João 18

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesusi aku sipe Pulu Yemo kinie nimbe pora sipelie nirimumuni, ipu lepili yu kinie yu lombili andolime* kinie aku koleamo munduku kelko no Kirone nekendo unju ollipi ponie lerimuna suku puringi.
1 Depois dessas palavras, Jesus saiu com os seus discípulos para além da torrente de Cedron, onde havia um jardim, no qual entrou com os seus discípulos.
2 ⸤Ipulueli no Kirone nekendo unju ollipi ponie lerimuna puringi aku mele Yesusi taki taki yu lombili andolime pea kanu poniemonga puringine⸥ Judasi Isikeriote ene aku poniena puringi mele pilirimu. Judasi yu Yesusi pe lipe Yesusi yunge opa touma sirimu ye kanumu.
2 Judas, o traidor, conhecia também aquele lugar, porque Jesus ia freqüentemente para lá com os seus discípulos.
3 Kanu kinie Judasini ⸤‘Yesusi akuna pea taki taki pupu molemolona yu akuna molomba.’ konopu lepalie,⸥ akuna orumu. Yu ami ye talape te kinie* Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie** Parisi yema kinie*** kanu yemane liku munduringi ele ye mare kinie akuna memba orumu. Ene kiye kandoko mengo, tepe llamema kandoko mengo, opa teringi melema mengo oringi.
3 Tomou então Judas a coorte e os guardas de serviço dos pontífices e dos fariseus, e chegaram ali com lanternas, tochas e armas.
4 Yesusini yu nondoko tenge mele pilipelie, ene ‘Yesusi ka siengi.’ nirimu ye Judasi pea oringine Yesusi yu anju pupe ene walsipe pilipelie nimbendo: “Ene nae korokomeleye?” nirimu. Enene pundu toko yundu ningindu: “Kolea Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi. Yesusini “Akumu na.” nirimu.
4 Como Jesus soubesse tudo o que havia de lhe acontecer, adiantou-se e perguntou-lhes: A quem buscais?
5 — ausente —
5 Responderam: A Jesus de Nazaré. Sou eu, disse-lhes. {Também Judas, o traidor, estava com eles.}
6 Yesusini “Akumu na.” nirimu kinie ene anju bulu mini mini pukulie a toringi.
6 Quando lhes disse Sou eu, recuaram e caíram por terra.
7 Yuni altopa ene walsipe pilipelie nimbendo: “Ene nae korokomeleye?” nirimu. Enene “Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi.
7 Perguntou-lhes ele, pela segunda vez: A quem buscais? Disseram: A Jesus de Nazaré.
8 Yesusini nimbendo: “ “Akumu na.” nindu kanumu. Enene na korongi liemo na pea molemolo yema ‘Naa ka siemili, yando pangi.’ niei.” nirimu.
8 Replicou Jesus: Já vos disse que sou eu. Se é, pois, a mim que buscais, deixai ir estes.
9 Yesusi pe temba ou nirimu mele ‘Paa sike aku tepili.’ nimbe aku sipe opa toumando “Nanga yema naa ambololi “Anju pangi.” niei.” nirimu. Yuni ou Pulu Yemondo nimbendo: “Nuni na sirinu yemanga te ulsu pupe mindili nonge aulkena naa pumu,* ene pali nokopo konjirindu.” nirimu,** kanu ungumunge pe sike te molopa naa kenjirimu.
9 Assim se cumpriu a palavra que disse: Dos que me deste não perdi nenhum {Jo 17,12}.
10 Kanu kinie Saimono Pitane yunge lou pokete napimu kulu topa wendo lipe Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga kendemande ye te topa yunge komu te topa laka lenjirimu, aku komumu wendo orumu. Kanu kendemandemonga imbi Malkasi.
10 Simão Pedro, que tinha uma espada, puxou dela e feriu o servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha direita. {O servo chamava-se Malco.}
11 Yesusini Pitando nimbendo: “Nunge lou pokete napimu altoko lakili! Na Tarane “Mindili nani.” nirimu mele naa nomboye?”* nirimu.
11 Mas Jesus disse a Pedro: Enfia a tua espada na bainha! Não hei de beber eu o cálice que o Pai me deu?
12 Kanu kinie amime kinie amime nokoli yemo kinie Juda yambomanga ele yema kinie enene Yesusi ka siku mengo puringi.
12 Então a coorte, o tribuno e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o ataram.
13 Yesusi ka tokolie ou pulu pulu Anasi molorumuna mengo puringi. Anasi yu Kayapasinge ambomonga lapa, yunge kolepa. Kayapasi yu kanu poniemonga Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamo* molorumu.
13 Conduziram-no primeiro a Anás, por ser sogro de Caifás, que era o sumo sacerdote daquele ano.
14 Ye tene Juda ye ailimendo ou nimbendo: “Ye te yambomanga pali kolo wangopa kolonjimbe kinie papu.” nirimu kanumu Kayapasi yuni nirimu.*
14 Caifás fora quem dera aos judeus o conselho: Convém que um só homem morra em lugar do povo.
15 Saimono Pita kinie Yesusi lombili andoli ye te kinie* Yesusi lombili pungilí puringili. Kanu lombili andolimu Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamone kanopa imbi sirimuna, kanu ye aili olandopamonga ulkena yambo maku toringi koleana sukundu Yesusi mengo puringine yu sumbi sipe purumu
15 Simão Pedro seguia Jesus, e mais outro discípulo. Este discípulo era conhecido do sumo sacerdote e entrou com Jesus no pátio da casa do sumo sacerdote,
16 nakolo Pita we yambo maku toringi ulke kerepuluna ulsu we nokopa angilirimu. Akumunge Yesusi lombili andoli ye te molorumu kanumu kelepa yando omba kendemande ambo ulke kerepulu nokorumumundu “Pita sukundu opili.” nimbe mawa tepalie Pita lipe memba sukundu purumu.
16 porém Pedro ficou de fora, à porta. Mas o outro discípulo {que era conhecido do sumo sacerdote} saiu e falou à porteira, e esta deixou Pedro entrar.
17 Kerepulu nokorumu ambo kanumuni Pitando nimbendo: “Nu ne yemonga lombili andoli ye teye?” nirimu. Pitane “Molo.” nirimu.
17 A porteira perguntou a Pedro: Não és acaso também tu dos discípulos desse homem? Não o sou, respondeu ele.
18 Ipulueli ali terimuna kongono teli kendemandema kinie ele yema kinie tepe kalkolie makaye teko pilku moloringi. Pita pea ene kinie tepe pilipe angilirimu.
18 Os servos e os guardas acenderam um fogo, porque fazia frio, e se aqueciam. Com eles estava também Pedro, de pé, aquecendo-se.
19 Pita kinie yamboma kinie aku siku ningu molangi Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamone Yesusi lombili andolime kinie yuni yamboma ungu mane sirimu mele kinie Yesusi walsipe pilirimu.
19 O sumo sacerdote indagou de Jesus acerca dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Yesusini pundu topa nimbendo: “Na mona molopo yamboma ungu mane silio. ⸤Pulu Yemo popo toko kalemele⸥ ulke tembelemo kinie, yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkema kinie aku ulke Juda yamboma pali maku tolemele ulkemanga ungu mane silio. Lopi tepo kiyongo nimbu ungu te naa nilio.” nirimu.
20 Jesus respondeu-lhe: Falei publicamente ao mundo. Ensinei na sinagoga e no templo, onde se reúnem os judeus, e nada falei às ocultas.
21 “Aku teliona nuni na ungu niliomo nambemuna walsikinuye? Nanga ungu pilimele yambomando walsiku pilieyo. Nilio mele aku yamboma pilku molemele.” nirimu.
21 Por que me perguntas? Pergunta àqueles que ouviram o que lhes disse. Estes sabem o que ensinei.
22 Yesusini aku nirimu kinie yu nokoringi ye te yu kinie nondopa angilirimumuni yu kumbikerena laruwe topalie nimbendo: “Nu aku siku Pulu Yemo popo tonjili ye aili olandopamondo pundu toko nikinu papuye?” nirimu.
22 A estas palavras, um dos guardas presentes deu uma bofetada em Jesus, dizendo: É assim que respondes ao sumo sacerdote?
23 Yesusini pundu topa nimbendo: “Nane ungu nindumunge te nimbu kenjindu liemo ungu keri nindu akumu ningu para siyo. Molo sike unguri nindu liemo nuni na nambemuna tokonoye?” nirimu.
23 Replicou-lhe Jesus: Se falei mal, prova-o, mas se falei bem, por que me bates?
24 Kanu kinie yu ka toringi akumu we pepili Anasini “Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopa Kayapasi molemona mengo pai.” nimbe lipe mundurumu.*
24 {Anás enviou-o preso ao sumo sacerdote Caifás.}
25 Saimono Pita tepe pilipe angilirimuna enene yundu ningindu: “Nu ne yemonga lombili andoli ye teye?” niringi. Yuni pundu topa ⸤kolo topa⸥ nimbendo: “Na molo.” nirimu.
25 Simão Pedro estava lá se aquecendo. Perguntaram-lhe: Não és porventura, também tu, dos seus discípulos? Negou-o, dizendo: Não!
26 Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga kendemande ye te, kanu yemo kinie Pitane komu kari lerimu yemo kinie pulu lerimu kanumuni Pitando nimbendo: “Nu ne yemo kinie unju ollipi ponie lemo koleana pea molongili kanondu kanumu sikeye?” nirimu.
26 Disse-lhe um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro cortara a orelha: Não te vi eu com ele no horto?
27 Pitane kelepa wale yepoko sipe “Molo.” nirimu kinie kera gulta ko pulu monjipe torumu.
27 Mas Pedro negou-o outra vez, e imediatamente o galo cantou.
28 ⸤Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopa Kayapasi kinie Juda yambomanga kanjollo yema pali kinie enene Kayapasinge ulkena Yesusi kote tenjiku pora sikulie,⸥ Judamanga ye ailime Kayapasi munduku kelko ene nokorumu Romo gapomano yemonga ulkena Yesusi mengo puringi. Kolea tangomba muni lerimu kinie akuna mengo puringi. Mengo pukulie ene Juda yambomanga ungu mane te perimumu pilkulie ‘Olio Romo yambo tenga ulkena pumulú kinie kalaro mele molomba kene Pulu Yemone olionga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimolo walemonga* kongi sipisipi walo manda naa nomolo.’ ningu pilkulie ene ulkena sukundu naa puringi.
28 Da casa de Caifás conduziram Jesus ao pretório. Era de manhã cedo. Mas os judeus não entraram no pretório, para não se contaminarem e poderem comer a Páscoa.
29 Ene pena ulke kerepuluna angiliringine kanopalie ene angiliringine Romo gapomano ye nomi Paillate pena omba enendo walsipelie nimbendo: “Ene i yemo ulu nambe temuna kote tenjikimiliye?” nirimu.
29 Saiu, por isso, Pilatos para ter com eles, e perguntou: Que acusação trazeis contra este homem?
30 Enene pundu toko ningindu: “Yu mongo naa lilkenje nu molonuna naa membo ombo silimelka.” niringi.
30 Responderam-lhe: Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue a ti.
31 Paillatene nimbendo: “Yu yando mengo pukulie ene eneno enenga ungu mane pelemomane nilimo mele pilkulie yu kote tenjiku mongo siei.” nirimu. Juda ⸤yambomanga aili⸥ mene* ningindu: “Aku teamili mangali Romo gapomanomone olio ungu mane sipelie nimbendo: “Ene we yambomane yambo toko konji naa konjei.” nilimo kanumu.” niringi.
31 Disse, então, Pilatos: Tomai-o e julgai-o vós mesmos segundo a vossa lei. Responderam-lhe os judeus: Não nos é permitido matar ninguém.
32 Aku niringimunge Yesusini yu kolomba mele ou nimbe sirimu aku sipe sike kolombando ene yuni nirimu mele naa pilkulie we eneno pilkulie “Yu kolopili.” ningu yu Paillate molorumuna mengo oringi.* Yesusini “‘Na kolopili.’ ningu unju perana uku toko monjingí.” ou nirimu mele Romo gapomanomone mindi mongo liringi yamboma aku sipe torumu, Juda yambomane aku siku manda naa teringi.
32 Assim se cumpria a palavra com a qual Jesus indicou de que gênero de morte havia de morrer {Mt 20,19}.
33 Juda ye ailimene niringi mele pilipelie, Paillate altopa ulke ailimunge sukundu pupe Yesusindu “Ou.” nimbelie yundu walsipelie nimbendo: “Nu Juda yambomanga ye nomi kingimu molenoye?” nirimu.
33 Pilatos entrou no pretório, chamou Jesus e perguntou-lhe: És tu o rei dos judeus?
34 Yesusini pundu topa walsipelie nimbendo: “Nuni nunu pilkulie aku ungumu nikinunje molo nando yambo lupemane nu ningu síngine pilkulie akumu nikinuye?” nirimu.
34 Jesus respondeu: Dizes isso por ti mesmo, ou foram outros que to disseram de mim?
35 Paillatene pundu topa nimbendo: “Na ‘Juda yere.’ ningu pilkulie aku siku walsikinuye? Nunge yamboma kinie nunge Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie akumane nu na molonduna mengo ongi. Nu nambe tenuna liku mengo ongiye?” nirimu.
35 Disse Pilatos: Acaso sou eu judeu? A tua nação e os sumos sacerdotes entregaram-te a mim. Que fizeste?
36 Yesusini nimbendo: “Na ya mana ye nomi kingimu molopo mana yamboma nokombo mele molo. Sike mana ye nomi kingimu molkanje nanga yambo talapemane na “Juda yambomane ka naa siengi.” ningu opa telemelka. Nakolo na mana ye nomi kingimu molo.” nirimu.*
36 Respondeu Jesus: O meu Reino não é deste mundo. Se o meu Reino fosse deste mundo, os meus súditos certamente teriam pelejado para que eu não fosse entregue aos judeus. Mas o meu Reino não é deste mundo.
37 Paillatene nimbendo: “Aku liemo nu paa sike ye nomi kingi te lepamo. Sike nikiruye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbendo: “Sike. Pulu Yemone ‘Na kingimu molopili meai.’ nirimuna meringila. ‘Yamboma ungu sikema piliengi!’ nimbu mana orundula.* Yambo ‘ungu sikema’ waka kolkolie ‘piliemili.’ nilimele yambomane na pilimele.” nirimu.
37 Perguntou-lhe então Pilatos: És, portanto, rei? Respondeu Jesus: Sim, eu sou rei. É para dar testemunho da verdade que nasci e vim ao mundo. Todo o que é da verdade ouve a minha voz.
38 Paillatene ⸤ungu taka tonjipelie⸥ nimbendo: “Ungu sike te pelemoye? Te naa pelemo.” nirimu. Aku nimbelie yu altopa Juda yema angiliringine penando pupelie nimbendo: “Yu mongo simbumunge mongo te limumu naa pilkiru. Yuni ulu te tepa naa kenjimu.” nirimu.
38 Disse-lhe Pilatos: Que é a verdade?... Falando isso, saiu de novo, foi ter com os judeus e disse-lhes: Não acho nele crime algum.
39 Paillatene ⸤Yesusi uluri naa tepa kenjirimu konopu lepalie ‘Naa kolopili.’ nimbe pilipelie⸥ Juda yambomando nimbendo: “Ene kinie na kinie telemolo ulu pulu pelemomo pilipulie teambo. Ponie tenga tenga, ene Juda yambomane enenga anda kolepali kolea Isipi moloringi kinie Pulu Yemone ene Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu langi noringi walema* wendo olemo kinie enene ka ulkena perimu ye te imbi lelko ‘Wendo liku mundu.’ ningu mawa telemele kinie nane kanu yemo wendo lipu ene silio. Akumunge kinié kanu walemo wendo okomomonga ‘Juda yambomanga ye nomi kingimu wendo lipu ene siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
39 Mas é costume entre vós que pela Páscoa vos solte um preso. Quereis, pois, que vos solte o rei dos judeus?
40 Nakolo enene anju tondolo mundukulie ningindu: “Aku yemo paa molo. Barapasi wendo liku si!” niringi. (Barapasi yu Romo gapomano kinie opa terimumunge ka siringi yemo.)*
40 Então todos gritaram novamente e disseram: Não! A este não! Mas a Barrabás! {Barrabás era um salteador.}

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.