondopa kolomba tekemo kene maniendo ongo yu teko konde li.” nirimu.
47 Quando ele ouviu falar que Jesus tinha chegado à Galiléia, vindo da Judéia, procurou-o e suplicou-lhe que fosse curar seu filho, que estava à beira da morte.
48 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “‘Na sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana maniendo orumu⸥.’ we ningu naa pilingí lemo. Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele ‘Yuni aku sipe mele temba kinie kanopolie ‘Yu sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana maniendo orumu⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.’ ningu nando alieli “Ulu tondoloma ongo tei.” ningu mawa telemele.”.* nirimu.
48 Disse-lhe Jesus: "Se vocês não virem sinais e maravilhas, nunca crerão".
49 Kingimunge kongono tenjili ye ailimuni yundu nimbendo: “Ailimu, nanga kangomo mini ou naa pupili nu welea maniendo oi.” nirimu.
49 O oficial do rei disse: "Senhor, vem, antes que o meu filho morra".
50 Yesusini yundu nimbendo: “Marena konde pumu kene pui.” nirimu. Yemone Yesusini nirimu mele pilipelie ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo mundupe pilipe yu purumu.
50 Jesus respondeu: "Pode ir. O seu filho continuará vivo". O homem confiou na palavra de Jesus e partiu.
51 Maniendo pumbe purumu kinie yunge kendemandema aulkena ongo yu maniendo orumu kanoko likulie enene yundu ningindu: “Marena konde pumu.” niringi.
51 Estando ele ainda a caminho, seus servos vieram ao seu encontro com notícias de que o menino estava vivo.
52 Kanu kinie yuni enendo nimbendo: “Ena nambolkana kuru topa kelemuye?” nimbe walsipe pilirimu. Enene yundu ningindu: “Bonongo ai tangoli wane killoko mele kangi nomba kelemu.” niringi.
52 Quando perguntou a que horas o seu filho tinha melhorado, eles lhe disseram: "A febre o deixou ontem, à uma hora da tarde".
53 Lapane pilipelie Yesusini “Marena konde pumu.” nirimu kanu enamonga ‘Kangi nomba kelemu lepamo.’ nimbe pilipelie, yu kinie yunge ulke peringi yamboma kinie enene ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana manie orumu lepamo⸥.’ ningu tondolo munduku piliringi.
53 Então o pai percebeu que aquela fora exatamente a hora em que Jesus lhe dissera: "O seu filho continuará vivo". Assim, creram ele e todos os de sua casa.
54 Kolea Judia disiriki mundupe kelepa* kolea Gallilli disiriki omba molopalie Yesusini kangomo tepa konde lirimu kanu ulumu aku koleana yu molorumu mele lipe ora sirimu ulu tondolo talo sipe mele terimu. Te ou walse aku koleana umbu no koloringime no waene au lenjirimu kanumu.**
54 Esse foi o segundo sinal miraculoso que Jesus realizou, depois que veio da Judéia para a Galiléia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.