João 3
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Juda yambomanga ye mare Parisi moloringi. Aku⸥ ye Parisimenga ye te, imbi ‘Nikodimasi’, yu Juda yamboma nokorumu kanjollo ye te,*
1 Jew hai ukwarin orot wabin Nicodemus i Pharisee ana kou’ayamaim orot ta.
2 yu Yesusi molorumuna ipulueli* ombalie nirimumuni, yundu nimbendo: “Rapai,** ‘Nu Pulu Yemo pea molkololie ungu mane sinindu orunu.’ nimbu pilimolo. Ye te ‘Pulu Yemo kinie naa molkanje Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele nuni teleno aku sipe yuni manda naa telka. Ulu telenomane Pulu Yemo pea molembele mele lipe ora silimo.’*** nimbu pilimolo.” nirimu.
2 Guguminamaim na Jesu biyan tit, naatu eo, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob o i bai’obaiyenayan God biyanane ina. Men yait ta karam boro ina’inanen fairih o kusisinafube nasinaf, God men hairi hinama’am na’at.” Jesus Nicodemus hairi bar tafan hima tibidudur|alt="Jesus and Nicodemus" src="CN01670b.tif" size="col" loc="Jhn 3.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.1-4"
3 Yesusini pundu topa yundu nimbendo: “Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Yambo te kelko naa mengi liemo* kanu yambomone Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yamboma nokolemo koleamo** manda naa kanopa yunge talapena manda naa molomba.” nirimu.
3 Mar ta’imonamo Jesu iya’afut, “Ayu tur anababatun a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan na’itin, baise i boro natufuw maiye’ebo.”
4 Nikodimasini yundu nimbendo: “Yambo te anda lepa molemo kinie yu nambe teko mengeye? Yu anumunge olona altopa manda suku pumbe, yuni yu manda membaye?” nirimu.
4 “Orot ra’at gagamin na’in ema’am, boro mi’itube natufuw maiye?” Nicodemus ibat. “Men karam hinah yan wanawanan narun mar bairou’abin natufuw maiye!”
5 Yesusini pundu topa nimbendo: “Nane nu paa sike nimbu sikirumu: Yambo te nomone kepe Minimuni kepe mei naa mengili liemo kanu yambomo Pulu Yemonga ambolango* naa molopa Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana suku manda naa pumbe, molo.
5 Jesu iya’afut eo, “Turobe a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan narun, baise i harew naatu Anuninamaim natufuw.
6 Méle kangimuni melemó méle akumu kangimu, yu mana molomba mélemo mindi; méle Pulu Yemonga Minimuni melemó méle akumu minimu, aku mélemo mindi Pulu Yemo molemona manda pupe molomba.
6 Biyat etatoub, i biyat eya’iy, baise Anun Kakafiyin etatoub Anun Kakafiyin iya’iy.
7 “Akumunge nane nundu nimbundu: “‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana pamili.’ ningí yamboma pali ou altoko meangi.” nikirumundu konopu aisili naa lieyo.
7 O boro men ita’ororsa’ir ayu tur iti tufuw maiye ao isan.
8 Poporomemo yuyu pilipe kolea lupe lupemanga tolemo kinie enene yunge ungumu pilku, melema lope lope telemo kanolemele, nakolo yu naa kanoko yu wendo olemona kepe pulimona kepe naa kanolemele. Pulu Yemonga Minimu aku sipela. Minimuni melemó yamboma mini konde pepili ene paa yambo lupe méle molemele yambomane kanolemele, nakolo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni kanu yamboma mini kondema silimo kanu Minimu naa kanolemele.” nirimu.
8 Waruw ana kokomaim ebababin. O i nidun kunonowar, baise o men karam boro inao, i menane na enan, o au mena’at babin enan. Imih orot babin anunihine i nati na’atube tetutufuw.”
9 Nikodimasini yundu nimbendo: “I uluma nambe tepa wendo okomoye?” nirimu.
9 Nicodemus i bat, “Iti i mi’itube?”
10 Yesusini yundu nimbendo: “Nu Isirele yambomanga ungu mane sili ye te nakolo i nikiru mele naa pilkinu lepamo.
10 Jesu eo, “O i Israel hai bai’obaiyenayan naatu o iti sawar men imanamamih?”
11 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Olio pilimolomando nilimolo; kanolemolomando nimbu silimolo. Nakolo i ungu nilimolo unguma enene pali pilku limele yambo te molo.
11 Jesu iya’afut eo, “Ayu turobe a tur ao’owen, aki abisa asoso’ob i a’o, naatu abisa aki a’i’itin i isan a’o, baise kwa i boro’ika aki ai tur naniyan men kwabaibimih.
12 Ya ma koleana uluma ene nimbu silio kinie enene ‘Kolo tokomonje.’ ningu pilimelemonga pe kinié mulu koleana uluma nimbu sindu liemo ‘Sike nikimu’ ningu nambe teko manda tondolo munduku pilingíye? Manda naa pilingí lemo.
12 Ayu tafaram ana sawar isah ao kwanowar baise kwa men kwabitumatum. Kwa boro mi’itube kwanitumatum ayu mar ana sawar isah ana’o na’at?”
13 Yambo telu kepe olando siku mulu koleana suku naa puringi. Ye telumu mindi, mulu koleana maniendo sipe orumu yemo mindi ou mulu koleana molorumu. Yu Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo.*
13 Men yait ta in mar run, baise orot Natun marane nan akisinamo.
14 “Ou Mosisini yambo naa peli kolea kune kongi ka wambiye kapane telimu lipe ola uku topa monjirimumu mele* aku siku yambomane Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo liku ola uku toko panjingí.**
14 Moses mi’itube arar yan kok bora’ah na’atube, orot natun hinabora’ah nayen,
15 Kanu kinie, ⸤ou yambo wambiyemane nongo konjiringi kolonge teringi yambomane Mosisini lipe ola uku topa monjirimu wambiye kapane telimu kanokolie konde puringi kanu mele⸥ pe kinié aku siku ‘Yambomane yu mele mele ‘Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo yu uluma tepa molemo mele sike.’ ningu tondolo munduku pilingí* yamboma pali molko konjiku mindi pangi.’ nimbe Pulu Yemone ‘Yu unjuna ola uku toko panjengi.’ nimbé nirimu.” nimbe Yesusini nirimu.
15 saise iyabowat i tebitumatum boro ma’ama wanatowan hinab.
16 “Pulu Yemone mana yamboma konopu paa aili tepa monjipelie ‘Ene mindili nongo molko kenjingí koleana naa puku, alieli molko konjiku mindi pangi.’ nimbe yunge Malo telumu mindi molorumu nakolo kanumu mana yamboma sirimu. Pe kinié yambomane yu mele mele ‘Yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo, olio mindili nolemelka aulkena wendo lili yemo⸥.’ ningu tondolo munduku pilku molonge yamboma mindili nongo molko kenjingí koleana naa puku, alieli molko konjiku mindi pungí.*
16 God tafaram iyabuw kwanekwan imih i Natun ta’imonamo iyafar na, saise yait i ebitumitum boro men namorob, baise boro yawas wanatowan nab.
17 “Pulu Yemone Malondo “Nuni mana yamboma kote pilku ene ka ulkena liku mundeni pui.” ni naa nirimu. ‘Nanga kangomo ene lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe na kinie molko konjingí aulkena lipe monjipili.’ nimbe yuni Malondo “Ma koleana manie pui.” nimbe yu lipe mundurumu.*
17 God i men tafaram bai’afiyin isan Natun iyafar na tafaramaim titamih, baise tafaram baiyawasin isan na tit.
18 Yambo “Yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo, olionga nimbe tenjirimu yemo⸥.” nimbe tondolo mundupe pilipe molomba yambomonga kote naa pemba. Nakolo yambo tene ‘Yu aku sipe naa molemo. Nanga nimbe ulu te naa tenjirimu.’* nimbe pilimbe yambomo, yunge kotemo koronga wendo okomo. Kanu yambomone Pulu Yemonga Malo telumu mindi molemo kanumundu ‘Yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbe naa pilimuna kanu yambomo kote pilimo yemone lipe kote tenjipe “Yu kolopili.” nimbe koronga ou tenjirimu.
18 O yait I kubitumitum boro men ina’afemih, baise o yait men ebitumitum i eaf sawar, anayabin i men God Natun Ta’imon, i akisinamo wabin itumitumamih.
19 “Kotemonga ungu pulumu i sipe: Pa telimu mana wendo orumu* nakolo mana yambomane ulu pulu kerime mindi tekolie pa telimu konopu naa monjiku sumbulu tolimu mindi konopu monjilimele.
19 Iti i baib’afiyen. Marakaw na tafaramamaim tit, baise orot marakaw efanin gugumin iyabuw anayabin hai sinaf kakafih.
20 Yambo ulu pulu kerime telemelemane pa telimu kanoko keri kanokolie, ‘Pa telimuni nanga uluma mona lenjimbe.’ ningu pa telimunge wendo naa olemele.
20 Orot babin etei sinaf kakafih tesisinaf i marakaw hikwahir naatu boro men hinan marakaw wanawanan hinarun, tebirubir hai sinaf boro hinirerereb.
21 Nakolo yambo ulu sikema telemo yambomone ‘Pulu Yemone na lipe taponjilimona i ulu pulu sikema telio kene telio uluma yambomane kanangi.’ nimbe pa telimunge yu wendo olemo.” nirimu.
21 Baise yait ta turobe’emaim ema’am marakaw wanatowan erur, saise i ana bowabow God wanawananamaim bowabow boro nirerereb.
22 Pe Yesusi kinie yunge lombili andoli yema kinie* kolea Judia disiriki lerimu kolea tenga pukulie niringimuni, akuna wale mare yu ene kinie molkolie, yuni yamboma no linjirimu.**
22 Iti ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Judea tafaram ufunane hirun, nati’imaim mar kikimin hima naatu bapataito itih.
23 Jono yu yamboma no linjipe molorumula. Kolea Sellimi nondopa kolea Inono no aisili omba purumuna Jono yuni akuna yamboma no linjirimu, yambo aisili yu molorumuna no lingí oringi.
23 Nati’imaim John auman tafaram Aenonamaim sabuw bapataito bitih, Salim i men ef yok i sisibinamaim, anayabin nati’imaim i harew moumurih, naatu sabuw i nan ufun hinan bapataito bain isan.
24 (Jono yu ye nomi kingi Erotene ka ou naa sipili* aku tepa molorumu.)
24 (Iti John dibur hiyaru’uy ma’am nanamaim.)
25 Walse ⸤No Linjili⸥ Jononga lombili andoli yema kinie Juda ye te kinie anju yando tondolo kerepali ningulie, “Olio no nambe tepo lemolo kinie Pulu Yemone olio kake temba kanombaye?” ningu kerepali niringi.
25 John ana bai’ufununayah afa naatu Jew sabuw afa wanawanahimaim gamin matar, bapataito ana ofafaren isan.
26 Pe Jononga lombili andolime Jono yu molorumuna ongolie ningindu: “Rapai,* ye te no Jodane nekendo nu pea moloringili kinie nuni yu molemo mele ningu sirinu kanu yemone no linjipe molemona yambo aisili pukumili.” niringi.
26 I hina John biyan hitit naatu hi’o, “Bai’obaiyenayan, orot nati o airi no Jordan harew rounane menatan isan o i’o’orerereb, i boun bapataito sabuw ebitih, naatu sabuw etei i isan tenan.”
27 Aku niringi pilipelie Jonone pundu topa nimbendo: “Mulu koleana Pulu Yemone ‘Ye te ulu te tepili.’ ni naa nilkenje kanu yemone manda naa telka.
27 Nati isan John iya’afut eo, “Orot abistanawat marane tebitin iwat nab.
28 Nane ene ou nimbu sirindu piliringi mele i sipe: Nane nimbundu: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu* na molo. Pulu Yemone ‘Kirasi yu ombá.’ nimbe na ou kumbi lepa lipe mundurumu.” nirindu piliringi kanumu.
28 Kwa taiyuw i karam ayu ao i kwanao’rereb, Ayu i men Keriso, baise ayu i nanamaim hiyafaru ana.
29 Ye ambo limbemo yemo yunge mindi. Ye ambo limbe yemonga pulu lemba yemone ambo limbe yemone ungu nimbé mele pilimbendo pulu lemba yemo komu tenjipe molomba. Yunge ungumu pilipelie paa konopu simbe. Akumunge yemo kinie pulu lemba yemo konopu simbe mele na aku sipu kamu konopu silio. Ambo limbe yemo olandopa. Yunge pulu lemo yemo yu kinie we tapu topa molemo, aku yemo maniendopa.
29 Babin orot ana rum hi’o ema’am, orot ana of menatan i bai’awaninamih i orot isan ma tainin rub ma ekakaif, naatu i ana rum fanan enonowar ana veya i anababatun ekakawasa. Iti kawasa i ayu nowau, naatu kawasa i boun ana yomanin a’asa’ub.
30 Aku sipe mele ne no linjipe molemo yemo yunge imbimu sike paa olandopa pumbe. Nanga imbimu sike manie pumbe.” nirimu.
30 I ana fair ra’at natabiru, ayu fair i men ra’at.”
31 Ye wi ola molopalie maniendo orumu yemo yambomanga pali yu olandopamo. Olio mana yambo molemoloma mana melemanga mindi molopo, mana melemanga mindi imbime nimbu sipu temane tolemolo. Olio maniendopa, mulu koleana molopalie manie orumu yemo yu yambomanga pali olandopa.
31 Yeit auyomane nan i ra’at etei natabirih, menatan iti tafaramane nan i tafaram nowan, naatu tafaram ana sawar isah i ebidudur. Menatan marane nan i sawar etei tafahimaim.
32 Yuni mulu koleana kanopa pilirimu mele nimbe silimo nakolo yambomane “Kolo tokomo.” ningu liku su siku naa pilimele.
32 I abis nonowar, i’itanen i isah eo’orerereb, baise men yait ta ana tur ebaibimih.
33 Yambo tene yunge ungumu pilipe lipe “Sike nikimu.” nimbe yambomone aku sipe “Pulu Yemone sike nilimo.” nimbéla.
33 Orot yait ta i ana tur nabitumitum na’at, i ebi’obaiyit i ebitumatum God abistan eo’o i turobe.
34 I Pulu Yemone lipe mundurumu yemo Pulu Yemo yunge Minimu paa aili tepa silimo konopuna pepa kapola telemona yuni Pulu Yemonga ungumu sumbi sipe nilimo.
34 Menatan God biyafar i God ana tur eo’orerereb; anayabin God i Anun i nowanamih itin anababatun
35 Lapane Malo konopu monjipelie ‘Melema pali Malo nokopili.’ nimbe sirimu.
35 Tamah Natun iyabuw kwanekwan naatu sawar etei i ana fair babanamaim ya.
36 Yambo te ‘⸤Yu sike nikimu.⸥ Yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe yambomo alieli konde molopa mindi pumbe, nakolo yambo te Malo bulu sipe yunge ungumu lipe su sipe naa pilimbe yambomo konde mololi ulu pulumu naa limbe. Aku yambomo kinié kepe pe kamu kamu kepe Pulu Yemone mindili lipe simbe ulu pulumu yu kinie pelemo.
36 Yait ana baitumatum Natunamaim naya’iy boro yawas wanatowan nab, baise yait ta God Natun nabifutuw boro men yawas nitinimih, God ana yaso’ar tafahimaim nama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.